Divlje životinje same traže hranu u prirodi

U Javnom zavodu Triglavski narodni park upozoravamo da hranjenje divljih životinja nije dobro ni za ljude ni za životinje; za potonje je vrsta i količina takve hrane štetna s više aspekata.
Triglavski narodni park vrijedan je posjeta za mnoge i zbog divljih životinja koje posjetitelj pažljivim okom i malo sreće može primijetiti u prirodi. U Javnom zavodu Triglavski narodni park (JZ TNP) pritom upozoravamo da približavanje divljim životinjama može biti opasno, a hranjenje takvih životinja, iako dobronamjerno, može nanijeti više štete nego koristi.



Divlje životinje prilagođene su životu u prirodi, što uključuje i samostalno traženje hrane. Njihov probavni sustav prilagođen je prirodnim uvjetima u kojima žive, i to kako po vrsti i količini hrane tako i po karakteristikama hranjenja određene životinjske vrste ovisno o godišnjem dobu.



Opasni gubitak straha životinja od blizine ljudi



Vrsta i količina hrane koju životinje povremeno (ili čak redovito kod većeg broja posjetitelja) dobivaju od ljudi štetna je za njih s više aspekata jer utječe na prirodno stanje probavnih procesa i navika pojedine životinje. One mogu izgubiti urođeni strah od čovjeka i prilagoditi svoje ponašanje dobivanju hrane iz izvora povezanih s čovjekom. Takvo ponašanje povećava vjerojatnost izravnih kontakata s ljudima i nastanka opasnih situacija.



Naizgled ugodno blisko susretanje s divljom životinjom može tako završiti tjelesnim ozljedama ili bolešću čovjeka. Ponašanje divljih životinja, koje načelno izbjegavaju kontakt s ljudima, nepredvidivo je i može brzo prijeći u nametljivo ili čak agresivno ponašanje, poput udaraca, ugriza, ogrebotina i slično. Divlje životinje također mogu prenositi bolesti i parazite koji štete i čovjeku, primjerice bjesnoću.



Štetnost ljudske hrane i promjene navika za životinje



Promjena navika štetna je i za pojedinu životinju. Životinja naviknuta na jednostavno dobivanje hrane od čovjeka postupno prestaje tražiti izvore hrane u prirodi. Po sastavu i načinu priprepe ljudska je hrana potpuno neusporediva s onom kojom se životinja hrani u prirodnom okruženju, stoga šteti zdravstvenom stanju i vitalnosti životinje te može dovesti do bolesti ili čak uginuća. Gubitak straha od čovjeka zbog rizika od konfliktnih situacija može dovesti do odluka nadležnih inspekcijskih službi o hvatanju životinje. Hranjenje divljih životinja može rezultirati i kaznom za vas.

Izvor: https://www.tnp.si/sl/javni-zavod/medijsko-sredisce/novice/novica/397/prostozivece-zivali-si-v-naravi-same-poiscejo-hrano.html