Članstvo u Planinskom savezu Slovenije raste

Ne samo povećan posjet planinama, već i statistika Planinskog saveza Slovenije (PZS) pokazuje da se sve više ljudi oduševljava planinama. U 301 planinsko društvo odnosno klub bilo je u 2024. godini upisano skoro 64 tisuća pojedinaca, što pokazuje i trend rasta broja članstva. Predsjednik PZS Jože Rovan naglašava važnost organiziranih tura koje pored doživljaja prirode i druženja nude i znanje i sigurnost. Na turama unutar planinskih društava gotovo nema nesreća odnosno prema podacima Gorske službe za spašavanje Slovenije u posljednjih 15 godina bilo je manje od jedne intervencije godišnje.

Planinski savez Slovenije nakon pada broja članova u razdoblju korona virusa posljednje tri godine ponovno bilježi povećanje članstva. Krovna planinska organizacija ujedinjuje 301 društvo, i to planinska društva, klubove i stanice GRS, sa ukupno 63.931 članova pojedinaca (2024.), od kojih ih je najviše na Savinjskoj, Gorenjskoj i u središnjoj Sloveniji. S obzirom na broj stanovnika Republike Slovenije to znači tri posto svega stanovništva. Od svih članova PZS gotovo trećina odnosno više od 20.700 mladih planinara, od predškolskih djece do 26 godina. Prosječna dob u društvima je 40 godina, udio žena u planinskoj organizaciji iznosi 47,3 posto.



Prema podacima na dan 31. 3. 2025. u PZS je ove godine već upisano 49.238 pojedinaca. Kao razlog upisa planinari navode popuste za noćenje u planinskim koćama, olakšice pri kupnji planinske opreme, više različitih vrsta osiguranja te mogućnost sudjelovanja u brojnim planinskim aktivnostima i društvu unutar planinskih društava odnosno klubova. Najrašireniji oblik za postepeno sticanje iskustava i znanja upravo je redovito sudjelovanje na organiziranim turama pod vodstvom volonterskih vodnika PZS.

"Povećanje broja članova pokazuje da je djelovanje Planinskog saveza Slovenije važno velikoj časti društva. Na području rekreacijskih aktivnosti u prirodi, uključujući planinske koće i staze, PZS je jedna od najvećih i najmasovnijih nevladinih, volonterskih organizacija u Sloveniji. Prema posljednjim podacima u planine ide 350 tisuća Slovenaca, pa ostaje izazov kako privući u članstvo i ostale ljubitelje planinskog svijeta," objašnjava predsjednik Planinskog saveza Slovenije Jože Rovan.



Prvi čovjek slovenske planinske organizacije naglašava "važnost organiziranih tura koje nam pored doživljaja prirode i druženja nude i znanje i sigurnost, pri čemu treba istaknuti da na turama volonterskih vodnika PZS gotovo nema nesreća". Gorska služba za spašavanje Slovenije u petnaestogodišnjem razdoblju od 2010. do 2024. zabilježila je 7852 intervencije, od kojih je prema njenim podacima samo 14 u okviru izleta planinskih društava, što je 0,18 posto odnosno manje od jedne nesreće godišnje. "Upravo planinski stručno obučeni kadar je taj koji prenosi svoje znanje na druge posjetitelje planina i time utječe na smanjenje broja nesreća u planinama. Vodnici Planinskog saveza Slovenije i gorske vodiče, instruktor planinske vzgoje i alpinistički instruktori su ulaganje u sigurnije obilazak planina - i to već od malih nogu. Ponosni smo da članstvo raste i među mladima, za koje su planinski tabori, doživljaji u planinama i društvenost u prirodi neprocjenjive važnosti," još dodaje Rovan.

Gorski spasitelji su u 2024. godini intervenirali u 633 intervencija. Statistika GRZS pokazuje da se prošle godine najviše nezgoda, skoro tri četvrtine, dogodilo tijekom hodanja u planinama (od toga 62,6 % tijekom hodanja po stazi i 11,2 % tijekom hodanja bez staze), 6,3 posto intervencija zbog nezgoda pri penjanju, 4,1 posto pri gorskom biciklizmu i 1,6 posto pri skijaškom turizmu. Dvadeset posto ozlijeđenih bilo je stare 20 do 29 godina - ta dobna skupina bila je najbrojnija, slijedili su 40- do 49-godišnjaci (19 posto) i 30- do 39-godišnjaci (također 19 posto).



Nesreća u planinama može se dogoditi svakome i čak najsposobniji pojedinci nisu izuzetak, ali je među intervencijama gorskih spasitelja vrlo malo događaja na organiziranim planinskim aktivnostima. Ako pogledamo statistiku gorskih nesreća za 2024. godinu, prošle godine u Sloveniji gotovo nije bilo nesreća odnosno ozlijeđenih među obučenim kadrom - jedan gorski spasitelj i jedan vodnik PZS. Četvrtina svih intervencija bila je među planinarima koji su članovi planinskog društva i alpinistima, tri četvrtine među turistima, planinarima koji nisu članovi planinskog društva i drugim posjetiteljima planina. Također je vrlo malo nesreća na organiziranim izletima (kako planinskih društava tako i samostalno organiziranih grupa i turističkih agencija), samo manje od sedam posto, bilo je pak 8,4 posto nesreća u plezalačkim vezama. Gorski spasitelji su najviše, 43 posto intervencija, obavili na izletima neorganiziranih grupa, s 39 posto slijede intervencije na turama pojedinaca.