Čarobni zakladi Slovenije s Francijem Horvatom

Čarobni zakladi Slovenije s Francijem Horvatom - na Javorci i u Vranjoj peći.

Čarobne zaklade Savinjske doline - svoje dvije omiljene točke za smirivanje glave i pročišćavanje duha, Janezov bivak pod Javorcom i jamu Vranja peć - otkrio je fotograf i publicist Franci Horvat i novinarima, koje je 31. ožujka pozvao na proslavu života i izlaska vodiča Čarobni zakladi Slovenije. Vitalni Celjanin, koji je prije nekoliko dana proslavio 70 godina, a u planine ide cijeli život, u novom vodiču Planinske založbe predstavlja 26 izabranih ciljeva za ljubitelje samoće i netaknute gorske divljine, za planinske gurmane koji vole prirodu i mir.

Fotograf, svjetski putnik, alpinist i publicist Franci Horvat za novi vodič Čarobni zakladi Slovenije odabrao je svoje najdraže izlete, gdje se osjećao lijepo - nebeski: "Nebeski je tamo gdje se osjećam stvarno slobodno i gdje mi je stvarno lijepo, da na tim stazama očistim glavu. Kod srca su mi i noćni pohodi. Dobra osjećanja traju neko vrijeme, zatim se mora krenuti na neki takav put ponovno." Njegov cilj bio je predstaviti skrivene kutke po cijeloj Sloveniji, pa počinje s Julijskim Alpama, nastavlja s Karavankama, Kamniško-Savinjskim Alpama, Smrekovškim pogorjem, Mozirskim planinama, Ponikovskim krasom, Prekmurjem te završava s Kočevskim i Kraškim robom. U vodiču nabraja 26 izabranih ciljeva za romantike, ali ih ne poziva samo u udaljene gorske kutke, nego i do vodenih bisera pa čak i u podzemlje.

"Dragi pohodnici, na opisanim stazama želim vam što više nebeskih užitaka, i da se s izleta vraćate ugodno umorni, ali zadovoljni. Ture birajte prema svojim mogućnostima, jer neke stvarno nisu baš jednostavne," savjetuje ljubiteljima planina Horvat. Među zahtjevnijim turama su i dvije koje mu je posebno drage - Za Razorcem nad Zadnjom Trentom, gdje su Nebeske poljane, zbog nebeske ljepote prvi izlet u vodiču, te jedinstveni Dedec pod Zeleniškim špicama u Kamniško-Savinjskim Alpama, gdje su potrebni i lakše penjanje i odlična orijentacija. Među planinskim ciljevima za ljubitelje samoće i netaknute gorske divljine Horvat je odabrao Zadnjiški Ozebnik, Travnišku dolinu i planinu za Skalom, Visoki Mavrinc, Brinovu glavu, Križevnik, Stan pod Utama i Matkovo okno nad planinom Zabrložnicom, udaljeni kutci za gorske sladokusce su Krstenica, Vošca, Janezov bivak na Javorci, Kozice nad Kolpom, Kavčič i Golič. Šaka predstavljenih ciljeva je i više posjećenih - Slemenova špica, Viševnik, planina Velo polje i Sotinski breg. Rođen na Dan vode razveseljava i jagodnim odabirom manje poznatih ciljeva za ljubitelje vodnih ljepota, kao što su slapovi i koriti Možnice, Šunikov vodni gaj u Lepeni, Istočni skokovi Bijelog potoka, Krvava lokev pod Kalškim grebenom, jezero Vodotočnik, Crno jezero pod Krnesom, jama Vranja peć i Mirtovski potok uz Kolpu.

"Sigurno sam bio malo u dilemi, hoću li predstaviti te udaljene kutke ili ih zadržati za sebe. Ali odlučio sam približiti svoje zaklade i planinskim gurmanima. Kad se opišu, ostaju i potomstvu, zar ne?" razmišlja Horvat, urednik Planinske založbe i gorski spasitelj Vladimir Habjan istaknuo je i sigurnosni aspekt, jer ljudi idu svuda, a ako nemaju opis, veća je vjerojatnost nesreće, pa je takav dobar opis vrlo poželjan. Pri glačanju i uređivanju vodiča pomogli su Horvatu upravo Vladimir i Irena Mušič Habjan, oboje iskusni pisci planinskih vodiča.



