4. dan Alpske konvencije

Kroz alpske doline biciklom i pješice – iz Mojstrane u Radovnu i Krmu!

Alpska konvencija je prva međunarodna ugovor u svijetu koji se tiče planinskog područja. Sklope su ga države

Alpskog luka: Austrija, Francuska, Italija, Kneževina Monako, Lihtenštajn, Njemačka, Slovenija i Švicarska, te

Europska zajednica. Znači zajedničku odgovornost i zajedničku strategiju za suživot između zaštite prirode i

gospodarstva s njezinim resursima.

Alpe obuhvaćaju područje veliko 190.959 km², koje u dužini mjeri 1.200 km i u širini do 300 km. Alpski luk se

uzdiže od mora i doseže do vrha Mont Blanca 4.807 metara visoko. Alpsko gorje se proteže preko osam država,

pri čemu je udio Austrije 28,7 % cijele površine Alpa, Italije 27,2 %, Francuske 21,4 %, Švicarske 13,2 %, Njemačke 5,8

%, Slovenije 3,6 %, Lihtenštajna 0,08 % i Monaka 0,001 %. Cilj pokretača konvencije je štititi Alpe kao

životni i gospodarski prostor, kulturnu, jezičnu i krajoliknu raznolikost. Alpe su sa svojom biotskom

raznolikosti, vodnim i šumskim resursima, prirodno, kulturno i gospodarsko okruženje, prebivalište za gotovo 14

milijuna ljudi i privlačna turistička destinacija za približno 120 milijuna posjetitelja godišnje. Alpska konvencija

teži za održivi turizam i održivi razvoj Alpa sa svim svojim značajkama. Također teži za

smanjenje prometnih opterećenja, stoga potiče prirodi prijateljskije posjećivanje Alpa uporabom javnih prijevoza

i s posebnim uređenjima prometa u alpskim dolinama. Alpska konvencija i njezini protokoli zapravo

predstavljaju instrumente održivog razvoja alpskog prostora i predlažu jedinstveni koncept razvoja, koji bi

spriječio da se konkurentna borba odvija na račun prirode i konačno na štetu ljudi. Sa zajedničkim nastojanjima je

potrebno potražiti metode, koje će s ograničenim resursima u planinskom prostoru postupati na najgospodarniji način i bez

posljedica za buduće generacije. Ostvarivanje nastojanja konvencije u praksi je sigurno i Dan Alpske

konvencije.

Ljubazno pozvani na 4. Dan Alpske konvencije u organizaciji Planinskog društva Dovje-Mojstrana, Triglavskog

narodnog parka, Planinske zveze Slovenije, Cipre Slovenija, Slovenskog planinskog muzeja i Hiše pr Katr

u suradnji s Ministarstvom za infrastrukturu i prostor te Stalnim sekretarijatom Alpske konvencije.

Središnji događaj bit će u subotu, 29. lipnja 2013., kada organiziramo rekreacijsko bicikliranje iz Mojstrane u

Radovnu i Krmu, pješačenje do Pocarjeve domačije i bogati prateći program kod Slovenskog planinskog

muzeja.

Večer prije toga, u petak, 28. lipnja 2013., a mi ćemo na filmskoj večeri na velikom platnu pred Slovenskim

planinskim muzejem prikazati kratki dokumentarni film Za skalnog puščavarja i močerada i najbolji film

međunarodnog festivala gorniškog filma 2013 Vas, daleč od vsega.

Svrha Dana Alpske konvencije je upozoriti na osjetljivi alpski prostor, predstaviti značaj Alpske konvencije i

posebnosti alpskih dolina, značaj očuvanja prirode i kulturne baštine te potaknuti posjetitelje da alpske

doline posjećuju na okolišu prijateljski način.



PROGRAM

Petak, 28. lipanj 2013., u 20.30, Slovenski planinski muzej u Mojstrani

Filmska večer na velikom platnu pred muzejem: Za skalnog puščavarja i močerada (CIPRA, 16 min) i Vas,

daleč od vsega (Francuska, 76 min) – najbolji film međunarodnog festivala gorniškog filma 2013.

U slučaju lošeg vremena filmska večer bit će u dvorani Slovenskog planinskog muzeja.

