Bez Planinskog vjesnika ne bi bilo...

Bez Planinskog vjesnika ne bi bilo planinarstva kakvo je.

Na priredbi povodom 120. obljetnice Planinskog vjesnika u Slovenskom planinarskom muzeju u Mojstrani u subotu, 18. travnja 2015., Tomaž Banovec, Danilo Cedilnik - Den, Stanko Klinar i France Malešič u dinamičnom razgovoru s Marjanom Bradeškom osvijetlili su ulogu i značaj Planinskog vjesnika koji slovenske ljubitelje planina raduje već od 1895. Mnogi posjetitelji pogledali su i izložbu o povijesti, misiji i djelatnosti najstarijeg još izlazećeg slovenskog časopisa koji je već 120 godina naš nepogrešivi pratitelj na planinarskim stazama.

Kroz stijene i brežuljke s planinarskom pjesmom u slavlju časne godišnjice u Slovenskom planinarskom muzeju poveo je ženski pjevački zbor DU Javornik – Koroška Bela. Predsjednik Planinarskog saveza Slovenije Bojan Rotovnik rekao je u uvodu da poštovanje tradicije ima posebno mjesto u slovenskoj planinarskoj organizaciji koja ove godine slavi 120. obljetnicu Planinskog vjesnika i postavljanja Aljaževog tornja na Triglavu. „Planinski vjesnik je središnji slovenski planinarski časopis na koji smo izuzetno ponosni“, naglasio je, podsjetivši da se i ovaj časopis suočava s problemima tiskanih medija, zahvalio svima koji su u dugogodišnjoj povijesti doprinijeli njegovom mozaiku i poželio da bude što više čitatelja ljubitelja planina, odabrane pisane riječi i lijepih fotografija.

Prvi broj Planinskog vjesnika izašao je 8. veljače 1895. kao glasilo Slovenskog planinarskog društva u Ljubljani, a na njegov opstanak utjecala je jaka povezanost slovenskog naroda s planinama odnosno njihova uloga u nacionalnoj i domovinskoj svijesti, pa ga je jezikoslovac, planinarski publicist, alpinist i gorskiturist Stanko Klinar označio za nekakav domoljubni manifest te ga postavio na pijedestal slovenskog planinarskog jezičnog smjerokaza: „Planinski vjesnik ima središnju ulogu u planinarskoj jezičnoj normi i imenslovlju.“ Planinski vjesnik je uvijek ponosno izvještavao o pionirskim uspjesima slovenskih alpinista, kako kod kuće tako i u inozemstvu, uključujući i najviše vrhove svijeta. „O himalajskim ekspedicijama bilo je puno medijskih objava, ali objave u Planinskom vjesniku – duboki, osobni i emocionalni članci članova ekspedicije – bile su krema izvještavanja s ekspedicija“, naglasio je alpinist i slikar Danilo Cedilnik - Den te pohvalio izuzetni likovni i oblikovni napredak časopisa u posljednjem desetljeću.

Planinski vjesnik bio je u svim razdobljima svog izlaska ogledalo rada planinarske organizacije, planinarske kulture, odraz općih prilika i duševnog doživljaja planina Slovenaca, danas pa predstavlja najpotpuniji povijesni arhiv slovenskog planinarstva i njegove krovne organizacije, Planinarskog saveza Slovenije. „Planinski vjesnik je naš tihi vjerni pratitelj i odgojitelj, bez njega ne bi bilo planinarstva kakvo je – svjesnog, samopouzdanog i dobrovoljnog“, naglasio je značaj najstarijeg slovenskog časopisa koji još izlazi liječnik i gorskokotrescac France Malešič, koji je istaknuo i značaj njegovog odgoja kroz priče, dragocjenog prijenosa iskustava i znanja. Pripisuje mu se i nastojanja za čišćim planinama i zaštitu prirode koja ga je uz brojne druge objave na neki način potaknuo Tomaž Banovec pričom o smeću na putu na Triglav. Bivši predsjednik Planinarskog saveza Slovenije već početkom osamdesetih inovativno – izdajom planinarskog kalendara – rješavao je financijske poteškoće mjesečnika koji već 120 godina svojim bogatim sadržajem obavještava čitatelje o planinarstvu,

alpinizmu i srodnim aktivnostima kod kuće i u inozemstvu, raduje ih, educira, kulturno obogaćuje i obavještava o aktivnostima PZS-a.

Kao što je naglasio Marjan Bradeško, upravo politička neutralnost omogućila je Planinskom vjesniku 120 godina među slovenskim čitateljima koji su se obradovali više od 1300 izdanih brojeva časopisa kojim je kroz povijest upravljalo osam urednika. „U slovenskom medijskom prostoru Planinski vjesnik ima važnu kulturnu i stručnu vrijednost koja privlači širok krug čitatelja, uključujući i one koji ne dolaze iz planinarskih redova. Ako pogledamo šire, današnji časopis po obliku i sadržaju uporediv je s nizom najkvalitetnijih stranih planinarskih i alpinističkih časopisa“, naglasio je uz obljetnicu Vladimir Habjan, urednik Planinskog vjesnika od 2001., i dobroćudno prihvatio ideje sudionika okruglog stola o budućnosti i unapređenju časopisa. Takav kakav je, ima budućnost, naglasio je Klinar, Cedilnik je kao potencijalnu dodanu vrijednost spomenuo karikature aktualnog planinarskog događanja i povremene ilustrirane priče, Banovec je uvjeren da bi bio još zanimljiviji s više polemičnog pisanja te si ga poželio i u elektronskoj verziji, Malešič pa je istaknuo naklonost vodstva planinarske organizacije jer je svaki predsjednik dao do znanja da će Planinski vjesnik ići zadnji iz kuće.

Habjan je na kraju priredbe dodijelio nagrade pobjednicima natječaja Planinskog vjesnika za najbolju planinarsku priču: Vidi Voglar za priču Jaz grem, Marjeti Štrukelj za Pjesmu dobrih ljudi i Slavku Prezlju za priču pod naslovom Koča.

Na sjedištu Planinarskog saveza Slovenije u Ljubljani poklonit ćemo se obljetnici Planinskog vjesnika u razgovoru s članovima uredniškog odbora Vladimirom Habjanom, Irenom Mušič Habjan, Dušanom Škodičem i Emilom Pevcem u četvrtak, 23. travnja 2015., na Planinarskoj noći knjige. Izložba o povijesti, misiji i djelatnosti časopisa Planinski vjesnik – 120 godina s nama na planinarskim stazama bit će od 4. do 15. svibnja gost u Državnom vijeću Republike Slovenije, 16. i 17. svibnja na Slovenskom planinarskom orijentacijskom natjecanju na Rakitni, na 6. danu Alpske konvencije od 29. do 31. svibnja ponovno na izložbi u Slovenskom planinarskom muzeju u Mojstrani, 13. lipnja pa na danu slovenskih planinarskih doživljaja na Krvavcu.