Opise izleta dopunjuju iskrena ispovijed autora, koji u planine ide cijeli život, divi im se očima i srcem te prodorno opisuje i majstorski fotografira, pa vodič za gorske sladokusce obogaćuju i inspirativne fotografije prekrasnih kutaka domovine. "U prošlosti sam na Okrešlju bio kuhan i pečen. Obično sam prešao 30 posjeta godišnje. Golte odnosno Javorca, gdje stoji Janezov bivak, sada mi je drugi dom. To je pravi balzam za moju dušu i tijelo. Ako želim biti sam sa sobom i lijepim pogledima, uputim se na Mozirske planine," zapisao je u knjizi Franci Horvat, koji je gruščicu novinara poveo na kratki, ali slatki put od Alpskog vrta na Goltima do usamljene Javorce, iako leži samo strijeljanje od popularne Mozirske koče na Goltima. Nakon izložene staze spustili su se do sunčanog Janezovog bivaka, posebnog vidikovca s klupom, Aljaževim tornjem i bačvom pod stijenskim nadvisom Javorce, s kojih se pruža pogled na Mozirje, Nazarje i Donju Savinjsku dolinu, pa Dobrovlje, Meninu planinu, Čemšenišku planinu i sve do Kuma.

S Javorce bi se mogli nastaviti prema Smrekovcu i usred obožavanja Crnog jezera pod Krnesom, gdje se susreću oba Francijeva vodiča, Čarobni zakladi Slovenije i Po stazama XIV. divizije, koji je izašao prije četiri godine. Ali Horvat je odabrano društvo odveo još u podzemlje, u jamu Vranja peć u Andražu nad Polzelom, skrivenu podzemnju ljepotu Savinjske doline, koja je pri niskom vodostaju omogućila atraktivan prolaz kroz svoje nedra. "Spustio sam se do samotnjaka, u njegovoj blizini je kratki zid s penjačkim smjerovima. Zasvrbjeli su me prsti i morao sam malo popenjati, zatim sam zakoračio i do veličanstvenog ulaza u jamu. Tamo sam malo meditirao, zaželio ozdravljenje i zatim napustio svoje 'svetište'. Osjećao sam se ponovno rođenim. Svjestio sam da se upuštam u borbu s rakom, gdje 'moram' pobijediti!" čitamo u vodiču i radujemo se što je Franciju uspjelo pobijediti raka na žučnim vodovima i stati na noge nakon komplicirane operacije: "Oporavak je bio dugotrajan, ali brežuljci su bili oni koji su me vratili u život. Imam osjećaj da mi pomažu do boljeg osjećaja - već prije bolesti bilo je tako, sada još više. Ne prelazim više alpinističke izazove, nego prilagođavam posjete brežuljcima svojim mogućnostima. Kažem da je bolje živjeti jedan dan kao lav nego cijeli život kao ovca."

Francija je mama s četiri godine prvi put povela u Klemenčinu jamu i zapalila se ljubav na prvi pogled, sljedeći uspon bio je već na Ojstricu. Planine je zavolio i tu ljubav prenio na svoju kćer, koju je također s četiri godine poveo u Klemenčinu jamu. Još od davnina privlačili su ga skriveni blagovi prirode i već kao dijete je oko kuće do detalja istražio brojne kutke koje drugi nisu posjećivali, zatim ga je odvelo na bespuća i shvatio je da se mora upisati u alpinističku školu i steći znanje za sigurnije posjećivanje planina. Baš ove godine slavi 50 godina alpinističkog staža, kao alpinist obavio je više od 600 uspona kod kuće i u inozemstvu, od toga 42 prvenstvenih. Penjao se u Alpama, Peruu, Boliviji, nepalskim Himalajima, Tanzaniji i Turskoj. Aktivni umirovljenik je i tvorac Grintove staze, kružne staze oko Grintovaca, inače je dugo godina djelovao kao kulturni stvaralac na području fotografije.

