Aljažev dom v Vratih - Triglav (Gamsja pot okoli Triglava)
Ishodište: Aljažev dom v Vratih (1015 m)
Širina/Dužina: | 46,4128°N 13,8466°E |
| |
Ime puta: Gamsja pot okoli Triglava
Vrijeme hodanja: 25 h 30 min
Zahtijevnost: veoma zahtjevan označeni put
Visinska razlika: 1849 m
Visinska razlika po putu: 3400 m
Zemljovid: TNP, 1:50 000
Preporučljiva oprema (ljeto): čelada, komplet za samovarovanje
Preporučljiva oprema (zima): šljem, komplet za samoosiguranje, cepin, dereze
Pogleda: 36.999
| 6 osoba voli ovu objavu |
Pristup do ishodišta:
Gorenjski autoput napuštamo na izlazu Hrušica i nastavljamo cestom u smjeru Kranjske Gore. Nešto prije sela Dovje lijevo se odvaja cesta koja vodi prema Mojstrani (Vrata, Kot i Krma). Pratimo cestu naprijed u smjeru doline Vrata i tom cestom vozimo do velikog parkirališta kod Aljaževog doma.
Opis puta:
1. dan: Aljažev dom - Bovški Gamsovec (preko Sovatne) – Luknja – Triglav (preko Plemenica) – Dom Planika (preko Malog Triglava)
Aljažev dom – Bovški Gamsovec: Sa parkirališta nastavljamo makadamskom cestom koja nas nakon 3 minute hoda dovodi do križanja kod Aljaževog doma. Nastavljamo ravno u smjeru Triglava, Luknja i Pogačnikova doma (desno Škrlatica) širokom stazom, koja iza kapelice (desno) i Aljaževa doma (lijevo) ulazi u šumski put. Široka turističko-pješačka staza pored zimskog bivka dovodi nas iz šume, gdje ispred sebe uočavamo poznati klin (spomenik palim partizanima planinarima). Nastavljamo ravno (lijevo Tominšekova ruta) stazom koja se vraća u šumu i dovodi nas do sljedećeg križanja. Nastavljamo desno u smjeru Pogačnikova doma (ravna staza preko Praga i Luknje) na stazu koja se počinje strmije uspinjati kroz šumu. Srednje strma staza na nadmorskoj visini od 1300m dovodi nas do ugodnog bunara, gdje se možemo osvježiti. Strmina potom postupno opada i staza nas dovodi iz šume na grmljave padine, gdje se lijevo odvaja staza prema Bivaku pod Luknjom. Staza naprijed skreće blago udesno iu početku se lagano uspinje travnatim padinama ispod Sovatne. Strmina staze zatim brzo raste i staza ubrzo postaje vrlo strma. Staza preko Sovatne je na nekim mjestima malo eksponirana, ali po suhom nema značajnije opasnosti. Kada savladamo strmi travnati skok staza nas dovodi na makadam. Slijedi težak uspon po makadamu do blagih padina ispod Bovškog Gamsovca. Ovdje možemo na livadama i zidovima spomenutog vrha često promatrati krda kozoroga koji se posjetiteljima mogu vrlo približiti. Staza naprijed se lagano uspinje i dovodi nas na Dovška vrata, gdje je križanje. Nastavljamo lijevo u smjeru Bovškog Gamsovca, ravno vodi staza prema Pogačnikovu domu, a desno prema Križu i Stenaru. Od raskrižja staza se najprije umjereno uspinje po kamenitom terenu, a zatim skreće blago udesno i postaje malo zahtjevnija. Nekoliko puta uz čeličnu sajlu prelazimo prilično strme padine, a zatim skrećemo blago lijevo i strmo se uspinjemo uz pomoć željeznih šiljaka i sajli. Malo ispod vrha s lijeve strane se spaja staza od Luknje i slijedi još samo nekoliko metara uspona do slikovitog vrha.
Bovški Gamsovec – Luknja: S vrha se spuštamo nekoliko koraka unazad istom stazom, gdje je s desne strane odvojak za Luknju. Početni dio staze je malo zahtjevniji, ali osiguran sajlom i željeznim šiljcima. Staza na grebenu, koji je djelomice prekriven travom, nastavlja se dosta strmo uspinjati kroz livade ispod zidova Bovškog Gamsovca i Pihavca. Ovdje je obično dosta kozoroga i alpskih svizaca. Na stazi prema Luknji otvara se lijep pogled na planine iznad doline rijeke Soče.
