Konec ceste na Pokljuki - Triglav (preko Kredarice)

Prilaz izlazištu:
a) Gorenjsku autocestu napustimo na izlazu za Lesce, zatim pa slijedimo oznake za Bled i Pokljuku. Nastavljamo vožnju kroz Gorje i mimo smučilišta Zatrnik do Rudnog polja na Pokljuki, gdje je veliko plaćeno parkiralište, u blizini vojarne i strijeljista. Odavde nastavljamo ravno po makadamskoj cesti, koja nas malo dalje dovodi do raskrižja gdje nastavljamo desno (lijevo Uskovnica). Ovoj cesti slijedimo do bivšeg parkirališta Za Ribnico koje se nalazi na kraju ceste (u blizini su planinarske oznake za planinu Konjščicu).
Sada je parkiranje na kraju ceste zabranjeno, pa parkiramo već na Rudnom polju što nam produžuje pot za oko 40 minuta, a pogodnije je odabrati označenu stazu koja počinje već na Rudnom polju.
b) Iz Železnika ili Podbrda vozimo do Bohinjske Bistrice, zatim nastavljamo u smjeru Bleda. Uskoro nakon benzinske postaje Petrola, koja se nalazi malo iza Bohinjske Bistrice, nastavljamo lijevo u smjeru Pokljuke i Jereke. U nastavku cesta prvo strmo uzlazi, zatim se nakon Korita postupno poravna i dovodi nas do raskrižja kod autobusne stanice gdje nastavljamo desno u smjeru Pokljuke, Koprivnika i Jereke (ravno Srednja vas). Odmah nakon raskrižja dolazimo u Jereku, mi pak iz raskrižja ispred crkve nastavljamo ravno prema Pokljuki (lijevo Podjelje). Nakon Jereke cesta se ponovno počinje strmije uspinjati, više se poravna i nastavlja uz Mrzli potok. Kada se priključimo cesti s Bleda idemo lijevo i vozimo do Rudnog polja gdje je veliko plaćeno parkiralište, u blizini vojarne i strijeljista. Odavde nastavljamo ravno po makadamskoj cesti, koja nas malo dalje dovodi do raskrižja gdje nastavljamo desno (lijevo Uskovnica). Ovoj cesti slijedimo do bivšeg parkirališta Za Ribnico koje se nalazi na kraju ceste (u blizini su planinarske oznake za planinu Konjščicu).
Sada je parkiranje na kraju ceste zabranjeno, pa parkiramo već na Rudnom polju što nam produžuje pot za oko 40 minuta, a pogodnije je odabrati označenu stazu koja počinje već na Rudnom polju.

Prometni režim na području Pokljuke i Uskovnice u razdoblju od 15.6. do 15.10.