Subota, 29. lipanj 2013., u 8.00

Dan Alpske konvencije: Kroz alpske doline biciklom i pješice – iz Mojstrane u Radovnu i Krmu!

Dolazak vlaka na Jesenice iz Nove Gorice u 7.29 i iz Ljubljane u 8.12, te u 8.30 organiziran besplatni

prijevoz autobusom s mogućnošću prijevoza bicikala s Jesenica do Mojstrane.

8.00-9.00 prijava biciklista i pješaka pred Slovenskim planinskim muzejem u Mojstrani

9.15 početak pješačenja s vođenim obilaskom posebnosti doline Radovne i Pocarjeve domačije – muzejski

uređene kuće s gospodarskim objektom i informacijske stanice Triglavskog narodnog parka (nezahtjevno pješačenje,

besplatni prijevoz do ishodišta pješačenja (Psnakova žaga i mlin) te od Pocarjeve domačije natrag do Mojstrane)

9.30 početak rekreacijskog bicikliranja u Radovnu (lakše bicikliranje, duljina: 14 km, visinska razlika:

350 m) i Krmu (teže bicikliranje, duljina: 25 km, visinska razlika: 540 m)

13.00 dolazak biciklista i pješaka natrag pred Slovenski planinski muzej

13.00–14.00 topao obrok

14.00 protokolarni dio

9.30–17.00 PRATEĆI PROGRAM:

 kulturni program: folklorna skupina KUD Jaka Rabič, pjevački zbor iz Rezije, glazbena skupina

»Kanomeljske punce«, folklorna skupina iz Narodnog parka Nockberge, predstavljanje idrijskih klekljarica;

 radionice za djecu, penjanje na penjačkom zidu;

 predstavljanje alpskih regija na štandovima i partnerskih alpskih parkova;

 prikazivanje filma u Slovenskom planinskom muzeju Svetlobe gora (u 10.00, 11.00, 12.00).

16.20 i 17.30 odlazak besplatnog autobusa iz Mojstrane do željezničke stanice na Jesenicama (odlazak vlaka u

smjeru Nova Gorica u 16.55 i u smjeru Ljubljana u 18.05).

Doprinos sudionika: U predprijavi (preko web aplikacije na adresi: http://bit.ly/158UFs2 do uključivo 27. lipnja

2013.): 5 EUR za odrasle, i 2,5 EUR za djecu (od 6. do 15. godine), za djecu do 6. godine sudjelovanje je besplatno. Na dan

događaja: 7 EUR za odrasle i 3 EUR za djecu (od 6. do 15. godine), za djecu do 6. godine sudjelovanje je besplatno. Iznos

se podmiruje na dan događaja u Mojstrani. Cijena uključuje: besplatni autobusni prijevoz s mogućnošću prijevoza bicikala

ujutro sa željezničke stanice na Jesenicama do Mojstrane i popodne natrag, besplatni prijevoz za pješake od

Mojstrane do ishodišta pješačenja i od Pocarjeve domačije natrag u Mojstranu, organizirano bicikliranje ili vođeno

pješačenje, osvježenje na bicikliranju / pješačenju, besplatni ulaz u Pocarjevu domačiju s vođenjem, besplatni ulaz u

Slovenski planinski muzej, topao obrok i piće.

Sudjelujte na događaju javnim prijevozom: 30 postotni popust za vlak i besplatni autobusni prijevoz sa

željezničke stanice na Jesenicama do Mojstrane i natrag!

U suradnji sa Slovenskim željeznicama sudionici će imati 30-postotni popust za vlak do Jesenica, koji vozi iz

Nove Gorice (odlazak iz Nove Gorice u 5.28, dolazak na Jesenice u 7.29) i iz Ljubljane (odlazak iz Ljubljane u 6.55,

dolazak na Jesenice u 8.12) te natrag: odlazak s Jesenica u Novu Goricu u 16.55 i odlazak u Ljubljanu u 18.05.

Djeca do 12. godine imaju 50 postotni popust. Na svim spomenutim relacijama bit će poseban vagon za bicikle, cijena za

prijevoz bicikala je 3,20 EUR.

