Čarobni zakladi Slovenije

Čarobni zakladi Slovenije - za planinske gurmane koji vole prirodu i mir.

Novi vodič Planinske založbe Čarobni zakladi Slovenije uglednog publicista i fotografa Francija Horvata donosi 26 izabranih ciljeva za ljubitelje samoće i netaknute gorske divljine. Opise izleta dopunjuju iskrena ispovijeda autora, koji u planine zalazi cijeli svoj život, divi im se očima i srcem te prodorno opisuje i majstorski fotografira, pa vodič za gorske sladokusce bogate i inspirativne fotografije prekrasnih kutaka domovine. Vitalni Celjanin, koji u ožujku slavi 70 godina, na proslavu života i izlaska novog vodiča poziva i novinare, i to u utorak, 31. ožujka, do Janezovog bivaka na Javorci i jame Vranja peć - skrivenih kutaka Savinjske doline.

Fotograf, svjetski putnik, alpinist i publicist Franci Horvat za novi vodič Čarobni zakladi Slovenije odabrao je svoje najdraže izlete, gdje se osjećao lijepo - nebeski. Počinje s Julijskim Alpama, nastavlja s Karavankama, Kamniško-Savinjskim Alpama, Smrekovškim pogorjem, Mozirskim planinama, Ponikovskim krasom, Prekmurjem te završava s Kočevskim i Kraškim robom. U vodiču nabraja 26 izabranih ciljeva za romantike, na kojima se prepliću posebno doživljaj i dobra fotografija, uglavnom na manje išlježenim stazama, označenim i neoznačenim, gdje možda ne sretneš drugu planinsku dušu - odnosno kako je zapisao: "Vodič je namijenjen svim planinskim gurmanima koji vole prirodu i mir. Obično sam svoje izlete planirao za kasnu proljeće odnosno rano ljeto, za jesen pak, kada su se obojile bukve a zatim pozlatile macesne."

"Dragi pohodnici, na opisanim stazama želim vam što više nebeskih užitaka, i da se s izleta vraćate ugodno umorni, ali zadovoljni. Ture birajte prema svojim mogućnostima, jer neke stvarno nisu baš jednostavne," ljubiteljima planina stavlja na srce Horvat. Među zahtjevnijim turama su i dvije koje mu su posebno dragi - Za Razorcem nad Zadnjom Trentom, gdje su Nebeske poljane, zbog nebeske ljepote prvi izlet u vodiču, te jedinstveni Dedec pod Zeleniškim špicama u Kamniško-Savinjskim Alpama, gdje su potrebni i lakše penjanje i odlična orijentacija. Među planinskim ciljevima za ljubitelje samoće i netaknute gorske divljine Horvat je odabrao Zadnjiški Ozebnik, Travnišku dolinu i planinu za Skalom, Visoki Mavrinc, Brinovu glavu, Križevnik, Stan pod Utama i Matkovo okno nad planinom Zabrložnicom, udaljeni kutci za gorske sladokusce su Krstenica, Vošca, Janezov bivak na Javorci, Kozice nad Kolpom, Kavčič i Golič. Šaka predstavljenih ciljeva je i više posjećenih - Slemenova špica, Viševnik, planina Velo polje i Sotinski breg. Rođen na Dan vode razveseljava i jagodnim izborom manje poznatih ciljeva za ljubitelje vodnih ljepota, kao što su slapovi i koriti Možnice, Šunikov vodni gaj u Lepeni, Vzhodni skočniki Belega potoka, Krvava lokev pod Kalškim grebenom, jezero Vodotočnik, Crno jezero pod Krnesom, jama Vranja peć i Mirtovski potok uz Kolpu.