Luknja – Triglav (preko Plemenica):
Dalje nastavljamo ravno u smjeru Triglava preko Plemenica (desno dolje Zadnjica, lijevo Vrata). Staza se već nakon nekoliko koraka uspinje po zidu gotovo okomito prema gore. Pred ulazom u penjački dio staze stavljamo kacigu i set za samoosiguranje. U početnom dijelu imamo osigurače za pomoć, koji su u gornjem dijelu rijetki. Kada se popnemo na početni zid staza se zaravna što ne znači da je tu kraj problemima. Odavde naprijed gotovo da i nema osigurača i povremeno hodamo pješačkom stazom iznad duboke provalije. Na mokrom velika opasnost od klizanja! Teškoće zatim polako opadaju i staza nas dovodi do poznate Sfinge (najstrmiji triglavski stup), da bismo je vidjeli moramo se malo odmaknuti od markirane staze. Staza nas dalje dovodi do visoravni Zahodna Triglavska planota, gdje se nalazi križanje. Nastavljamo lijevo gore u smjeru Triglava (desno Dolič) preko sipare do ulaza u sljedeći penjački dio staze. Ovaj dio je puno lakši od onog preko Plemenica pa neće stvarati veće probleme (ali može biti poprilična gužva). Staza naprijed se uz pomoć brojnih osigurača dijagonalno uspinje i dovodi nas ispod usjeka Triglavska škrbina. Dalje se uspinjemo do usjeka, gdje dolazimo do križanja. Nastavljamo lijevo prema gore (ravno prema dolje Planika) strmom ali dobro osiguranom stazom. Nakon nekoliko minuta, strmina se smanjuje i do vrha je samo nekoliko minuta uspona po gornjoj padini Triglava.
Triglav – Planika: Od vrha prema Malom Triglavu staza se ubrzo strmije spušta, gdje nas dovodi do skloništa Stanič, koje je od staze udaljeno 30 metara. Dalje slijedi izložena, ali vrlo dobro osigurana staza po grebenu. Naprijed nas panoramska staza uz pomoć osigurača dovodi na neizraziti vrh Mali Triglav. Ubrzo nakon toga skrećemo desno prema Domu Planika kroz vododerinu odakle nam se otvara pogled na drugu stranu u provaliju. Silazak niz vododerinu nije težak i osiguran je. Iz žlijeba naprijed spuštamo se stazom koja je na dijelovima prekrivena sitnim šljunkom (sklizak pijesak na stazi) u ravnicu ispod Triglava, gdje se nalazi planinarski dom Dom Planika. Ovdje ćemo provesti noć.
2. dan: Triglav (preko Malog Triglava) – Koča na Doliču – Kanjavec – Dolič (preko Hribarica) – Dom Planika – Kredarica – Aljažev dom
Dom Planika – Triglav:
Ako želimo sljedećeg jutra s vrha Triglava uživati u izlasku sunca, moramo na stazu krenuti dovoljno rano dobro opremljeni svjetiljkama i vješti za hodanje po mraku te uzeti dovoljno vremena da ne žurimo. Tijekom noćnog hodanja zahtjevnost staze se povećava, pa prethodnog dana stazu dobro pregledamo i zapamtimo kako ide na izloženim dijelovima. Opet se uspinjemo preko Malog Triglava na Triglav.
Triglav – Tržaška koča na Doliču: S vrha u početku slijedi nekoliko minuta spusta po gornjoj padini Triglava. Zatim slijedi strma ali dobro osigurana staza. Spuštamo se do usjeka Triglavska škrbina, gdje dolazimo do križanja. Nastavljamo desno prema dolje (lijevo Planika). Put naprijed se uz pomoć brojnih osigurača spušta i dovodi nas ispod zida. Nastavljamo lijevo po siparu prema dolje sve do križanja, gdje se stazi prema planinarskom domu Koča na Doliču s desne strane spaja staza preko Plemenica. Naprijed hodamo u smjeru Doliča po kraškom terenu, gdje je potreban oprez, da ne zagazimo u kakvu rupu i ne zavrnemo nogu. Teren se izravnava i staza prestaje gubiti na visini. Pola sata prije planinarskog doma spuštamo se do njega stazom za mazge.
