4. dan Alpske konvencije 29.6.2013

Glavni cilj Dana Alpske konvencije u Mojstrani u subotu, 29. lipnja 2013., bio je upozoriti na osjetljivo

alpsko područje, predstaviti značaj Alpske konvencije i posebnosti alpskih dolina, značaj očuvanja prirode i

kulturne baštine te potaknuti posjetitelje da alpske doline posjećuju na okolišu prijateljski način. Za posjetitelje

su organizatori pripremili bicikliranje u prekrasnoj alpskoj dolini, u Radovnu i Krmu, međunarodno obojano

prateće programa te filmsku večer dan ranije. Dogodio se, koji su organizirali Planinarsko društvo Dovje-

Mojstrana, Triglavski narodni park, Planinarska zveza Slovenije, CIPRA Slovenija, Hiša Pr Katr uz suradnju

s Ministarstvom za infrastrukturu i prostor te Stalnog sekretarijata Alpske konvencije, i koji je u Sloveniji

bio četvrti put, JEDINI je Dan Alpske konvencije na području alpskih država i primjer vzornog sudjelovanja

različitih dionika na području Alpa s lokalnim okruženjem.



Alpe su područje brojnih prirodnih pojava, raznolikosti krajina, različitih kultura i jezika. Za zaštitu ovog

izuzetnog prostora osam alpskih država i Europska zajednica potpisale su međunarodni sporazum – Alpsku

konvenciju, koja podržava održivi razvoj alpskog prostora, uključivanje interesa stanovništva i razmatranje

Alpa kao jedinstvenog prostora. Jedan od važnih izazova na području Alpa je i smirivanje prometa u alpskim

dolinama, pa su organizatori subotnjeg događaja htjeli podsjetiti posjetitelje doline Radovne i doline Krme

da je doživljavanje alpskih dolina za posjetitelje i prirodu ljepše ako ih posjećujemo biciklom ili pješice.

Filmska večer održala se u petak, 28. lipnja 2013., u Slovenskom planinarskom muzeju, gdje je puna dvorana

posjetitelja pogledala dva filma, Ciprin Za skalnog pustinjaka i moćeradu i pobjednički film ovogodišnjeg

međunarodnog festivala planinarskih filmova IMFFD 2013. s naslovom Selo, daleko od svega, koji je oduševio okupljenu

publiku.

Glavni događaj povodom Dana Alpske konvencije pripremili smo u subotu, 29. lipnja 2013., kada smo organizirali

rekreativno bicikliranje pod vodstvom turnokolesarskih vodiča Planinarske zveze Slovenije iz Mojstrane u

Radovnu i Krmu, pohod do Pocarjeve kuće s radionicom i prikazom filma te bogat prateći program

kod Slovenskog planinarskih muzeja. Cijeli dan nazvali smo »Po alpskim dolinama biciklom i pješice – iz

Mojstrane u Radovnu i Krmu!« Za bicikliste i pješake organiziran je prijevoz vlakom iz Nove Gorice i

Ljubljane te autobusom s Jesenica do mjesta događaja u Mojstrani, doživljajni pohod i vođeno bicikliranje, ogled

Slovenskog planinarskih muzeja i Pocarjeve kuće (muzejski uređene kuće i informacijske postaje

TNP), penjanje na penjačkom tornju i prikaz planinskog spašavanja na stjenama Grančišča u organizaciji Društva GRS

Mojstrana, te čudesne radionice za djecu Pravljični šapat planina s posjetom padarice, prorokice i vještice

Ance te pripovjedača Bukovnika. Ovaj Dan Alpske konvencije posvetili smo i širem sudjelovanju

organizatora s prijateljima i općinama u Sloveniji i inozemstvu. Program su tako pjevanjem, plesom, glazbom i skečevima

suoblikovali KUD Jaka Rabič Dovje – Mojstrana, općine Idrija (Alpski grad godine 2011.) i Tolmin, te

partnerski parkovi TNP: Biosferni park Nockberge s austrijskog Koruška i Prirodni park Julijsko predgorje iz

