Opis:
Slike:
 |
Cvijeće nije pregledano od strane stručnjaka/botanika, stoga su moguće greške. |
Komentari
|
| jojoj29. 12. 2015 10:31:20 |
Botaničko ime "alpska zlata rozga" za SLO ne postoji, može biti lokalno ime.
U SLO imamo običnu zlatnu rozgu (Solidago virgaurea subsp. virgaurea) i drugu podvrstu planinsku zlatnu rozgu (Solidago virgaurea subsp. minuta).
Za potonju postoje i sinonimi poput Solidago virgaurea subsp alpestris, Solidago alpestris, ........., koja ima vrlo rijetko grozdasto cvatnju duž izdanka.
Na fotografiji pak prema bujnosti cvatnje najvjerojatnije obična zlata rozga.
DA STRANA LITERATURA sjeverno od KARAVANKA često zaigra.
|
|
|
|
| otiv29. 12. 2015 11:27:42 |
Pozdrav,@jojoj!
Veseli me da se još netko javi na našoj stranici i nešto komentira, te nas na kraju krajeva i nešto nauči.
Hvala na pojašnjenju i objašnjenju. 
|
|
|
|
| Apolonija18. 01. 2016 21:10:56 |
Dobar večer!
I ja sam vesela svakih primjedbi, posebno stručnih.
Da, podvrstu alpestris možemo nehote "prevesti" u alpsku i ne pravilno u planinsku. Bit će potrebna veća točnost-))).
Na žalost pa susrećemo u Sloveniji i tuđerodne vrste (S. gigantea, S.canadensis.)
|
|
|
|
| jojoj19. 01. 2016 10:36:21 |
Pa još su i invazivne. ali po izgledu - habitusu prilično različite od autohtone navadne zlate rozge. pa divljaju samo u nižim predjelima.
Detalj po kojem ih je jednostavno razlikovati: orjaška zlata rozga S. gigantea ima golu stabljiku, kanadska zlata rozga S. canadensis, pa ima stabljiku gustodlakavu.
Pa postoje još manje razlike kod cvjetova, za moje oči gotovo neprimjetne, trebam lupu, ti mlađi pak vjerojatno bi već možda primijetili razliku golim okom. Kod S. gigantea su jezičasti cvjetovi duži od ovojka, kod S. canadensis pak gotovo jednako dugi ili malenkost duži od ovojka. itd...
Ako ne bi bili tako invazivni (u okolici Ljubljane ih čak zamjenjuju za ambroziju!) bih rekao da su povećale biotsku raznolikost slovenske flore.
|
|
|
|
| Apolonija19. 01. 2016 11:18:50 |
Ova zamjena mi se čini "zanimljivom". Pelinolistnu ambroziju (Ambrosia artemisiifolia) pak i neki "kvazistrokovnjaki" zamjenjuju s pelinom. odnosno obrnuto.
Spomenute rozge su na veselje pčelara, iako res previše divljaju i mnogdje istiskuju naše rastlinje.
|
|
|
|
| velkavrh12. 09. 2017 22:42:34 |
Ne bih se usudio tvrditi po ovoj slici da je obična zlatna traka, koja se pojavljuje u čak 18 podvrsta. Ne znam koliko ih stvarno raste kod nas. Obična je visoka 20-80 cm, dok je planinska niža - od 6 do 40 cm visoka. Razlikujemo po veličini listova uz stabljiku - kod planinske su veći i po cvjetnoj korici, koja je kod obične više stožasto na vrhu, dok je kod planinske okruglija bih rekao.
|
|
|
Za objavu komentara morate se prijaviti:
Ukoliko još nemate korisničko ime, morate se prvo
registrirati.
Nasumično cvijeće