Andreju Štremfelju zlat cepin za životno djelo u...
12.06.2018
U 26-godišnjoj povijesti dodjele Zlatnog cepina, najvišeg priznanja za alpinističke dosežke na svijetu, hrvatski alpinisti već sedam puta primili međunarodno priznanje za najistaknutiji alpinistički uspon, Andrej Štremfelj je prvi Slovenac koji će primiti Zlatni cepin za životno djelo u alpinizmu, a uopće jedini primatelj tog prestižnog priznanja i za životne dosežke i za vrhunski uspon, jer su si s Markom Prezljem 1992. godine zaslužili prvi dodijeljeni Zlatni cepin za prvenstveni uspon južnim stubom Kangčendzenge.
Zlatni cepin, najviše priznanje za alpinističke dosežke na svijetu, dodjeljuje se od 1992., Zlatni cepin za životno djelo prvi put dodijeljen 2009. s idejom da se počaste alpinisti koji su inspirirali sljedeće generacije istraživača okomitih stijena. Prvog je primio veliki talijanski alpinist Walter Bonatti i postao nekakav kum sljedećima kojima su se poklonili time međunarodnim priznanjem, koje su primili i alpinističke legende Reinhold Messner, Doug Scott, Robert Paragot, Kurt Diemberger, John Roskelley, Chris Bonington, Wojciech Kurtyka, Jeff Lowe, deseti ga letos prima Andrej Štremfelj (obrazloženje).
"Kao što sam rekao nakon dobivanja priznanja PZS-a za životno djelo, ljudi su izmislili priznanja da bi popularizirali alpinizam, što mi se ne čini loše, to mora tako biti da alpinizam ima težinu. Kad staneš uz Bonattija, Messnera, Kurtyku, Boningtona, Diembergera i druge, osjećaš se počašćeno. To je priznanje za sve što sam napravio, samo zato što volim penjati, zato sam sretan," rekao je prvi Slovenac koji će na svečanosti u rujnu u Poljskoj primiti Zlatni cepin za životno djelo u alpinizmu. Himalajac kojem se i Planinska zveza Slovenije poklonila priznanjem za životno djelo 2017. na području alpinizma, također je jedini primatelj Zlatnog cepina i za životne dosežke i za vrhunski uspon, jer je za prvenstveni uspon južnim stubom Kangčendzenge zaslužio prvi dodijeljeni Zlatni cepin zajedno s Markom Prezljem, jedinim alpinistom na svijetu koji je Zlatni cepin primio četiri puta.
Andrej Štremfelj (AO PD Kranj) upisao se u slovensku alpinističku povijest 13. svibnja 1979., kada su s Nejc Zaplotnikom kao prvi Slovenci i istovremeno prvi Jugosloveni stali na vrh Everesta (8848 m), 1990. godine popeli su se na najvišu planinu sa suprugom Marijom i postali prvi bračni par na krovu svijeta. Popeo se još na sedam drugih osamtisućaka: Gašerbrum I, Broad Peak, Gašerbrum II, Šiša Pangma, južni vrh Kangčendzenge, Čo Oju i Daulagiri. Prvenstveni uspon u alpskom stilu južnim stubom Kangčendzenge (8476 m) s Markom Prezljem 1991. sljedeće godine okrunila je i međunarodna alpinistička javnost. "U prvom razdoblju, kad sam još bio više alpinistička dječica i slijedio Nejca, vrhunac je bio uspon na Everest, za što zasluga ide cijelom ekipi, zadnji dan sam imao sreću da sam dobio priliku i stigao vrh. Kasnije je moj najveći alpinistički dosežak bio uspon na Kangčendzengu, čiji sam bio motor, s Markom nam je uspio tako kvalitetan uspon koji je još uvijek na najvišoj razini," razmišlja 61-godišnji Kranjčanin, najmlađi primatelj Zlatnog cepina za životno djelo do sada.
"Moje shvaćanje alpinizma se bitno nije promijenilo, uvijek sam jednako lud za planine, naravno pokušavam ići s vremenom. Danas su visoke planine možda malo manje zanimljive jer ne uzimamo toliko vremena za njih, zbog pritiska javnosti nosimo poraze mnogo teže. Ponekad mi se čini da smo imali više pokušaja na raspolaganju, puno ekspedicija završilo neuspješno, ali sam od svake nešto odnio i kasnije iskoristio dragocjeno iskustvo," opisuje Štremfelj, koji je u svojoj 46-godišnjoj alpinističkoj karijeri bio na više od dvadeset ekspedicija u nepalskoj Himalaji, obavio prve pristupe više sedemtisućaka te kao instruktor radio u slovenskoj školi za nepalske gorske vodiče u Manangu. Penjao se i u Patagoniji, Pamiru, SAD-u i bio na Denaliju i Aconcagui.
Povijest Zlatnog cepina vidno su obilježili slovenski alpinisti, koji su u 26 godina dodjele najvišeg alpinističkog priznanja nagrađeni čak osam puta. Prvi dodijeljeni Zlatni cepin 1992. za prvenstveni uspon južnim stubom Kangčendzenge (8476 m) primili su Marko Prezelj i Andrej Štremfelj, koji 2018. postaje i prvi slovenski primatelj Zlatnog cepina za životno djelo u alpinizmu. Godine 1997. primili su ga Tomaž Humar i Vanja Furlan za novu smjer u sjeverozapadnom zidu Ama Dablama (6812 m) u Nepalu. Godine 2007. nagradu Zlatni cepin drugi put primio je Marko Prezelj, zajedno s Borisom Lorenčičem za popetanu novu smjer u stubu Čomolharija (7326 m); iste godine Zlatni cepin po mišljenju publike primio je i Pavle Kozjek za prvenstveni solo uspon na Čo Oju (8201 m) i objavu fotografije poboja tibetanskih izbjeglica na prijevoju Nangpa La. Godine 2012. Zlatni cepin za smjer Sanjači zlatnih pećina na K7 West (6858 m) u Pakistanu primili su Luka Stražar i Nejc Marčič, 2015. za prvenstveni uspon u sjevernom zidu Hagshuja (6657 m) u indijskoj Himalaji Aleš Česen, Luka Lindič i Marko Prezelj te 2016. za prvenstvenu smjer na Cerro Kishtwar (6173 m) u Indiji Urban Novak i Marko Prezelj, zajedno s Amerikanom Haydenom Kennedyjem i Francuzom Manueom Pellissierom.