Dodjela Bloudkove plakete za životno djelo u sportu

Jučer, 11. veljače 2011., u Unionskoj dvorani ljubljanskog Grand hotela Union održana je dodjela Bloudkovih priznanja, gdje je nazočne pozdravio i predsjednik vlade RS Borut Pahor. Među primateljima Bloudkove plakete za životno djelo u sportu bio je i naš alpinist, gorski spasitelj, publicist i pisac Tone Škarja.



Bloudkovu nagradu za vrhunske međunarodne sportske dosege primili su skijašica Tina Maze, judašica Lucija Polavder i boksač Dejan Zavec. Rolando Pušnik za izuzetan doprinos razvoju slovenskog sporta i šahist Milan Kneževič za životno djelo i izuzetan doprinos razvoju sporta u Sloveniji.

Bloudkovu plaketu za životno djelo u sportu primili su, osim našeg Toneta Škarje, još David Antončič, bivši jedriličarski reprezentativac i Jože Šlibar, bivši svjetski rekorder u skijaškim skokovima. Među primateljima Bloudkove plakete bili su još kajakaš, nositelj medalje sa SP u Tacnu Jure Meglič, europski prvak u balinanju Davor Janžič, nositeljica brojnih odličja sa SP u kuglanju Rada Savič i Miha Zupan, prvi profesionalni gluhi košarkaš na svijetu, odlična natjecateljica u skirollu i rolkanju Mateja Bogatec za važan doprinos razvoju i popularizaciji slovenskog iseljeničkog sporta, atletičar Igor Primc za važan doprinos razvoju i popularizaciji slovenskog sporta te Športsko društvo Sonček, koje već više od 15 godina svojim akcijama oduševljava mlade sportaše.



Tko je bio inženjer Stanko Bloudek i zašto se dodjeljuju priznanja?

Inženjer Stanko Bloudek (rođen u Idriji 11. 2. 1890., umro u Ljubljani 26. 11. 1959.) bio je ličnost koja je dosad najvidljivije i najznačajnije utjecala na razvoj tjelesne kulture u Sloveniji i u tom okviru posebno na rast slovenskog sporta. Bio je konstruktor aviona, sportski organizator i usmjerivač, sam aktivni sportaš, graditelj sportskih objekata u Sloveniji (također skakaonice u Planici) i u raznim državama po Europi.

Bloudkova priznanja (nagrada i plaketa) su najviše državno priznanje Republike Slovenije, koje od 1965. godine dodjeljuje Odbor za dodjelu Bloudkovih priznanja za dosege na području sporta. Bloudkova priznanja uređuje Zakon o Bloudkovim priznanjima.



Veličinu ličnosti Stanka Bloudka zrači anegdota iz 1930. godine, kada je na tada jednom od najsuvremenijih plivačkih bazena u Europi – njegovoj Iliriji – održano prvenstvo u plivanju.

"U novom bazenu Ilirije su prvi put u novim uvjetima održane utrke za slovensko prvenstvo u plivanju. Vodstvo plivačkog saveza, koje je bilo u rukama članova Primorja, pokušalo je nepravilnim odlukama i poništavanjem u vodi postignutih uspjeha naštetiti Iliriji tako, kako je to na plivačkim prvenstvima općenito bilo u navadi. Bloudek je neko vrijeme to ponašanje mirno promatrao, zatim mu je prekipjelo i jednim jedinim gestom, iako nije sudjelovao u suđenju ili vodstvu natjecanja, učinio kraju tom ponašanju. "Iz naše vode van!" naredio je i poslijepodne više nije dopustio u kupalištu nastaviti utrke. Smirili su ga tek sljedeći dan i uvjerili da su se utrke, koje su bile u njegovom bazenu, mogle nastaviti, suci su pak razmislili i potom doveli natjecanje do kraja u duhu sportske poštenosti." (Izlomak iz knjige: Drago Stepišnik: Stanko Bloudek, Državna založba Slovenije, 1971)

I zašto je Tone Škarja, alpinist, gorski spasitelj, publicist i pisac primio Bloudkovu plaketu za životno djelo?

Tone Škarja predstavlja stup slovenskog alpinizma, koji je svojim aktivnim djelovanjem značajno pridonio njegovoj uveljavitvi u svijetu. Inaće u slovenskom prostoru malo broj pripadnika alpinizma (trenutno ih je u PZS registrirano 526) uspješno je doveo od prvih uspona u domaćim gorama, preko Centralnih Alpa, do arene svjetskog alpinizma, Himalaje. Čvrstim radom, planiranjem i predviđanjem na osnovi iskustva brzo se s jakom ekipom uveljavio i prestigao svjetsku elitu. U svijetu još uvijek jako odjekuje uspon preko zapadnog grebena na vrh Everesta, koji je nepristrano opisan u knjizi Everest- the Mountaineering History autora Walta Unswortha iz 2000. godine. Unatoč tome što je sam bio vrhunski alpinist, svoj položaj nikada nije iskorištavao, naprotiv, priliku je davao svakome tko je imao volju za rad. Pod njegovim vodstvom smo Slovenci kao prvi počeli na visoke gore penjati u alpskom stilu (iz baze do vrha u jednom zamahu, bez međutabora), koji je danas najcjenjeniji način penjanja. Punih trideset godina vodi Komisiju za odprave u strana gorstva, koja je nastala upravo zbog razklanosti među alpinistima i time straha da do realizacije novih odprava u strana gorstva uopće ne bi došlo.