Popust za obitelji za prijevoz vlakom:

Na Slovenskim željeznicama obiteljima preporučuju kupnju godišnje obiteljske kartice, koja omogućuje 40 postotni popust za

odrasle i besplatne vozovnice za djecu do 12 godina. Kupnja godišnje obiteljske kartice za Slovenske željeznice je

moguća na svim željezničkim stanicama po cijeni 7 EUR.

U slučaju lošeg vremena umjesto bicikliranja i pješačenja za sve sudionike organiziran besplatni obilazak

Pocarjeve domačije i Slovenskog planinskog muzeja, gdje će se odvijati kulturni program s predstavljanjima na

štandovima i radionicama za djecu.

Lijepo pozvani svi ljubitelji prirode!

Više podataka o aktivnostima u subotu, 29. lipnja 2013.:

REKREACIJSKO BICIKLIRANJE:

Biciklisti se mogu odlučiti za duže (A – do Krme) ili kraće bicikliranje (B – do Pocarjeve domačije).

Prijave: od 8.00 do 9.00 pred Slovenskim planinskim muzejem.

Start: u 9.30 ispred Slovenskog planinskog muzeja.

Doprinos sudionika: U predprijavi (preko web aplikacije na adresi: http://bit.ly/158UFs2 do uključivo 27. lipnja

2013.): 5 EUR za odrasle, i 2,5 EUR za djecu (od 6. do 15. godine), za djecu do 6. godine sudjelovanje je besplatno. Na dan

događaja: 7 EUR za odrasle i 3 EUR za djecu (od 6. do 15. godine), za djecu do 6. godine sudjelovanje je besplatno. Iznos

se podmiruje na dan događaja u Mojstrani. Cijena uključuje: besplatni autobusni prijevoz s mogućnošću prijevoza bicikala

ujutro sa željezničke stanice na Jesenicama do Mojstrane i popodne natrag, besplatni prijevoz za pješake od

Mojstrane do ishodišta pješačenja i od Pocarjeve domačije natrag u Mojstranu, organizirano bicikliranje ili vođeno

pješačenje, osvježenje na bicikliranju / pješačenju, besplatni ulaz u Pocarjevu domačiju s vođenjem, besplatni ulaz u

Slovenski planinski muzej, topao obrok i piće.

Zahtjevnost bicikliranja:

A: teže bicikliranje, duljina 25 km.

B: lakše bicikliranje, duljina 14 km.

Visinska razlika: A: 540 m, B: 350 m.

Obvezna oprema: planinski/treking bicikl na brzine s dobrim kočnicama (B – lako bicikliranje, prikladno za sve

vrste bicikala), biciklistička kaciga, prva pomoć, po mogućnosti rezervna zračnica, zračna pumpa.

Opis bicikliranja A (Mojstrana–Krma):

Po duljini i prema podlozi izlet je lak. Na početku i na povratku nas čeka uspon na Kosmačev preval (847

m) po inače širokoj i asfaltiranoj cesti. Slijedi brzi spust u Zgornju Radovnu mimo Gogalove lipe do Pocarjeve

domačije. Tamo će se moći još promisliti i pridružiti lakšoj skupini. Više zagrijani i bolje kondicijski pripremljeni

krenut će u dolinu Krme dok ne nestane volje ili odgovarajuće podloge, pogleda pri lijepom vremenu

sigurno neće nedostajati.

Klanca pak ne nestaje sve do vrha Triglava, no, na biciklu ga ćemo pobijediti samo negdje 200 do 250 visinskih

metara. Slijedit će uživački povratak do Pocarjeve domačije, zatim za zaključak ponovno Kosmačev preval, samo

da je s ove strane uspona samo 100 visinskih metara. Slijedi još brzi spust do Mojstrane.

Opis bicikliranja B (Mojstrana–Pocarjeva domačija)

Po duljini i prema podlozi vrlo lak izlet. Jednako kao kod dužeg izleta nas na početku čeka uspon na

Kosmačev preval, 200 visinskih metara, koji se mogu pobijediti i pješice uz bicikl. Slijedi brzi spust do Pocarjeve

domačije. Ići ćemo kraćim putem, da uhvatimo skupinu koja je namijenjena u Krmu. Na povratku ćemo napraviti

malo zaobilaženja, da pogledamo još neke zanimljivosti, spustili se još malo po dolini Radovne, ali ne previše i mimo

Gogalove lipe vratili se na Kosmačev preval, koji je s ove strane pola niži, zatim samo još spust u Mojstranu.

