Na Jestivalu smo obilježili dan Biosfernog područja Julijskih Alpa
Jučer smo na Jestivalu – festivalu okusa i umjetnosti u Kobaridu obilježili dan
Biosfernog područja Julijskih Alpa. Za novog ambasadora Biosfernog područja Julijskih
Alpa imenovali smo Martina Šolarja. Ponuditeljima proizvoda i usluga koji poštuju
tradiciju, čuvaju prirodu i pokazuju visoku kvalitetu, dodijelili smo certifikate Znak
kvalitete Triglavskog narodnog parka. Posebno smo ukazali i na ovogodišnju 20.
godišnjicu proglašenja ovog UNESCO-vog biosfernog područja, koje je bilo prvo proglašeno u
Sloveniji i još uvijek je najveće. Događaj smo pripremili zajedno s Općinom Kobarid i
Javnom ustanovom Turizam dolina Soče.
Kobarid, 1. listopada 2023. Biosferno područje Julijskih Alpa, čije srce čini Triglavski
narodni park, jedini narodni park kod nas, ove godine slavi 20-godišnjicu proglašenja. Jučer smo taj
važan jubilej obilježili u Kobaridu na 10. Jestivalu – festivalu okusa i umjetnosti s
danom Biosfernog područja Julijskih Alpa.
Skupinu je najprije pozdravila zamjenica gradonačelnika općine Kobarid Urška Miklavič. Direktor
Javne ustanove Triglavski narodni park dr. Tit Potočnik je kao suorganizator naglasio da se
identitet stanovnika ovog područja jača. »U 20 godina je bio znatan napredak u traženju
ravnoteže između čovjeka i prirode, što je cilj UNESCO-vog programa Čovjek i biosfera, u
okviru kojeg djeluju biosferna područja. To znači da ljudi rade ono što je održivo za
prirodu, da traže prednosti koje im nudi priroda. Bavljaju se aktivnostima koje su
povezane s prirodom i tradicijom. Ljudi koji se identificiraju s ovim okruženjem, svjesni su da je
upravo to okruženje ono što privlači ljude te proizvodima i uslugama može pružiti višu kvalitetu.
Tomu je namijenjena certificiranje proizvoda i usluga Znakom kvalitete Triglavskog
narodnog parka, što donosi koristi i nositeljima i potrošačima koji traže kvalitetne
proizvode.«
Ambasador Biosfernog područja Julijskih Alpa 2023 postao je Martin Šolar
Gašper Hrastelj, direktor Ureda za UNESCO i glavni tajnik Slovenske nacionalne
komisije za UNESCO, opisao je povijest i značaj UNESCO-vog djelovanja u Sloveniji i
dodijelio plaketu ovogodišnjem ambasadoru Biosfernog područja Julijskih Alpa. Taj naslov se
dodjeljuje pojedincima ili grupama koji svojim radom i primjerom šire ideju biosfernih
područja kod kuće i u svijetu i za 2023. godinu ga je dobio Martin Šolar iz Bleda. Magistar
zaštite prirode i diplomirani inženjer šumarstva jedan je od rijetkih pojedinaca koji utjelovljuju
UNESCO-vu definiciju programa Čovjek i biosfera, koja spominje očuvanje biološke raznolikosti,
poticanje razvoja ljudskih resursa i održavanje kulturnih vrijednosti. On je planinar, član
brojnih domaćih i međunarodnih nevladinih organizacija, vodio je i Javnu ustanovu Triglavski
narodni park, trenutno je potpredsjednik planinarskog saveza Slovenije i direktor Kobariškog
muzeja. Martin Šolar nije samo osoba koja divi se Julijskim Alpama, on je čovjek koji Julijske Alpe
živi.
Martin Šolar je naslova ambasador Biosfernog područja Julijskih Alpa vrlo sretan, ali je
naglasio da za njega to znači i veliku odgovornost. »Sretni ćemo svi biti ako ovaj prostor ostane
tako lijep kakav je i ako ga uspijemo očuvati. Kao i ako će ljudi koji u njemu rade i žive,
biti uspješni i ako će posjetitelji koji ovdje dolaze, znati ga poštovati i ponašati se u njemu,
kako mi želimo.«
Dosad su taj naslov dobili Janez Bizjak, bivši direktor Javne ustanove Triglavski narodni
park, koji je zaslužan da je prije točno dva desetljeća uopće došlo do proglašenja
Biosfernog područja Julijskih Alpa; Klemen Langus, koordinator Zajednice Julijskih Alpa;
Polona Kenda, ravnateljica OŠ Podbrdo; Marija Bončina s ekološke farme Pri Lovrču iz
Čadrga i Matjaž Podlipnik, turistički vodič i voditelj planinskog muzeja u Mojstrani.
Dodijeljeni ovogodišnji certifikati Znak kvalitete Triglavskog narodnog parka
Uslijedila je dodjela certifikata Znaka kvalitete Triglavskog Narodnog Parka. Među novim
nositeljima ovog prestižnog znaka ove godine je pčelar Albin Kranjc iz Loga pod Mangartom.
Certifikate za područje planinske paše dobile su Farma Kamnek iz Zgornjih Gorja, Farma
Sovdat iz Smasti kod Kobarida i Farma Ušin iz Studora u Bohinju. Među aktivnim planinama
nove dobitnice znaka su Planina Klek, kojom upravlja Agrarna zajednica Podhom, i
Planina Zaslap, kojom upravlja Pašna zajednica Zaslap. Dobitnice Znaka kvalitete
Triglavskog narodnog parka su i farme koje su uključene u okolinske sheme strateškog
plana Zajedničke poljoprivredne politike za Sloveniju, ove godine su to Farma pr Klemenak iz Radovne i
Farma Silan iz Tolminskih Ravna.