Francijev veliki uzor bio je alpinist Tine Mihelič, jedan od najplodonosnijih slovenskih pisaca alpinističkih i planinskih vodiča, koji mu je često otkrivao skrivene kutke ne samo Julijskih Alpa, već i Anda i drugih planinskih područja po svijetu, njegov brat Jože Mihelič također mu je velikodušno pokazao neke očarljive predjele slovenskih planina. Pri probijanju fotografskog puta pomogli su mu prijatelji, vrhunski fotografi Matevž Lenarčič i Tomo Jeseničnik, koji je knjizi dao: "Horvatove knjige ne možemo svrstati među obične vodiče po raznovrsnim stazama ili više ili manje posjećenim kutcima Slovenije, nego je pred nama udžbenik o tome kako razumjeti principe i slijed u prirodi, kako doživljavati prirodu na način da u njoj ne ostavimo nikakav trag, k čemu se čovječanstvo u zadnjih godinama vrlo rado i vrlo površno obvezuje."

Horvat kaže da ne poznaje bolju učiteljicu od prirode - da u njoj nađe sve što ga ispunjava i nadopunjuje. Zato želi da posjetitelji njegovih čarobnih blagova pomognu ih očuvati: "Molim pohodnike po mojim stazama da se odnose prema prirodi s poštovanjem, da će potomstvo još moći diviti se spomenutim ljepotama. Kod nekih izleta pišem da prirodu sve češće pogađaju ledenice, vjetrolomi, pljezovi, čime je moguća neka od predstavljenih ljepota izgubila sjaj i nije više takva kakvu sam vidio ja. Mogu reći da se priroda malo maščuje za naše nepažljivo ponašanje."



Svjetski putnik i tijekom lutanja po svijetu uvijek pokušava pronaći planinske točke koje ga privuku. U istraživačkom stilu u ožujku je tako proslavio i 70 godina - na putovanju po Maleziji sa suprugom i kćeri, tijekom posjeta Robinsonovu slapu: "Put do tog slapa bio mi je skoro najviše što sam doživio u Maleziji, stvarno nevjerojatan. Osjećao sam se fantastično, upoznavao domaćine, pa i par turista - i stvarno sam se osjećao nebeski." Svoja doživljaja s putovanja prikazuje na putopisnim predavanjima, kojih je već bilo više od tisuću. I Čarobni zakladi Slovenije oživjet će kao predavanje i fotografska izložba, i to 22. lipnja u Osrednjoj knjižnici Celje.

"Franci, koji je stvarno mnogo prošao i istražio, u stvaralačkim zrelim godinama spojio je radost fotografiranja i pisanja. Čarobni zakladi Slovenije su malo neobičan vodič, gdje opisujemo neki put i karakteristike izabranog cilja, istovremeno u posebnom okviru i doživljaje autora na tom putu. Uvod je tako općenitiji, geografski crtež nekog područja, dodano ono što je privuklo njega. Mislim da na tim stazama neće biti mase, nego ljudi koji prepoznaju neku čarobnost dalje od posjećenih staza. Ti krajevi su za one koji znaju uživati," istaknuo je urednik Planinske založbe Vladimir Habjan.



Knjižna sezona u Planinskoj založbi tek se dobro započela, Habjan već najavljuje što sve ljubitelji planina mogu očekivati ove godine. Prvo alpinističke priče Mateje Pate pod naslovom Šefica, prije ljeta izaći će planinski priručnik za roditelje i djecu Majhni koraci, veliki vrhovi Urške Petek, jesen donijet će književni debi Oblekla sam tišinu Mojce Volkar Trobevšek i vodič po Posavju Marjana Pergara, zima priručnik Smučanje u planinama Jake Ortara. Uskoro se očekuju i ponovna izdanja engleskog vodiča po Slovenskoj planinskoj stazi Gorazda Goriška, Mojce Stritar Kučuk i Andraža Poljanca te slovenskog vodiča Karnijske Alpe Vladimira i Irene Mušič Habjan, koji će izaći i na njemačkom i talijanskom kod milanske izdavačke kuće Versante Sud, što je veliki uspjeh i za Planinsku zvezu Slovenije i za autore.