Opis staze:
S bivšeg parkirališta na kraju ceste nastavljamo po širokom i sprva uspinjućem se kolovozu u smjeru planine Konjščice. Kolovoz koji odmah ulazi u gusto šumovito područje brzo se poravna i nakon nekoliko minuta lagane šetnje pretvara se u pješačku stazu koja se nastavlja uz lijevi breg potoka Ribnica. Kada se staza potpuno približi navedenom potoku skreće lagano desno i strmije se penje. Više se staza poravna i iz šume nas dovodi na donji rub prostrane planine Konjščice. Tu staza skreće lagano lijevo, prelazi potočić i nakon nekoliko daljnjih koraka dovodi nas do sirarnice na planini Konjščica.
Od sirarnice nastavljamo po ugodnoj stazi koja nas u nekoliko minuta blagog uspona dovodi na gornji rub planine. Tu staza ulazi u pojas rušja i grmlja i postupno počinje strmije se penjati. U gornjem dijelu uspona prema Jezerca s desne se priključuje staza s Rudnog polja, mi nastavljamo ravno po umjereno strmoj stazi koja nas u nekoliko minuta daljnje hoje dovodi do Jezerca gdje se staza poravna i skreće lijevo (tu se desno odvaja staza na Srenjski prelaz).
Slijedi lagana šetnja do table koja označuje središnje područje TNP-a, zatim se staza počinje umjereno penjati uz hudournik, sprva još potočić. Staza više prelazi na desnu stranu hudourničkog toka, gledano iz smjera uspona, i zatim poprečno penje do Studorskog prelaza s kojeg nam se otvara lijep pogled na planine nad Bohinjom.
Tu nam se s desne priključuje zahtjevna staza s Srenjskog prelaza, s naše staze se odvajaju i neoznačene staze na Ablancu i Veliki Draški vrh.
S sedla se prvo na kratko strmije spuštamo, zatim se staza okreće u desnu stranu, mi pak zatim dulje vrijeme s nekoliko kraćih laganih uspona i spusta prelazimo padine prema lijevo. S padina Velikog Draškog vrha postupno dolazimo na padine masivnog Tosca, mi uz lijep razgled nastavljamo mimo odvajanja staze na Tosc i raskrižja gdje nam se s lijeva priključuje još staza s Uskovnice.
Na svim raskrižjima, uključujući i ono gdje se priključuje djelomično napuštena staza koja vodi preko planine Zgornji Tosc, nastavljamo ravno, staza nas postupno dovodi na strmije i također provalijske jugozapadne padine planine Tosc gdje je prije nekoliko godina bio podor, pa je potrebna još neka dodatna opreznost zbog padajućeg kamenja. Preko provalijskog dijela vodi prilično široka staza tako da na tom dijelu nema posebnih poteškoća, kada se padina postane manje strmom s lijeva se priključuje još staza iz Stare Fužine odnosno doline Voje.
Nastavljamo ravno po širokoj označenoj stazi prema Triglavu koja se nastavlja prema sjeveru, vodi nas po zapadnim padinama Tosca, još uvijek zložna staza nas preko nekoliko kamenih nasipa dovodi do Vodnikova doma na Velem polju gdje je sljedeće raskrižje.
I tu nastavljamo ravno u smjeru Triglava, staza se počinje poprečno penjati po padinama Vernara, više postaje i tehnički zahtjevna. Slijedi nekoliko poprečnosti gdje nam pomaže ogradna žica, više dolazimo do strmog skoka gdje uz pomoć brojnih klinova i ogradne žice penjemo se kamenim stubištem.
Staza dalje se poravna, padina postaje manje strmom, a u blizini Konjskog sedla i nešto više travnata.
Do Konjskog sedla se lagano spuštamo, s označenog raskrižja na sedlu usmjerimo se ravno na stazu u smjeru Triglavskog doma na Kredarici i Staničevog doma pod Triglavom (lijevo Dom Planika pod Triglavom, desno dolina Krma), samo nekoliko koraka dalje staza se još jednom raščlanjuje.
Nastavljamo lagano lijevo u smjeru Kredarice (lagano desno Dom Valentina Staniča) i u nastavku poprečno se penjemo preko brojnih grapa gdje prelazak njih uglavnom nije zahtjevan. U nastavku staza postaje tehnički teža i na nekim dijelovima nam za lakše i sigurnije napredovanje pomažu neke sigurnosne ograde, uglavnom ogradne žice, neke su i klini.
Na nadmorskoj visini nešto manje od 2300 metara spojimo se s tehnički lakšom stazom iz doline Krme, mi nastavljamo lijevo u smjeru Kredarice i Triglava.
Kada se nekoliko minuta dalje staza još dodatno poravna, lijevo se odvaja staza mimo Snežne konte i preko Štapca prema Domu Planika pod Triglavom, mi nastavljamo desno i prvo nastavljamo prilično zložno, zatim se penjemo na greben nad Vrhom Snežne konte, vrha kojeg smo tijekom uspona preko Kalvarije gledali još odozdo prema gore.
Tu staza ponovno postaje strmija, mi takvoj stazi slijedimo sve do Triglavskog doma na Kredarici.
Pred domom uz kapelu Marije Snežne s desne se priključuje staza iz doline Kot koja prolazi mimo Doma Valentina Staniča, mi nastavljamo po lijevoj strani doma i iza doma s desne se priključuje još staza iz doline Vrata odnosno staze preko Praga i Tominškova staza.
Nastavljamo lijevo u smjeru Triglava i po tehnički još nezahtjevnoj stazi spuštamo se na Ledeniški prelaz od gdje počinjemo se penjati prema stijenama Malog Triglava. Tu slijedimo oznake i veću izdaleka vidljivu oznaku u blizini koje počinje vrlo zahtjevna staza na Triglav.
Prvo se penjemo po još ne vrlo strmoj padini uz pomoć nekoliko klinova i pojedinačnih ogradnih žica, kada dođemo do stijenja Malog Triglava počinjemo poprečno se penjati prema lijevo gdje su klinovima prije nekoliko godina dodane ogradne žice tako da je moguće i samovarovanje uz pomoć samovarovalnog kompleta. Slijedi nekoliko prilično strmih i izloženih uspona gdje pazimo da ne kliznemo, na dijelu gdje ima kamenja na stazi moramo biti pažljivi i na tome da ne otpuštamo kamenje jer to može biti smrtonosno opasno za planinare ispod nas. Staza dalje je prilično uska i kod većeg broja posjetitelja mogu nastajati i gužve zbog otežanog susretanja među planinarima.
Više strmost popušta i s lijeva se priključuje još staza od Doma Planika pod Triglavom odnosno staza preko Malog Triglava kojeg malo dalje i dosežemo.
S Malog Triglava slijedi nekoliko laganog spusta po povremeno manje izloženim grebenom, kada se ponovno počnemo penjati greben se sužava, staza postaje provalijska s obje strane. U nastavku slijedi još nekoliko prilično strmih uspona, staza je uglavnom dobro zaštićena ogradnim žicama i pojedinačnim klonovima, sve do vrha su lijepi dani moguće gužve zbog susretanja. Pod vrhom staza postaje manje zahtjevna, još uvijek provalijska. Malo pod vrhom lagano lijevo se odvaja staza prema Staničevom skloništu (hitno sklonište isklesano u masiv Triglava), mi pak uz još uvijek opreznu ali zadnjih nekoliko metara manje strmu stazu slijedimo do Aljaževog tornja koji se nalazi na vrhu Triglava, najvišeg vrha Julijskih Alpa i Slovenije.
Izhodišče - Planina Konjščica 0:30, Planina Konjščica - Klanci 0:40, Klanci - Jezerce 0:05, Jezerce - Studorski preval 0:30, Studorski preval - Planina Zgornji Tosc 0:35, Planina Zgornji Tosc - Na Zagonu 0:20, Na Zagonu - Vodnikov dom 0:20, Vodnikov dom - Konjsko sedlo 0:30, Konjsko sedlo - Kalvarija 0:55, Kalvarija - Triglavski dom 0:35, Triglavski dom - Ledeniški preval 0:05, Ledeniški preval - Mali Triglav 0:35, Mali Triglav - Triglav 0:35.

Na stazi: Planina Konjščica (1427m), Klanci (1678m), Jezerce (1719m), Izvir pod Studorskim prevalom (1746m), Studorski preval (1892m), Planina Zgornji Tosc (1849m), Na Zagonu (1819m), Vodnikov dom na Velem polju (1817m), Konjsko sedlo (2020m), Kalvarija (2288m), Triglavski dom na Kredarici (2515m), Ledeniški preval (2484m), Mali Triglav (2725m)

Preporučujemo: izleti s istog izlazišta, slični izleti, panorama, knjiga dojmova