Izlet je po ljestvici zahtjevnosti (http://ktk.pzs.si/vsebina.php?pid=121) vrlo lak, međutim nije prikladan za djecu,

koja imaju problema s kočenjem na dužim spustovima.

PJEŠAČENJE DO POCARJEVE DOMAČIJE, muzejski uređene domačije i informacijske stanice TNP (5 km iz

Mojstrane)

Muzejski uređena kuća vrijedi za jednu od najstarijih domačija u TNP. Sa svojim izgledom i bogatom zbirkom izloženih

predmeta priča posjetitelju sliku života u mjestima pod Triglavom od dalekih stoljeća do danas. Posjetitelji si

će 29. lipnja 2013. osim domačije moći pogledati i film o triglavskim nosačima s naslovom Zadnji tovor –

Zgodbe iz čebelnjaka i sudjelovati na kreativnim radionicama.

Ishodište: Psnakova žaga i mlin.

Krajnja točka: Pocarjeva domačija.

Duljina puta: 3 km

Zahtjevnost: nezahtjevno pješačenje, laka hodnja s postankima za obilazak zanimljivosti doline od ishodišta do Pocarjeve

domačije

Vrijeme hodnje (okvirno): 2 sata i pol.

Dodatne informacije o pratećem programu u petak i subotu, 28. i 29. lipnja 2013.:

Film Za skalnog puščavarja i močerada (CIPRA, 2013, 16 minuta)

Biotska raznolikost u Alpama je posebno velika i dragocjena. Očuvat ćemo je samo ako ćemo životne

prostore tamo živećih životinjskih i biljnih vrsta očuvati i među njima uspostaviti vezu. Općine mogu pri tome

surađivati na brojne načine. Zato je CIPRA pripremila kratki film, u kojem se obraća predstavnicima općina i

njih tako pokušava uvjeriti da te mogućnosti stvarno iskoriste.

Film Vas, daleč od vsega (Francuska, Anne et Erik Lapied, 78 minuta)

U indijskoj himalajskoj pokrajini Ladakh na visini 4000 metara žive Tashi i njegove sestre. U idiličnom selu, gdje

nemaju elektriku, ljudima jedini izvor topline predstavlja mali štednjak, u kojem pale s jakovim izmetima.

Ljudi su više mjeseci u godini izolirani zbog snijega i lavina. Samo zimi, kada rijeka zamrzne, postaje prolazna.

Tada je jedina mogućnost da ljudi pretovare drvo za izgradnju kuća iz udaljenih dolina do sela. Put po ledu pak je

vrlo opasan …

SLOVENSKI PLANINSKI MUZEJ

U Slovenskom planinskom muzeju si podaju ruke prošlost i sadašnjost. Bogata zbirka predmeta s pestrom

povijesnom pripovijesti, raznolikost fotografskog i arhivskog materijala te opsežna stručna knjižnica nude

posjetitelju uvid u masovnost i važnost planinske djelatnosti u slovenskom prostoru. Stalna

izložba je zamišljena kao muzejska pripovijed, koju doživljavamo kroz vlastiti uspon na goru

Film Svetlobe gora prikazuje ljepote slovenske pokrajine s posebnim naglaskom na planinskom dijelu naše zemlje

te njezinoj geografskoj, biljnoj i životinjskoj raznolikosti. Film je istovremeno i poziv u muzej i naš gorski svijet.

POCARJEVA DOMAČIJA U ZGORNJOJ RADOVNI – INFO TOČKA TRIGLAVSKOG NARODNOG PARKA

Muzejski uređena Pocarjeva domačija vrijedi za jednu od najstarijih domačija u Triglavskom narodnom parku. Sa svojim

izgledom, bogatom zbirkom izloženih predmeta i priča priča posjetitelju sliku života u mjestima pod

Triglavom od dalekih stoljeća do danas. Pocarjeva domačija je kulturni spomenik državnog značaja. U muzejski

opremljenoj zgradi je informacijska točka TNP. TNP je za Pocarjevu domačiju godine 2006 primio diplomu Europa

Nostra u okviru nagrade Europske unije za kulturnu baštinu, i to u kategoriji arhitektonske baštine.