U kategoriji rukotvornih i umjetničkih proizvoda Znak kvalitete Triglavskog narodnog
parka dobila je Vesna Nemec iz Jesenica za proizvode od lipovog drveta i ovčje vune, u kategoriji
očuvanja materijalne i nematerijalne kulturne baštine pa Kekčeva domačija iz Trente. Za proizvode
od drveta znak je dobila Stolarija Ovsenik. Među obrazovnim ustanovama, ovogodišnjim
dobitnicama certifikata za 2023. i 2024. godinu, kojima ćemo certifikate dodijeliti posebno, su:
OŠ Simona Kosa Podbrdo, OŠ Dušana Muniha Most na Soči, OŠ Žirovnica, OŠ dr. Janeza
Mencingerja Bohinjska Bistrica, OŠ prof. dr. Josipa Plemlja Bled, OŠ Koroška Bela, OŠ
Gorje, OŠ Poldeta Stražišarja Jesenice i OŠ Frana Saleškega Finžgarja Lesce.
Dan biosfernog područja Julijskih Alpa se ove godine pridružio Jestivalu – festivalu okusa i
umjetnosti. U okviru festivala otvorili su i izložbu o sirarstvu s naslovom Latterie Turnarie,
koju možete pogledati do 27. listopada u Zelenoj kući u Kobaridu. Glazbom je događaj,
posvećen danu Biosfernog područja Julijskih Alpa, obogatila vokalna grupa Gadičke.
Uslijedio je još glazbeni nastup Lukavi Luka i Šmentane muhe te večernji koncert glazbenika
Hamo & Tribute 2 Love.
O globalnom prazniku – danu biosfernih područja
Globalni praznik, dan biosfernih područja, obilježavamo u sva četiri UNESCO-va biosferna
područja u Sloveniji (Julijske Alpe, Kras, Kozjansko i Obsotelje te Mura). UNESCO ga je
proglasio povodom svoje 50-godišnjice i odredio 3. studenog. Lani smo ga sva četiri područja, svako
sa svojim događanjem, obilježila 22. listopada, ove godine pa će se proslave odviti u duljem
vremenskom razdoblju, i to od kraja rujna do sredine studenog. Svako biosferno
područje želi obilježavanje u najboljoj mjeri približiti svojim stanovnicima i također
posjetiteljima.
U Biosfernom području Kras dan biosfernih područja bit će obilježen u subotu, 7. listopada.
Dan će biti bogat, s čak tri različita pohoda, vođenjem po muzejskim zbirkama, izložbama,
štandovima s ponudom lokalnih proizvođača i kreativnim radionicama za sve generacije.
Događaj će biti povezan i s Festivalom kraška gmajna, u okviru kojeg će se održati i
dan gljiva. U slučaju lošeg vremena događaj otpada, stoga pratite web stranicu
https://www.park-skocjanske-jame.si/. U Biosfernom području Kozjansko i Obsotelje dan biosfernih područja obilježit će 3.
studenog. Pozvat će svih 11 predstavnika lokalnih zajednica u biosfernom području i
upoznati ih s napretcima koji su se dogodili u posljednjim godinama. Posebno će naglasiti želju da bi
što prije pristupili označavanju biosfernog područja.
U Biosfernom području Mura dan biosfernih područja obilježit će u sklopu
tradicionalne priredbe Martinovanje u Velikoj Polani, koja će se ove godine održati čak dva dana,
10. i 11. studenog. Na tržnici će se održati degustacija i blagoslov više uzoraka mladih
vina članova Društva vinogradara Velika Polana. Dvodnevno događanje obogatit će
glazbenim nastupima i lokalnom kulinarijom. Detaljniji program bit će objavljen na web stranici
općine Velika Polana www.velika-polana.si.
O slovenskim UNESCO-vim biosfernim područjima
Biosfera je izraz za cijeli prostor na Zemlji u kojem žive organizmi; biotska
raznolikost ili biodiverzitet znači da se na određenom području pojavljuje velik
broj biljnih i životinjskih vrsta. U biosfernim područjima naglasak je na suživotu između ljudi
i njihove okoline. To znači da zaštićena priroda nije važnija od uravnoteženog
gospodarskog razvoja i kvalitete života. Upravo zato uspostavljaju pozitivan odnos i
ravnopravno partnerstvo između čovjeka i prirode.
Namijenjena su očuvanju raznolikosti životinjskih i biljnih vrsta, osiguranju održivog
razvoja i održive upotrebe prirodnih resursa. Sva slovenska UNESCO-va biosferna područja na
područjima zaštićene prirode na novo oživljavaju suradnju i daju veći značaj solidarnosti,
oživljavaju tradicije koje otvaraju nove putove u proizvodnju hrane, brinu za održivu opskrbu
vodom i energijom te u najširem smislu grade temelje za novu kvalitetu života.
Obrazovanje, istraživanje i inoviranje imaju u tim nastojanjima izuzetno važnu
ulogu. U središtu svega je čovjek, njegov današnji život i perspektive budućnosti.
O UNESCO-vom programu Čovjek i biosfera
UNESCO, Organizacija ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu, je
interdisciplinarni program Čovjek i biosfera (Man and the Biosphere Programme ili s
kraticom MAB) osnovala 1971. godine. Radi se o međuvladinom istraživačkom programu koji uspostavlja
svjetsku mrežu biosfernih područja. Trenutno je u nju uključeno više od 700 biosfernih
područja u više od 120 država svijeta.