Tržaška koča na Doliču – Kanjavec: Od planinarskog doma nastavljamo desno prema zapadu pored zimskog bivka (smjer Kanjavec). Staza se nekoliko metara spušta, a onda se opet počinje uzdizati. Staza je lijepo trasirana i umjereno se uspinje po kamenoj padini. Nakon sat vremena hoda od planinarskog doma na Doliču staza se strmo uzdiže, a pomažu nam i osigurači. Kada savladamo ovu strminu do vrha imamo samo nekoliko stepenica.
Kanjavec – Planika: Idemo prema zapadnom vrhu Kanjavca. Staza se dosta strmo spušta i vodi kroz nepreglednu dolinu između istočnog i zapadnog vrha Kanjavca. Nakon nekoliko minuta hoda dolazimo do raskrižja na Hribaricama, gdje se spajamo na stazu na Dolič preko Hribarica. Staza se dalje počinje spuštati po siparu prema dolje prema sedlu Dolič. Nakon pola sata spusta slijedi lagani uspon do sedla, gdje je slijedeća raskrsnica. Ovdje skrećemo desno prema planinarskom domu Planika. Staza s lijepim vidicima se penje i spušta, dok postoji osigurana staza sa željeznim šiljcima. Strmiji uspon slijedi tek nešto prije nego što dođemo do siparišta ispod Planike, gdje je staza osigurana sajlom. U cik-cak po obluci dolazimo do planinarskog doma.
Planika – Kredarica: Kod planinarskog doma krećemo stazom prema Kredarici. Staza se u početku lagano uspinje do izložene grebene koja je osigurana sajlom. Lagano se spuštamo i nastavljamo po siparu ispod Malog Triglava. Staza je prije vodila ispod zida Malog Triglava, a sada se spuštamo prema stazi koja dolazi od Vodnikovog doma prema Kredarici, gdje skrećemo lijevo.
Kredarica – Aljažev dom:
Od Kredarice se lagano spuštamo. Strmina staze postupno raste, a na dijelovima nam pomaže čelična sajla. Staza prema dolje vodi Triglavskim podima, gdje možemo imati problema s orijentacijom (uglavnom po magli). Staza nas ubrzo dovodi do sljedećeg križanja, gdje nastavljamo lijevo u smjeru planinarskog doma Aljažev dom (desno Staničev dom). Nešto kasnije uz stazu primjećujemo ugodan bunar gdje se možemo odmoriti. Nastavljamo po siparu, gdje na raskrižju za Tominšekovu rutu skrećemo lijevo na stazu preko Praga. Lagani dio staze ubrzo opet postaje zahtjevniji, a tu su i sajle za pomoć, za sigurnije hodanje. Slijedi najteži dio staze Čez Prag. Uz pomoć stupića i čelične sajle spuštamo se na 15 metara visok, gotovo okomit dimnjak. Dalje se spuštamo uz lijepe vidike stazom koja je povremeno okružena patuljastim borovima. Prije nego što napustimo posljednji kameniti dio slijedi također strmi dio staze, gdje nam pomažu željezni šiljci. Uz pomoć osigurača put nas brzo dovodi na livadu, gdje prelazimo preko bujice. Nastavljamo desno stazom koja prolazi kroz šumu, pored poznatog klina. Široka turističko-pješačka staza vodi nas do planinarskog doma Aljažev dom u Vratih.