Ukratko, cijeli njegov život povezan je s alpinizmom i raspet između domaćeg kraja, Planinske zveze Slovenije i tadašnje Gorske spasilačke službe. Svo svoje vrijeme posvećivao je organizaciji alpinističkih odprava, što u vrijeme tadašnjeg društvenog uređenja i transportnih mogućnosti nije bilo lako, u duhu povesti slovenski alpinizam na sam vrh.

Planinska zveza Slovenije svake godine prima bilten događanja na području svjetskog alpinizma (American Alpine Journal, The Himalayan Database of Elisabeth Hawley), u kojima se svaki put pojavljuje ime naše države i iza svakog takvog imena stoji i rad Toneta Škarje.

Dosežci odnosno uspjesi, zbog kojih je Tone Škarja predložen za dobitnika Bloudkovog priznanja

- načelnik Komisije za odprave u strana gorstva od 1979. godine, koja je slovenskom alpinizmu pridonesla svjetsku prepoznatljivost. Bez njegovog nesebičnog i pravednog vođenja tako važnog dijela Planinske zveze Slovenije, kao što su odprave u strana gorstva, slovenski alpinizam danas ne bi bio na samom svjetskom vrhu. Planiranim usmjeravanjem i kvalitetnom voditeljskom ekipom, uspjelo mu je da je prvo Jugoslavija a zatim Slovenija, u samo nekoliko godina došla od ništa do vrhunskih uspona u himalajskim stenama, koje zbog specifičnog okruženja i velike visine vrijede za najteže na svijetu. Brojni pojedinci, koji su se istaknuli u penjanju alpskih stena, dobili su priliku i možemo tvrditi da bez njegove prisutnosti Slovenija ne bi imala tri Zlatna cepina (Piolet d Or), koji su najviše priznanje alpinizmu.

- uspješan je publicist s brojnim kritičkim člancima s područja planinarstva i alpinizma te pisac književnih djela, u kojima na autentičan način predstavlja alpinizam: od puta, života u baznom taboru, rada na gori, do sreće i suza na vrhu, žalosti zbog gubitka prijatelja ...

Izvadak njegovih djela iz COBISS-a (izpisao France Malešič):

1972, 1974, 1984 - Hoja in plezanje v gorah - soavtor Tine Mihelič - priročnik - Planinska zveza Slovenije, Ljubljana, tri izdanja

1975 - Stene mojega življenja - monografija - Obzorja, Maribor

1976 - Kangbačen - soavtorji Jože Andlovic, Stane Belak, Danilo Cedilnik, Janez Dovžan, Zoran Jerin, Franc Jeromen, Bojan Pollak, Roman Robas, Peter Soklič, Tone Trobevšek - monografija - Mladinska knjiga, Ljubljana

1979 - Na vrhu sveta - soavtorji Jože Andlovic, Danilo Cedilnik, Aleš Kunaver, Matjaž Maležič, Franci Savenc, Ante Mahkota - zbornik - Mladinska knjiga, Ljubljana

1979 - Na vrhu svijeta - soavtorji Jože Andlovic, Danilo Cedilnik, Aleš Kunaver, Matija Maležič, Zoran Jerin, Franci Savenc, Ante Mahkota - zbornik - Mladinska knjiga Zagreb, Globus

1981 - Everest - soavtorji Stane Belak, Ivan Kotnik, Marjan manfreda, Vanja Matijevec, Dušan Podbevšek, Roman Robas, Andrej Štremfelj, Marko Štremfelj, Igor Tekavčič, Nejc Zaplotnik - monografija - Mladinska knjiga, Ljubljana

1987 - Jalung Kang - monografija - Borec, Ljubljana

1992 - Stoletje v gorah - soavtorji Jože Dobnik, Božo Jordan, Marjan Raztresen, Pavle Šegula, Danilo Škerbinek, Albin Vengust, Kazimir Rapoša, Franci Savenc, Franc Vogelnik, zbornik ob stoletnici PZS - Cankarjeva založba, Ljubljana

2002 - Zgodovina reševanja v gorah nad Kamnikom - soavtorji France Malešič, Cene Griljc, Vlasto Kopač, Miro Štebe - monografija - Planinska zveza Slovenije, Ljubljana

