Zadnjica - Triglav (Kugyjeva pot na Triglav)

Pristup do ishodišta:
Iz Bovca vozimo dolinom Trente do naselja Trenta. Za centrom naselja cesta silazi na most preko Krajcarce i nakon 350 metara dolazi do prvog (zadnjeg iz smjera Kranjske gore) zavoja vršičke ceste. Na tom oštrom lijevom zavoju skreće desno u dolinu Zadnjice makadamska cesta (lijevo iz smjera Kranjske gore), koja nas nakon 150 metara dovodi do označenog parkirališta.

Opis puta:
S parkirališta nastavljamo cestom, koja nas pored nekoliko kuća (uglavnom vikendica) u otprilike 15 minuta dovodi do mjesta gdje se jedna cesta odvaja lijevo nagore (kod raskrižja je nekad bilo parkiralište, danas je parkiranje zabranjeno).
Nastavljamo ravno cestom (gornjom cestom dolazimo do donje stanice teretne žičare i početka mulatjere koja vodi na Pogačnikov dom) u smjeru Doliča, Luknje i Prehodavaca. Prvo zloženoj cestom koja nas vodi kroz razgledne livade, više kroz šumu, pratimo do njenog kraja, gdje se sužava u mulatjer i dovodi nas do mosta preko Zadnjice (nadmorska visina 1000 m, do ovdje treba otprilike 1 sat). Ovdje se lijevo otvara pogled prema prijelazu Luknja, iznad nas (prema jugu) uzdiže se Kanjavec sa svojom mogočnom stijenom, malo desno je pogled na Zadnjiški dol, po kojem se vijuga put na Prehodavce. Na ovom mjestu je zadnja mogućnost napuniti svježu vodu.
Vzpon nastavljamo mulatjerom, koji se prvo penje šumom, više u brojnim krivinama savladava strmije padine i usmjeren je prema Luknji. Na visini oko 1500 m dolazimo do raskrižja, gdje se naš mulatjer skreće desno (smjer Dolič), ravno se odvaja put prema Luknji. U stijenu isklesani mulatjer se nastavlja vijugati iznad provalijskih padina i što smo više, zanimljiviji su pogledi na brojne prohođene serpentine ispod nas i travnate strane Pihavca nasuprot nama. Malo više put prelazi široku zasutom grapu, pri čemu pravi oštar zavoj desno na drugu stranu grape (ta grapa je izljev doline koja je usmjerena gore prema Zaplanji i kojom ćemo dalje ići, zasad nastavljamo mulatjerom), gdje se u krivinama malo više gore nastavlja kroz macesnu šumu. Kad se mulatjer malo izravna (usmjeren prema jugu), budimo pažljivi na lijevoj strani na nekoliko kamenih stuba koje nas s mulatjera usmjeravaju lijevo nagore prema ruševinama bivše talijanske postaje Gemona. Ona se nalazi korak iznad nas i s mulatjera, da smo otišli par koraka dalje, lijepo je vidljiva. Ovdje, na visini oko 1780 m, počinje Kugyjeva pot. Od ruševina Gemone dalje prelazimo više kamenja na strmom obronku Zelenica, na kojima se trag puta ponekad gubi. Pri prelasku kamenja držimo visinu odnosno blago se uzdižemo. U nastavku je put pod strmim padinama Zelenica opet bolje utaban. Na visini oko 2000 m ispod Zelenica skrećemo lijevo prema sjeveru, s ciljem prelaska doline. Ovdje je put teže pratiti, ali teren lako prohodan, prevladava trava. Uskoro iznad sebe ugledamo veliko kamenje i zatrep doline. U stvari ima dva zatrepa. Desni, izraženiji i uži, i lijevi tik iznad nas. Oba zatrepa povezuje veliko kamenje, kojim se dalje orijentiramo. Važno je da se usmjerimo uz lijevi rub (gore gledano) kamenja. Odmah desno od lijevog ruba kamenja možemo primijetiti blago zarasli pojas trave. On nas će nakon otprilike 100 metara dovesti do ključne točke Kugyjeve staze, to su stare čelične užadi koje predstavljaju najlakši prijelaz iz ove doline na greben Plemenica, gdje ide označena pot. Prijelaz preko stjenovitog ruba je tu najlakši. Tri dijela užadi, iako stare, još uvijek pričvršćene u stijenu, ali ne daju osjećaj sigurnosti. Srećom teren sam nije tako izložen da bi bile nužno potrebne. U nastavku je put opet lakše pratiti i utaban. Za par minuta put nas dovodi na slikovite strme travnate terene, a potom na sam rub iznad Korita. S travnatog ruba gledamo ravno dolje na Luknju. Odavde staza vodi dalje po travnatom hrptu (smjer SI) još manje od 200 m zrake, zatim se skreće desno prema istoku, gdje hodimo po planinskom krasu. Pot nas nakon 300 m dovodi do označene staze koja ide s Luknje na Triglav. Još par minuta po označenoj stazi i već možemo s ruba Sjeverne triglavske stene izbliza diviti se znamenitoj Sfingi. Odavde dalje pratimo oznake koje nas preko zahodne triglavske planote i Triglavske škrbine vode na vrh Triglava.
Težina opisa odnosi se na neoznačeni dio staze između mulatjere za Dolič i osiguranom stazom preko Plemenica (stanje rujan 2020.). Zbog ponegdje slabije praćivosti same staze, mjesto bezpotja, ne preporučujem u magli zbog teške orijentacije. Ne preporučujem ni silazak u vlažnom vremenu zbog mjesto strmih travnatih dijelova.

Preporučujemo: izleti s istog polazišta, slični izleti, panorama, upisna knjiga