Priznanje je, kako je navedeno u obrazloženju, TNP primio zbog »pretanjene upotrebe tradicionalnih znanja i

materijala pri očuvanju rijetkog i autentičnog primjera alpske arhitekture iz 18. stoljeća i očuvanju

etnološke baštine te time povezanih lokalnih mogućnosti stjecanja dohotka«.

Film Zadnji tovor – Zgodbe iz čebelnjaka (2004, Studio Alp & TV Slovenija, režiser: Matjaž Fistravec, 50 minuta)

Dokumentarni film nas vodi u vremena, kada se po parku još nije čulo zujati helikoptera. Triglavski nosači su s

opskrbom planinskih postaja u triglavskom pogorju, s prenošenjem teških tereta na svojim ramenima,

kasnije pak na konjskim leđima došli do dodatnog zarade, koji im je pomogao ostati u dolinama. Priče o vremenima, koja

su možda neopozivo prošla, su zabilježene i na panjskim končnicama čebelnjaka Psnakovih iz Zgornje Radovne.

Za snimanje filma su se otac Alojz, sin Janko i unuk Mitja još jednom s konjima uputili prema Triglavu. Tako saznajemo,

kako je izgledao tipičan nosački dan, kako je bio posao raspoređen preko godine, o problemima sa snijegom, koji ostaje u

visokogorju dugo u ljeto, o nesrećama s konjima i nosačima i o posebnoj naklonosti prema gorama u dobrom i lošem,

koju zahtijeva takav posao. Film je primio posebnu nagradu žirija na Festivalu gorniških filmova 2007.

RADIONICE I PENJAČKI ZID:

Najmlađim posjetiteljima i sudionicima dana Alpske konvencije bit će u jutarnjem vremenu i sve do 17. sata

popodne namijenjene i kreativne radionice. Također će se pred SPM moći najmlađi i ostali mladi po

srcu uputiti na penjački zid Planinske zveze Slovenije i isprobati se u različito zahtjevnim smjerovima.

Bajkovito jutro u Slovenskom planinskom muzeju u Mojstrani

Bajkovite staze na sve strane je izložba ilustracija narodnih pripovijedki vrhunskih slovenskih ilustratora i

ilustratorica. Naši predci su vjerovali da u planinskom svijetu žive neobična bića. U planinskim špiljama borave

prekrasne planinske vile ili bijele žene; po planinskim šumama tumaraju divlji muškarci i divlje žene. U unutrašnjosti gora imaju

svoj dom planinski patuljci, koji čuvaju blaga; k zlatnim izvorima dolaze piti bijeli gamsevi. Na planinama se skrivaju

planinski patuljci, koji rado ponagajaju pastirima. Nekoliko tih bića i priča je obuhvaćeno na izloženim ilustracijama, koje

su užete iz obiteljskih izletničkih vodiča Bajkovite staze Slovenije (2004) i Bajkovite staze u povijest (2009).

Obje knjige je zamislila Irena Cerar, izdala ih je izdavačka kuća Sidarta. Izložba je na ogled u dvorani Snežnik.

Bajkoviti šapat gora – bajke i radionice za djecu, mame, očeve, bake i djedove … sve mlade po srcu

Dječji i mladinski pisac Mirko Kunčič, koji je dugo živio na Dovjem, zapisao je mnogo priča, koje su tamošnji

ljudi pripovijedali o triglavskom kraljevstvu. Prije drugog svjetskog rata ih je izdao u tri knjige Triglavske

bajke. Nekoliko tih bajki smo pokušali u pripovjednoj i igranoj obliki oživjeti i u Slovenskom planinskom

muzeju.