2003 - Planinski zbornik, Ob 110-letnici Planinske zveze Slovenije - soavtorji Franc Ekar, Matjaž Deržaj, Tone Strojin, Stanko Klinar, Jurij Dobravec, Anton Ramovš, Janez Duhovnik, Bine Mlač, Tomo Česen, Danilo Škerbinek - zbornik - Planinska zveza Slovenije, Ljubljana

2004 - Slovenci v Himalaji - Slovenians in Himalaya - dvojezična monografija - Planinska zveza Slovenije, Ljubljana

2008 - Kangčendzenga, gora usode - monografija, Didakta, Radovljica

- penje od 1956. godine i poznat je po brojnim prvenstvenim usponima, koji su značili mejnik tadašnjeg vremena i po kojima se mladi još danas ugledaju. U nastavku je popis nekih njegovih najvažnijih uspona:

Kalška gora: Direktna vstopna varianta v Severovzhodni raz

Zajeda (smer Humar-Škarja)

Kalški greben - severna stena: zimski, sam

Kogel: Kamniška smer

Skuta: Direktna smer čez Ploščo, Desni steber v severni steni, prvi zimski uspon

Štruca: Direktna smer

Dolgi hrbet: Smer Šimenc-Škarja, Trikot, Smer Saša Kamenjeva

Brana:

- zapadna stena: Beli steber, Bosova smer, prvi zimski uspon, Orion, prvenstvena, zimska

- istočna stena: Centralna smer, prvi zimski uspon, delno prvenstvena

Planjava:

- severna stena:

Drofenikova-Tschadova, prva zimska ponovitev z Metodom Humarjem, Drofenikova: prvi zimski uspon, sam

- jugoistočna stena: Humar-Škarja

Ojstrica:

- južni greben: Zajeda na Ramo

- istočna stena: zimska, sam

Zadnji Prisojnik: Direktna smer, prva zimska ponovitev

Alpe - važniji usponi:

Mt. Blanc: nočno prečenje, sam

Mt. Blanc du Tacul: Gabarrou-Albinoni

Mt. Blanc - Dent du Requin: Rébuffat-Couttet

Grands Chamoz: Welzenbach-Merkl, direktni izstop Heckmair-Kröner

Aiguille Verte:

- sjeverozapadna stena: Charlet-Platonov

- sjeveroistočna stena: Couturier, sam

Aiguille du Midi: Kozmični greben, sam

Les Droites: Vstopna varianta na severni raz, prvi uspon

Sattelhorn: Direktni vstop, prvenstvena

Les Courtes: Severovzhodni raz

Avstrijska, sam

Švicarska smer

Weisshorn: Severna stena

Monte Rosa, Nordend: Direktna smer

Mont Blanc du Cheillon: Severna stena

Breitlauihorn - Tyfelsgrat: Severno rebro, prvi uspon

Lonzahörner: Severna stena

Aiguille du Chardonnet: Steber Migot, v navezi i sam

Pic sans Nom-Coup de Sabre: Severna stena, sam

- bio je voditelj brojnih alpinističkih odprava, što je najzahtjevnija uloga pojedinca na odpravi. Bez kvalitetnog vođenja, brzih i promišljenih odluka, nema uspješne odprave na vrhove. Kao najveći dosežak možemo mu računati jugoslavensku odpravu na Everest 1979. godine, kada su kao prvi preplezali zapadni greben Everesta. Na gori su napeli 11 km užadi, preko početnog dijela opremu su dopremali čak ručnom žičarom. Smer su do danas ponovili, unatoč brojnim pokušajima najboljih alpskih naroda, samo Bugari i to ne u originalu. Prilog 1: Popis odprava Toneta Škarje.

- između 1968. i 1978. bio je načelnik Gorske spasilačke službe postaje Kamnik. U tom razdoblju učvrstio je disciplinu i pobrinuo se za daljnji rast kvalitete rada spasitelja, te za usavršavanje spasilačke tehnike i vještina suvremenog alpinizma.

- član Planinske zveze Slovenije od 1955.

- alpinist od 1956.

- gorski vodič od 1993.

- u planinarskoj organizaciji aktivno je sudjelovao kao:

- potpredsjednik PZS, 1998

- urednik Obvestil PZS, Planinskega vestnika i planinarskog kalendara

- pokretač i skrbnik slovenskog dijela Nepalskog planinarskog muzeja.

Dosadašnja priznanja Toneta Škarje na području sporta:

1987, Častni znak GRS 25 let

1964, Srebrni častni znak PZS

1965, Zlati častni znak PZS

1974, Zlati častni znak PZS

1997, Spominska plaketa PZS

1979, Zlati znak PSJ (PSJ-Planinarski savez Jugoslavije)

1965, Srebrni znak PSJ

1997, Zaslužni znak GRS 35 let

2002, Svečana listina PZS

2005, Spominsko priznanje - Čopov steber

2009, Za izjemen prispevek planinstvu