Opise izleta dopunjuju iskrena ispovijeda autora, koji u planine zalazi cijeli svoj život, koji ga je često ispitivao, kako gubicima tako i bolešću. "Planine su stvarno moj drugi dom, nude mi utočište pred poplavom informacija i daju mi slobodu. Tu isključim glavu i prepustim se pozitivnim vibracijama prirode odnosno planina. Više puta sam išao na noćne pohode - između ostalog na Kredaricu i Jalovec zimi, na Veliki vrh u Košuti - i to je bilo vrijeme kada sam očistio glavu otpada. Nakon takve terapije osjećam se ponovno rođenim i dobivam nove snage za daljnji rad," ističe Celjanin Franci Horvat, koji planinama divi se očima i srcem te prodorno opisuje i majstorski fotografira, pa vodič odlikuju inspirativne fotografije prekrasnih kutaka Slovenije. Horvat je planinskoj javnosti poznat već kao autor planinsko-zgodovinskog vodiča Po puteh XIV. divizije.

"Nekad sam sve slobodno vrijeme posvetio penjanju, sada je fotografija na prvom mjestu. Ako sam iskren, ne znam si zamisliti ture bez fotoaparata," priznaje fotografski ovisnik i alpinist, koji je obavio više od 600 uspona kod kuće i u inozemstvu, od toga 42 prvenstvenih; penjao se u Alpama, Peruu, Boliviji, nepalskoj Himalaji, Tanzaniji i Turskoj. Aktivni umirovljenik je i tvorac Grintove staze, kružne staze oko Grintovaca, inače je dugogodišnji kulturni stvaralac na području fotografije. Najveći dio njegovog stvaralačkog opusa čine motivi iz prirode, njegove fotografije i doprinosi objavljeni su u brojnim knjigama, časopisima, novinama i kalendarima. U Sloveniji i inozemstvu imao je više od 60 samostalnih fotografskih izložbi i primatelj je niza nagrada fotografskih natječaja. Do danas je održao već više od tisuću putopisnih predavanja po Sloveniji i inozemstvu.



Vodič Čarobni zakladi Slovenije osmišljen je tako da su svi opisi prikazani jednaka, uz osnovne karakteristike izleta kao dodana vrijednost opisana je Horvatova priča odnosno doživljaj na toj turi, čime je htio obogatiti vodič i oplemeniti pisanje. Na vrhu stranice navedena je gorska skupina cilja, svaka tura počinje s rednim brojem i imenom cilja te podnaslovom. Slijede podaci o nadmorskoj visini cilja i visini polazišta te visinskoj razlici. Zahtjevnost ciljeva je u većini ciljeva niska, jer se radi o nezahtijevanim označenim stazama, neke su bezpotja odnosno neoznačene staze. Autor upozorava na pojedina zahtjevnija mjesta, i na dodatnu opremu, primjerice kacigu, ako smo na izloženim terenima. Budući da se zbog vremenskih neugoda teren može promijeniti, dobro je prije polaska raspitati se o stanju staze na stranici PZS-a ili nazvati najbližu koću.

"Pohodnike po mojim stazama molim da se prema prirodi odnose s poštovanjem, da će potomci još moći diviti se spomenutim ljepotama. Kod nekih izleta pišem o tome da prirodu sve češće pogađaju žledolomi, vetrolomi, pljezovi, čime je moguća neka od prikazanih ljepota izgubila svoj sjaj i nije više takva kakvu sam je ja vidio. Mogu reći da se nam priroda za naše nepažljivo ponašanje malo mašti," upozorava Horvat.



Frančin veliki uzor bio je alpinist Tine Mihelič, jedan od najplodnijih slovenskih pisaca alpinističkih i planinskih vodiča, koji mu je često otkrivao skrivene kutke Julijskih Alpa, njegov brat Jože Mihelič također mu je velikodušno pokazao neke oča ravajuće predjele slovenskih planina. Pri probijanju fotografskog puta pomogli su mu prijatelji, vrhunski fotografi Matevž Lenarčič i Tomo Jeseničnik, koji je knjizi na put zapisao: "Horvatove knjige ne možemo svrstati među obične vodiče po raznovrsnim stazama ili više ili manje posjećenim kutcima Slovenije, nego je pred nama udžbenik o tome kako razumjeti principe i slijede u prirodi, kako prirodu doživljavati na način da u njoj ne ostavimo nikakav trag, k čemu se čovječanstvo u zadnjih godinama jako rado i jako površno obvezuje." Urednici knjige su Vladimir Habjan i Irena Mušič Habjan.