9.00 – 13.00 Spasi zakletu djevojčicu - društvena igra za djecu i odrasle

 posjet Anci, vještici, proroci i liječnici s radionicom kuhanja ljekovite juhe za dobro osjećanje i

»padanje« različitih bolesti …

 posjet bajkopiscu Bukovniku

9.30 – Planinski muškarac kod Peričnika, bajka s radionicom, na kojoj će djeca izraditi divove

10.30 – Legenda o zakletim mačkama s radionicom za izradu mačke za sreću izrade mačaka za sreću

11.30 – Zmajev zubobolja, bajka s radionicom, na kojoj će djeca izraditi zmaja

12.30 – Bijela žena u Mežakli, bajka s radionicom rezbarenja drvenih ključeva

KULTURNI PROGRAM:

Glazbena skupina »Kanomeljske punce« iz Idrije:

Vesela druščina kanomeljskih djevojaka sa svojim priročnim »domaćim« glazbalima, pjevanjem i sadržajima povezanim s

narodnim nasljeđem, zajedno predstavljaju glazbenu tradiciju Kanomeljske doline. S pjesmama i njihovom izvedbom

starijima obnavlja skupina sjećanja na stara vremena, mlađima pak predstavlja danas sve rjeđe korištene kućne

pripomočke.

Predstavljanje idrijskih klekljarica:

Članice Društva idrijskih klekljarica će izvesti Skeč o idrijskim klekljaricama.

Pjevački zbor iz Rezije: Pjevački zbor Monte Canin iz Rezije, koji djeluje od godine 1971, poznat je po pjevanju suvremenih

i tradicionalnih rezijanskih, alpskih i duhovnih pjesama. Naglasak skupine je na istraživanju bogate kulturne

baštine i uključivanju mladih u pjevanje rezijanskih pjesama. Izdali su i svoj CD.

Folklorna skupina iz Narodnog parka Nockberge:

Folklorna skupina Krems je jedan od važnijih nositelja kulture na austrijskom Koruškom. Skupina se

predstavlja većinom s narodnim plesovima.

Izložba PZS:

Izložba, pripremljena povodom 120. obljetnice osnivanja Slovenskog planinskog društva, čija nasljednica je

Planinska zveza Slovenije, bit će postavljena u predvorju Slovenskog planinskog muzeja. Izložba povodom 120-godišnjice

organiziranog planinarstva na Slovenskom pripovijeda priču kroz slikovne slike na osnovi tema i ne

godina, te svjedoči o bogatoj povijesti planinske organizacije, koja si je planinarstvo kao način života zadala i kao

vodilju. Upoznajemo planinske djelatnosti iz ljubavi prema domovini, iz želje po dostupnim gorama i sigurnijim putovima, iz

poštivanja prirode, divljenja planinskom svijetu, u brizi za sučovjeka, pak o mladima, i o zajedničkom djelovanju,

gdje u društvu gora i veselih, prijaznih ljudi, rado ostavljamo u dolini brige. Zagledali smo se u budućnost, jer smo otvoreni za

nove izazove, u činjenicu da nema nemogućih putova i vidjeli da nas Triglav još uvijek sve bitno povezuje i obilježava.

Na štandovima će se predstaviti i regije Idrijsko i Tolminsko:

Idrijsko: predstaviti će se: Geopark Idrija, Općina Idrija, Turističko informativni centar Idrija, Kuća bilja,

Rudnik žive srebra Idrija, Društvo idrijskih klekljarica, Kanomeljske punce.

Tolminsko: predstaviti će se Posoški razvojni centar s projektima Energy Vilab (o održivoj mobilnosti) i

Alpstar (o niskoogljičnom otisku), Općina Tolmin (300 godina od Tolminskog punta), tolminski sirar.

U znaku 300. obljetnice tolminskog punta, koji ove godine obilježavamo, odvijali su se i program UŽU – Izazovi

sela i studijski krug Između povijesti i suvremenosti. Na susretima su sudionice obnavljale znanja i

vještine, koje su nekad bile potrebne za izradu odjeće i pratile žene od dječjih godina do smrti. Uloženi

trud je donio plod i danas nam mogu predstaviti kulturu odijevanja u vrijeme tolminskog punta. Pomažu pak

nam i razumjeti put nastajanja odjeće, da bismo znali u odjeći vidjeti sve znanje, vještine, uloženi trud i vrijeme

onih, koji su ih izradili. Dio te tradicije će predstaviti na Danu Alpske konvencije.