Domišljato nad kiselom planinarskom sezonom

Kiselo vrijeme ovoga je ljeta doista nacrtalo kisel osmijeh na lice mnogim planinarima i upraviteljima koča, no oni su

usprkos manjem posjetu planinarskim kočama u vrijeme kiselih krastavaca ostali vjerni svojoj misiji. Goste – ove godine još je

primjetniji veći posjet stranih planinara – tako ne privlače samo kiselim kupusom, nego općenito računaju na raznovrsnu

ukusnu planinarsku hranu, a osim uobičajenih promotivnih puteva koriste i inovativnije: od poboljšane ugostiteljske

ponude i organiziranog prijevoza s cilja na polazište do koncerata klasične glazbe u koči i uređenja novog penjališta nedaleko od planinarske koče. Planinarski savez Slovenije u budućnosti će posvetiti još veću pozornost

promociji planinarenja u inozemstvu i pokušati se prilagoditi promijenjenim navikama domaćih posjetitelja.

Ljetnu planinarsku sezonu, koja traje od 15. srpnja do 15. rujna i u planine privlači najviše planinara, ove godine kvari

vremenski hirovito ljeto. Ipako slovenske planine godišnje posjeti više od milijun posjetitelja, kojima je na raspolaganju

mreža preko 1.660 planinarskih puteva u ukupnoj dužini 9.616 kilometara po cijeloj Sloveniji. Planinarski savez Slovenije tako je

jedna od najvećih i najmasovnijih nevladinih, volonterskih organizacija u Republici Sloveniji, jer je u nju

učlanjeno skoro 60 tisuća članova, što predstavlja dobrih 2,8 posto cijelog stanovništva. Znatan dio slovenske

planinarske populacije i ovoga je ljeta krenuo u slovenske planine, samo što se većina zbog čestih padalina,

nepovoljnih vremenskih prognoza i snježnih uvjeta u visokogorju ove godine odlučila za vrlo kratke dnevne posjete lakše i

sigurnije dostupnim vrhovima sredogorja. Iz godine u godinu povećava se posjet stranih posjetitelja, koji se kod unaprijed planiranog

odmora manje obaziru na vrijeme i ove su godine značajno pridonijeli gužvi u planinarskim kočama, po riječima upravitelja
njih su čak i spasili ljetnu planinarsku sezonu u visokogorju. Upravo na svim krajevima Slovenije primjećuju porast posjeta

nizozemskih i belgijskih planinara, tradiciju održavaju posjetitelji iz Austrije, Italije, Hrvatske, Njemačke i Češke,

gostoprimstvo su slovenske planinarske koče pružile i planinarima iz Egipta, Izraela, Kanade, Nove Zelandije,

Australije i Japana.

Slovenska planinarska društva upravljaju sa 177 planinarskih koča, skloništa i bivaka. Neke koče – ponajprije

visokogorske – zatvaraju vrata već sredinom rujna, niže ležeće i lakše dostupne očekuju planinare još

duboko u jesen ili cijelu godinu. Procjenu ovogodišnje planinarske sezone dali su nam upravitelji odnosno najmaci Zasavske

koče na Prehodavcih, Gomiščkovega skloništa na Krnu, Kranjske koče na Ledinah, Koče na Klemenči jami pod

Ojstrico, Doma na Uršlji gori, Planinskog doma na Kumu, Tumove koče na Slavniku, Doma na Lubniku i Koče na

Blegošu, koji su govorili i o posjetu domaćih i stranih planinara, njihovoj opremi i načinima privlačenja

posjetitelja. Planinarski savez Slovenije svjestan je loše planinarske sezone da treba posvetiti još veću pozornost

promociji planinarenja i planinarskih koča u inozemstvu te se prilagoditi promijenjenim navikama domaćih posjetitelja.

Kao što ističe Jure Brečko, upravitelj Zasavske koče na Prehodavcih (2071 m, PD Radeče), popularnu planinarsku

koču, koja je međunarodnu slavu stekla položajem u srcu Triglavskog narodnog parka, samo dobar hitac od Triglavskih

jezera, ove su godine posjećivali uglavnom stranci: »Bez stranaca bismo koču mogli zatvoriti, jer ih je bilo 80 posto, Slovenaca samo 20

posto. Ova ljetna sezona bila je katastrofalna, jer smo imali 40 posto manje posjeta nego prethodnih godina. Glavni

krivac bilo je vrijeme i promašene prognoze. Kad su najavljeni pljuskovi i nevremena, nema žive duše, a može biti ovdje lijepo

vrijeme.« Na Prehodavce već tradicionalno dolaze planinari praktički sa cijelog svijeta, ove godine prednjačili su Nijemci, Česi,

Belgijanci i Nizozemci, ugostili su i planinare iz Egipta, Nove Zelandije, Australije i Japana. »Planinari su

većinom odgovarajuće opremljeni, ali ima i cvjetova s japankama i gradskim cipelama,« dodaje upravitelj koče, koja će

biti otvorena do kraja rujna, u slučaju indijanskog ljeta produžit će rad do 12. listopada.

Sličnim su tegobama suočeni i Gomiščkovem skloništu na Krnu (2182 m, PD Nova Gorica), koje će također

vjerojatno biti otvoreno do kraja rujna. Domaćica Andreja Locatelli ovogodišnju sezonu ocjenjuje vrlo lošom, prošlogodišnji

posjet bio je po njezinim riječima neusporedivo veći. Kao glavni razlog navodi loše vrijeme i snježne uvjete: »Dugo se

zadržao snijeg, na koji su zimski planinari naviknuti, ljetni planinari, koji su većina, ne usuđuju se na zahtjevnije

staze.« Po zapažanjima Locatellijeve mnogi su nedovoljno opremljeni s obzirom na uvjete, i stranci često nisu

spremni na ozbiljan uspon. I na Krnu je glavni dio planinara bio stranih korijena, većinom Europljana, među

rjeđim posjetiteljima valja spomenuti Kanađane i Izraelce. Strance vrh u Julijskim Alpama privlači ponajprije

povijesnom pozadinom i mogućnošću otkrivanja ostataka soške fronte, domaće planinare kao obvezna točka Slovenske

planinarske staze, oboje pak markantni dvotisućnjak sa svojim ponosnim nosom uvjerava i raskošnim pogledom u

vedrim danima.

Dugotrajni snježni pokrivač zagorčao je i kočama u Kamniško-Savinjskim Alpama. »Zbog velike količine snijega

mnoga su društva otkazivala izlete i rezervacije noćenja. Budući da planinari nisu vješti uporabe zimske opreme, njih

jednostavno nema,« kaže Franc Beguš, upravitelj Kranjske koče na Ledinah (1700 m, PD Kranj), koja će biti otvorena do 14.

rujna. »Što se vremena tiče, nije bilo ni tako loše, barem kod nas ne, ali kad ljudi čuju da se očekuju pljuskovi, njih nema. Ako pola

sata dnevno pada kiša, nije kritično, ljudi ipak nema. Ova ljetna sezona doista je loša, u odnosu na prošlu mogu reći da se

okrenula za 180 stupnjeva,« ocjenjuje Beguš, koji je na Ledinah treću godinu. Ove godine uz prevladavajuće srednjoslovenske i

štajerske planinare primijetio je znatno više savinjskih, ipak Slovenci rjeđe noće u koči i obično

kreću samo na jednodnevni izlet. Među strancima bilo je znatno manje Hrvata i Čeha nego posljednjih godina, nasuprot tome bilo je

mnogo Nizozemaca i Belgijanaca te pojedinih Austrijanaca i Talijana, koji su najbolji gosti, jer »puste se u brdima i

zatim još kod hrane«. S obzirom na to da je Kranjska koča na Ledinah teže dostupna i do nje vode samo zahtjevne i vrlo

zahtjevne planinarske staze, upravitelj ističe da ljudi ozbiljno shvaćaju taj poduhvat i većinom su dobro opremljeni.

Pojedincima neodgovarajuće opremljenim planinarima i sam savjetuje neki lakši uspon u okolici koče, koja po Beguše vim riječima privlači posjetitelje »velikim porcijama hrane, lijepim okolnim brdima, dragim suradnicama i koncertima

klasične glazbe«. Tradicija koncerata treću je sezonu već dobro ukorijenjena, ove godine u koči se čula etno glazba

Simboličnega orkestra, koji se na Ledine vraća opet u rujnu. Upravitelj, kome nikad ne ponestaje ideja, najponosniji je

što su se prihvatili povoljni organizirani prijevozi s cilja do polazišta na različitim krajevima Kamniško-Savinjskih Alpa,

odakle se može popeti na Kranjsku koču na Ledinah.

Da je kiselo vrijeme desetkovalo i posjet Koči na Klemenči jami pod Ojstrico (1208 m, PD Solčava), potvrđuje upravitelj

Rado Novak: »Loše je ove godine, kišovito vrijeme pokvarilo je sezonu. Turista koji dolaze iz Logarske doline na Jamu na

ručak i obitelji koje dolaze na izlet bilo je podosta, planinara s višim ciljevima iznad koče vrlo malo. Dobro posjećene

vikende na koči mogao bih prebrojiti na prste jedne ruke. I alpinista je bilo vrlo malo, jer su okolne stijene mokre, što se

izrazito odražava na promet. U jesen i zimi trebat će u službu u dolinu da pokrijem sezonu, ali nadam se da će sljedeće

ljeto biti bolje, ostajem optimist.« Koču pod Ojstrico, koja će biti otvorena do 14. rujna, ove su godine posjećivali ponajviše stranci,

znatno više nego prethodnih godina bilo je Nizozemaca, nešto i Nijemaca, Hrvata i Austrijanaca. