37 tisuća volonterskih sati markacista na planinarskim stazama

Posjetitelji planina često tek u magli, tami, na uništenoj stazi ili kad zalutamo shvate značaj markacija, smjernih ploča i uređenih staza koje nam omogućuju sigurniji i bezbrižniji posjet planinama. Iza toga stoji gotovo 900 markacista Planinarskog saveza Slovenije (PZS), koji planinarske staze produžavaju, markiraju, čiste i uređuju dobrovoljno, za dobro nas svih. Registrirani markacisti su u prošloj godini za rad na planinskim stazama posvetili gotovo 37 tisuća volonterskih sati, zbog sve većeg posjeta planinama imaju sve više posla, pa žele i trebaju nove i pomlađene snage.

Planinarska organizacija brine o mreži planinskih staza ukupne duljine više od deset tisuća kilometara, uz to nadgleda oko dva tisuća kilometara planinarskih biciklističkih staza. Planinarske staze prepredaju većinu države, njima bi se Sloveniju uz granicu moglo obići više od sedam puta. Pod okriljem Planinarskog saveza Slovenije registrirano je 884 markacista i instruktora markacista svih tri kategorije, svaki od njih prosječno brine o više od jedanaest kilometara planinskih staza, što na primjer predstavlja gotovo dvostruku duljinu staze iz Vrata po vrlo zahtjevnoj Tominškovojevi stazi na Triglav. Registrirani markacisti u planinarskim društvima, kojima na terenu pomažu brojni drugi volonteri, u 2021. godini posvetili su obnovi i održavanju planinskih staza 35.316 volonterskih sati rada, tehnička skupina Komisije za planinarske staze PZS, koja brine o zahtjevnim i vrlo zahtjevnim planinskim stazama u visokogorju, dodala je još 1.540 volonterskih sati - ukupno su predani markacisti uređivanju planinskih staza posvetili 36.856 volonterskih sati.

Markacisti PZS stalno nadziru planinarske staze koje su pod skrbništvom njihovih planinarskih društava. Osnovno održavanje planinskih staza obuhvaća provođenje mjera za njihovu odgovarajuću prohodnost te crtanje ili obnavljanje markacija i drugih pripadajućih oznaka, obnavljanje natpisa ili postavljanje smjernih ploča na raskrižjima planinskih staza, na izlazištima i drugdje na stazama. Zbog utjecaja erozije, nagiba ili izloženosti markacisti dodaju dodatne drvene utvrde poput stepenica, bočnih potpor ili drvenih ogradâ. U visokogorju i drugdje gdje su zahtjevni, izloženi i opasni prolazi, ugrađuju se klinovi i čelične žice, za ujednačeno izvođenje brine tehnička skupina Komisije za planinarske staze PZS.

"Broj markacista polako raste, ali i posjet planinama je sve veći, pa markacisti uvijek imaju sve više posla. Planinarske staze neprestano se mijenjaju, zbog ljudskog faktora tako i zbog djelovanja prirode. Želimo da markacija planinare ispravno vodi do njihove ciljane destinacije. Mnogi misle da skratnica skraćuje neki zaokret, ali malo tko shvaća kako ti koraci po njoj uništavaju planinarsku stazu. Učvršćuju smjer potokovnih voda koje svojom razornom snagom prodiru u planinarsku stazu i brzo odnose podlogu pa i drvena zaštitna sredstva, erozijske zaštite. Markacisti na tečaju stječemo odgovarajuća znanja da planinarske staze usmjeravamo prilagođeno prirodnim značajkama. Obavljamo različite radove, od jednostavnog čišćenja i održavanja staza pa do najzahtjevnijih radova s motornom pilom, bušilicom ... Svi pomažu prema svojim mogućnostima i znanjima. Neki se pridružuju i tehničkoj skupini koja svoj rad obavlja na najzahtjevnijim akcijama u visokogorju uz podršku helikoptera," objašnjava Katarina Kotnik, stručna suradnica Planinarskog saveza Slovenije i instruktica markacistica, te dodaje: "Nažalost nismo tako brojni da bismo svoje slobodno vrijeme mogli jednostavno uskladiti s prirodnim silama na planinskim stazama. Radimo prema svojim snagama i svaki doprinos tome je vrlo poželjan. Rad je dobrovoljan i predstavlja opuštanje od stresnog svakodnevnog života, društvo je dobro, raspoloženje odlično, obavljen rad nam je posebno zadovoljstvo. Prosječna dob markacista je 53 godine i dobrodošla je svaka nova snaga, posebice želimo da se nam pridruže i mladi."

Kvalitetan rad markacista i ujednačeni postupci uređivanja planinskih staza rezultat su osposobljavanja koje godinama provodi Komisija za planinarske staze Planinarskog saveza Slovenije. Ovogodišnji tečajevi za markaciste, koje kao i prethodnih godina podržava Zavarovalnica Triglav akcijom Očistimo naše gore, započeli su u travnju na Domu pod Ježom, ovog vikenda bit će osnovno osposobljavanje za markaciste, tečaj za markaciste kategorije A na Raki na Goričkom, u lipnju na Gori Oljci i u rujnu u Vratima. Vrlo važan tečaj za napredovanje u markaciste kategorije B bit će od 20. do 22. svibnja u Kamniškoj Bistrici. Osim toga KPP brine da instruktor markacisti te članovi tehničke skupine i voditelji tehničkih akcija stječu odgovarajuća specijalistička znanja s područja vođenja, sigurnog rada s motornom pilom, korištenja geografskih informacijskih sustava, rada uz podršku helikoptera i drugo. "Iako su ovogodišnji tečajevi već potpuno popunjeni, prikupljamo predprijave novih zainteresiranih. Željeli bismo provesti još više osposobljavanja i računamo na pomoć države jer novela zakona o planinskim stazama donosi državno sufinanciranje osposobljavanja markacista i uređivanja planinskih staza - trenutno je financijsko breme održavanja staza još uvijek uglavnom na ramenima PZS-a i planinarskih društava," još ističe stručna suradnica PZS-a Katarina Kotnik.

