Prošlo je 100 godina otkako je planinar i botančar Albert Bois de Chesne u Trenti kupio posjed i osnovao alpski botanički vrt. Zbog mnogih rijetkih, ugroženih i zaštićenih vrsta koje uspijevaju u vrtu, Juliana je od 1951. zaštićena kao spomenik oblikovane prirode, uvrštena je na popis slovenskih prirodnih vrijednosti i spada među uže zaštićena područja Triglavskog narodnog parka. Povodom proslave 100. godišnjice u Prirodoslovnom muzeju Slovenije pripremili su raznovrstan program s izložbom, vođenjima, fotografskim natječajem, novim priručnikom i glavnom svečanošću koja će biti 6. lipnja u Trenti.
Planinar i botančar, inače trgovac drvenim materijalom Albert Bois de Chesne (1871–1953), u alpskom botaničkom vrtu posadio je biljke s okolnih planina i krških livada te ga otvorio za javnost. Godine 1930. Juliana je dobila prvu knjigu posjetitelja, sjemenke biljaka nudili su i drugim botaničkim vrtovima. Nakon početnih uspješnih godina izbila je Drugi svjetski rat, kada su za vrt privremeno brinuli vrtnari – domaćini Anton Tožbar i Ančka Kavs.
Nakon kapitulacije Italije i pripajanja većeg dijela Primorske Jugoslaviji, osnivač više nije zalazio u vrt. Referat za zaštitu prirode preuzeo je Julinu pod svoju zaštitu, za njeno očuvanje i zaštitu zalagala se posebno dr. Angela Piskernik (1886–1967). Godine 1949. privremeno upravljanje vrtom preuzeo je Šumarski institut, koji je planirao proširiti vrt u budućnosti. Iste godine njegu Juliane preuzeo je Prirodoslovni muzej u Ljubljani, koji je uređivao vrt od 1949. do 1953., nakon čega je prešao pod upravu lokalnih organizacija (Turističko uljepšavačko društvo Bovec, Općinski narodni odbor Bovec, Goriška turistička zveza i Općinski narodni odbor Tolmin).
Godine 1958. Zavod za zaštitu spomenika potaknuo je redovito i sustavno njegovanje vrta – u vrtu su pod vodstvom stručnjaka za hortikulturu Cirila Jegliča (1897–1989) započeli obnoviteljski radovi. Godine 1962. Juliana je konačno prešla pod upravu Prirodoslovnog muzeja Slovenije.
Zbog mnogih rijetkih, ugroženih i zaštićenih vrsta koje uspijevaju u vrtu, alpski botanički vrt Juliana je od 1951. zaštićen kao spomenik oblikovane prirode, uvršten je na popis slovenskih prirodnih vrijednosti i spada među uže zaštićena područja Triglavskog narodnog parka.
Danas je u vrtu popisano oko 700 biljnih vrsta karakterističnih za slovenski dio Alpa, njihovo predgorje i krški svijet. Među njima je oko 70 zaštićenih vrsta, oko 60 vrsta uvršteno je na slovenski Crveni popis. U vrtu uspijevaju i 10 biljnih vrsta koje su zaštićene u okviru Direktive o staništima mreže Natura 2000.
Alpski botanički vrt Juliana nalazi se u Trenti, u blizini zaselka Pri Cerkvi, iznad ceste koja povezuje Kranjsku Goru (vrt je udaljen 25 km) i Bovec (vrt je udaljen 23 km). Više informacija o vrtu dostupno je na web-stranici juliana.pms-lj.si.
Povodom proslave 100. godišnjice u Prirodoslovnom muzeju Slovenije pripremili su raznovrstan program:
• izložbu Juliana, cvjetna učionica prirode u Prirodoslovnom muzeju Slovenije, koju su otvorili 24. travnja u Ljubljani,
• raznovrstan program vođenja u Juliani,
• fotografski natječaj za učenike, srednjoškolce i studente,
• novi priručnik o vrtu, koji će izaći početkom lipnja,
• i glavnu svečanost povodom 100. godišnjice, koja će biti 6. lipnja u Trenti.
Izvor:
https://pzs.si/novice/18387-alpski-botanicni-vrt-juliana-praznuje-100-let/