Aljažev toranj slavi 120 godina

Aljažev toranj, izuzetan kulturni spomenik i nenadomjestiv simbol Slovenije, već 120 godina vlada na vrhu Triglava, 2864 metara nad morem. Povodom 120. obljetnice postavljanja "pleha s dušom" na najvišoj točki Slovenije održat će se više događaja u čast tog povijesnog događaja. U petak, 7. kolovoza 2015., u 9 sati kraj Aljaževog tornja na vrhu Triglava bit će komemorativna svečanost, a u 18 sati ispred Slovenskog planinarskog muzeja u Mojstrani svečana akademija Oj, Triglav, moj dom. Srdačno pozvani!



Planinarska i alpinistička djelatnost u slovenskim Alpama bila je u 19. stoljeću pod jakim njemačkim utjecajem, koji je prepoznao i župnik s Dovjega Jakob Aljaž te se odlučno usprotivio daljnjem ponjemačenju. Dobio je hrabru misao postaviti mali toranj na vrh Triglava – kao planinarsko sklonište i branik slovenstva. Od općina Dovje i Mojstrana kupio je za jedan gulden "vrh" Velikog Triglava, ukupno 16 četvornih metara zemljišta, i započeo izradu tornja. U Planinskom vjesniku, koji ove godine također slavi 120 godina, zapisali su u svibnju 1895.: "Mnogima se možda čini cijeli plan neizvršiv, ali čelično upornosti i žrtvovanju g. župnika sigurno će se uspjelo ostvariti ta čudesna građevina. Aljažev toranj bit će najviša građevina ne samo na Slovenskom, nego nasploh u slavenskom svijetu."



Jakob Aljaž povjerio je izradu tornja svom prijatelju, limarskom majstoru Antonu Belcu, koji ga je izradio od debele pocinkane limene ploče i željeznih stupova ulitih s betonon, te ga s troje pomoćnika postavio 7. kolovoza 1895. Aljaž se sjećao: "Bila je gusta magla. Zato sam ja ujutro nije otišao na vrh Triglava, nego sam ostao u Dežmanovoj koći, odakle sam slušao kako kuju zajedno pojedinačne dijelove Triglavskog tornja." Skromno otvaranje tornja bilo je 22. kolovoza 1895., kada je s Triglava odjeknula pjesma Oj, Triglav, moj dom. Toranj i zemljište na vrhu Triglava Aljaž je poklonio Slovenskom planinarskom društvu, prethodniku Planinarskog saveza Slovenije.



Slovenske planine bile su važna teritorija i istovremeno simbolični prostor gdje se odvijala bitka za prevlast između Nijemaca, kasnije i Talijana, i Slovenaca, a Aljažev toranj ostao je u svim desetljećima branik slovenstva. Povodom rođenja slovenske države 25. lipnja 1991. simbolično je i na Aljaževom tornju zalepotjela nova slovenska zastava. Listopada 1999. Aljažev toranj proglašen je kulturnim spomenikom nacionalnog značaja i mjesec dana kasnije nacionaliziran. Ideja Jakoba Aljaža da valjasti metalni objekt s zastavom na vrhu predstavlja mejnik koji označava slovensko vlasništvo vrha slovenske planine konačno se ostvarila. Aljažev toranj ima zbog kulturnih, pejzažnih, povijesnih i drugih izuzetnih osobina posebno značenje za Republiku Sloveniju. Triglav s Aljaževim tornjem za sve nas je izuzetan pejzažni motiv i nenadomjestiv simbol Slovenije.



Godine 1895. Jakob Aljaž dao je postaviti i Aljaževu koću u Vratih, otkupio je i zemljište na Kredarici. U Vratih su 1904. postavili Aljažev dom, koji je pet godina kasnije srušila snežna pljezba, ali je svjestan Slovenac odabrao novu lokaciju u Vratih i u srpnju 1910. otvorili su današnji Aljažev dom u Vratih. Na Aljaževom zemljištu na Kredarici Slovensko planinarsko društvo (SPD) 1896. postavilo je skromnu koću, koju su otvorili 10. kolovoza. U godinama 1909. i 1910. proširena je i nazvana Triglavski dom na Kredarici, koji je također prepisao na SPD. Odmah ispod vrha Triglava dao je u stijenu izbušiti i špilju, tako zvanu Staničevo sklonište, da bi se u nju mogli skloniti planinari za vrijeme oluje.



Izvor: monografija Slovensko planinstvo (autori: Peter Mikša i Kornelija Ajlec) i izložba Nacionalnog muzeja Slovenije Aljažev stolp – Ta pleh ima dušo! (autori: Gorazd Lemajič i Iztok Lemajič)