Svaki posjetitelj planina može dati mali doprinos za markantan dojam i SMS-om POT5 na 1919 i donacijom od 5 eura malim doprinosom suzida markantne dojmove. Sve donacije bit će namijenjene održavanju planinskih staza; u 2021. godini tako s pomoću donacija obnovljene planinarske staze na Rjavinoj, Razoru, Mrzloj gori, do Matkovog škafa, od Planike do Triglavske škrbine, Tominškova staza na Triglav i Jubilarna staza na Prisojnik.

Markiranje planinskih staza seže u godinu 1893., kada su na osnivačkoj skupštini Slovenskog planinarskog društva (SPD) - prethodnika Planinarskog saveza Slovenije - uz glavni odbor osnovali i markacijski odbor. Već u prvoj godini djelovanja slovenska planinarska organizacija označila je 97 staza - glavna svrha bila je spriječiti Nijemcima da nastave raditi njemačke napise i smjernice po našim planinskim stazama. Da bi ujednačili oznake, 1895. u četvrtom broju Planinskog vjesnika izdali su Določila o označavanju staza Slovenskog planinarskog društva. Da bi u markacijskoj djelatnosti stvorili ujednačeni sustav označavanja, Turistički klub Skala krajem 1921. organizirao je tečaj za markiranje. Vodio ga je kartograf i planinar Alojz Knafelc koji je 1922. oblikovao ujednačenu oznaku - bijelu točku s crvenim krugom oko -, pa se danas po njemu zove Knafelčeva markacija, uveo je i ujednačenu smjernu ploču u crvenoj boji s bijelim natpisom. Upute za markiranje staza objavio je u srpanjskom broju Planinskog vjesnika 1922. i 1924. još u samostalnoj knjižici čija prva stranica imala je ručno nacrtane markacije.

Knafelčeva markacija koja ove godine slavi 100 godina postala je jedan od simbola slovenskog planinarstva, po njezinom ocu Komisija za planinarske staze PZS 1960. nazvala je i najviše priznanje markacista PZS-a - diplomu Alojza Knafelca koja se dodjeljuje za doživotni rad, od 2004. dodjeljuje i priznanje Alojza Knafelca za posebne dosežke u radu markacista. "Vrlo volim planine i prirodu, volim ići u brežuljke i družiti se, isto tako uživam u radu na planinskim stazama koje su glavne arterije za pristup planinskim ciljevima, kućama i vrhovima. Od 1985. sam dobrovoljni vođa u Planinarskom društvu Krka Novo Mesto, od 1991. i markacist - kad sam tada otišao na tečaj nisam točno znao u što se upuštam, danas vidim da je bila prava odluka. Diploma Alojza Knafelca mi stvarno mnogo znači jer sam dobio potvrdu da sam na pravom putu kao markacist, moje tridesetogodišnje djelovanje prepoznali su i drugi i time me jako iznenadili. Ne brojim volonterske sate rada na planinskim stazama, kad se s ekipom markacista organiziramo ti dani su rezervirani za rad na terenu i potrudimo se da rad obavimo kvalitetno i time olakšamo put drugim planinarima," naglašava Mladen Živković, primatelj diplome Alojza Knafelca 2021.

Živković već više od tri desetljeća posvećen uređivanju planinskih staza, od 2006. i kao voditelj Odjela za planinarske staze MDO PD Dolenjske i Bele krajine: "Uređene planinarske staze meni u prvo mjesto znače sigurnost koja je vrlo važna za svakog planinara, ali i odnos prema prirodi da ne koristimo skratnice nego idemo označenim planinskim stazama. Nažalost primjećujem da neki posjetitelji ne znaju cijeniti naš rad odnosno ga ne razumiju. Dobivamo prigovore da su neke staze loše markirane ili održavane. Ali planinarske staze su žive - prolaze preko privatnih parcela, ljudi gospodare svojim šumama i ponekad poseku drvo s markacijom ili za vrijeme privlačenja drva planinarsku stazu pretvore u šumsku vlaku. Isto tako neumoljivi su vremenski utjecaji, po Dolenjskoj i drugdje mnogi se voze motokros motorima po planinskim stazama i uništavaju ih, pa mislim da trebamo strožu provedbu zakonodavstva. Kritike o loše uređenim planinskim stazama uglavnom su neopravdane jer su staze žive, svi slovenski markacisti namre se po najboljim snagama u slobodno vrijeme trudimo za uređivanje i održavanje staza čak i samo za sendvič i riječ hvala - čovjek osjeti toplinu kad čuje planinara da bi se izgubio bez naših markacija. Problem je što se markacisti starijemo da privučemo mlade kadrove u naše redove moramo biti veliki umjetnici. Ja ću raditi na terenu dokle god mi zdravlje dopušta, dokle god mi ruke i noge služe."