Slike:
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
67
68
69
70
71
72
73
74
75
76
77
78
79
80
81
82
83
84
85
86
87
88
89
90
91
92
93
94
95
96
97
98
99
100
101
102
103
104
105
106
107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
121
122
123
124
125
126
127
128
129
130
131
132
133
134
135
136
137
138
139
140
141
142
143
144
145
146
147
148
149
150
151
152
153
154
155
156
157
158
159
160
161
162
163
164
165
166
167
168
169
170
171
172
173
174
175
176
177
178
179
180
181
182
183
184
185
186
187
188
189
190
191
192
Rasprava o izletu Aljažev dom v Vratih - Triglav (Gamsja pot okoli Triglava)
|
medo*4. 09. 2009 00:00:00 |
Ker je opis precej nepregleden, naj na kratko opišem potek ture, ki je potekala 31.8. in 1.9.2009: 1.dan: Aljažev dom (05.15) - Bovški Gamsovec čez Sovatno - Luknja (10.30) - Triglav čez Plemenice (16.00) - Dom Planika čez Mali Triglav (18.00) 2.dan: Dom Planika (04.15) - Triglav čez Mali Triglav - Koča na Doliču - Kanjavec (10.00) - Dolič čez Hribarice - Dom Planika (13.00) - Kredarica - Aljažev dom (18.00) Morda so kakšne ure malo out, vendar je to zato, ker sem si po potrebi vzel čas za malico in za razgledno sončenje Pripisal bi (bom) tudi komentarje k slikam, a mi meni »Uredi slike« zaenkrat ne deluje. Sonce je vzšlo približno ob 06.10. Oba dneva sta bila izredno lepa, brez oblačka na nebu, zato razgledi čudoviti…
|
|
|
|
studencnik29. 09. 2009 00:00:00 |
Zelo lepe slike!!! Bravo!
|
|
|
|
medo*26. 12. 2009 00:00:00 |
Turo se lahko v dobri družbi lepo prehodi tudi v štirih dneh: 1.dan: Aljažev dom – Pogačnikov dom na Kriških podih 2.dan: Pogačnikov dom – Triglav čez Plemenice – Dom Planika 3.dan: Dom Planika – Kanjavec – Dom Planika 4.dan: Dom planika – Aljažev dom
|
|
|
|
ljud852. 08. 2010 00:00:00 |
super izlet sem ga dal skozi, jasno vreme vse lepo, kozorogi, moceradi, gamsi, skratka ni da ni spal sem pa ko top, dones bom pa se bolj:I) no zdaj bo vsaj malo vec ur. Hvala za lep opis!
|
|
|
|
Jože.3. 08. 2010 00:00:00 |
Zelo lepo. (samo majhen popravek: slika 153 prikazuje Velsko dolino)
|
|
|
|
stropci2. 08. 2013 00:00:00 |
Pozdravljeni, Tura mi je zelo zanimiva in mislim, da jo bom opravil v kratkem .Zanima me če je še kje v sredini avgusta možen sneg ? Glede na zahtevnost pa če priporočate za nekoga ki je srednje pripravljen plezalec, glede kondicije mislim da ni panike, izpostavljenost in zahtevnosti plezanja? Hvala za odgovore l.p.
|
|
|
|
skočnik123. 08. 2013 00:00:00 |
Pot čez plemenice je najtežji pristop na triglav (pp4), ter eden izmet najtežjih v sloveniji. po poti čez plemenice boš moral plezati tudi I-II plezalno stopnjo.
|
|
|
|
bošte3. 08. 2013 00:00:00 |
O drugi plezalni stopnji čez plemenice ni niti sledu, edino če se izgubiš iz markirane poti
|
|
|
|
skočnik123. 08. 2013 00:00:00 |
tako piše v knjigi:"55 zavarovanih poti"
|
|
|
|
bošte3. 08. 2013 00:00:00 |
OP označena pot ZOP zahtevna označena pot ZZOP zelo zahtevna označena pot (zavarovana, izpostavljena) NP neoznačena pot B brezpotje, tehnično in orientacijsko razmeroma nezahtevno I prva težavnostna stopnja plezanja: vzpon poteka po zelo razčlenjenem skalnatem svetu, kjer je obilo stopov in oprimkov. Roke uporabljamo predvsem za vzdrževanje ravnotežja. Nekateri predeli so lahko tudi izpostavljeni, zato ti vzponi niso za vrtoglave II druga stopnja: tu se pravzaprav začne pravo plezanje. Stena je že precej strma, oprimki in stopi so manjši, vendar jih je veliko. Pri plezanju moramo upoštevati pravilo treh točk, varovanje z vrvjo je za neplezalca že skoraj nujno, posebej če so odseki II. stopnje daljši in bolj izpostavljeni III tretja stopnja: plezanje poteka po zelo strmi ali celo navpični steni. Pri vzponu rabimo tudi moč v okončinah, varovanje z vrvjo je obvezno
|
|
|