Rezije s predstavljanjem svojih zaštićenih područja i kulturne baštine alpskog prostora. Na prostoru priredbe predstavili su se osim Idrije i Geoparka Idrija, Posoških razvojnog centra i Tolmina, Biosfernog parka

Nockberge i Prirodnog parka Julijsko predgorje još Turističko društvo Dovje – Mojstrana, CIPRA

Slovenija, društva za zaštitu Alpa, Triglavski narodni park i Stalni sekretariat Alpske konvencije, gdje su

posjetitelji mogli dobiti još više informacija o Alpskoj konvenciji.



Sve okupljene u službenom dijelu pozdravili su gradonačelnik Općine Kranjska Gora Jure Žerjav, generalna direktorica

Uprave za prostor Ministarstva za infrastrukturu i prostor mag. Tanja Bogataj, direktor Triglavskog

narodnog parka mag. Martin Šolar, potpredsjednik PZS-a, predsjednik PD Dovje Mojstrana i voditelj Slovenskog

planinarskih muzeja Miro Eržen te predsjednik CIPRE Slovenija dr. Matej Ogrin, koji su istaknuli značaj takvih dana

upozoravanjem na bisere alpskih dolina, održivu mobilnost i zajedničku suradnju u zaštiti alpskog

prostora i prirode općenito. Ove godine je krajem svibnja prvi put organiziran Dan Alpske konvencije s predstavljanjem

izvješća o stanju Alpa na temu održivog turizma u Alpama i u području Kamniško-Savinjskih Alpa, i to

na Solčavskom. I sudionici i organizatori jednoglasno su se složili da se sljedeće godine ponovno sastanemo.



Alpska konvencija je prvi međunarodni sporazum na svijetu koji se odnosi na planinsko područje. Potpisale su ga države

Alpskog luka: Austrija, Francuska, Italija, Kneževina Monako, Lihtenštajn, Njemačka, Slovenija i Švicarska, te

Europska zajednica. Znači zajedničku odgovornost i zajedničku strategiju za suživot između zaštite prirode i

gospodarjenja njezinim resursima.

Alpe obuhvaćaju područje od 190.959 km², koje u dužinu mjeri 1.200 km i u širinu do 300 km. Alpski luk se

uzdiže od mora i doseže vrh Mont Blanca visok 4.807 metara. Alpsko gorje proteže se preko osam

država, pri čemu Austrija čini 28,7 % ukupne površine Alpa, Italija 27,2 %, Francuska 21,4 %, Švicarska 13,2 %,

Njemačke 5,8 %, Slovenije 3,6 %, Lihtenštajna 0,08 % i Monaka 0,001 %. Cilj pokretača konvencije je zaštititi

Alpe kao životni i gospodarski prostor, kulturnu, jezičnu i krajobraznu raznolikost. Alpe svojom

biološkom raznolikošću, vodnim i šumskim resursima, prirodnim, kulturnim i gospodarskim okolišem, dom su gotovo

14 milijuna ljudi i privlačna turistička destinacija za oko 120 milijuna posjetitelja godišnje. Alpska

konvencija nastoji na održivom turizmu i održivom razvoju Alpa sa svim svojim karakteristikama. Također nastoji

na smanjenju prometnih opterećenja, pa potiče prirodnije posjećivanje Alpa korištenjem

javnog prijevoza i s posebnim uredbama prometa u alpskim dolinama. Alpska konvencija i njeni protokoli

zapravo predstavljaju instrumente održivog razvoja alpskog prostora i predlažu jedinstveni koncept

razvoja koji bi spriječio da se konkurentna borba odvija na račun prirode i konačno na štetu ljudi. Zajedničkim

naporima treba pronaći metode koje će ograničene resurse u planinskom prostoru upravljati na naj

gospodarniji način i bez posljedica za buduće generacije. Ostvarivanje napora konvencije u praksi svakako je

i Dan Alpske konvencije.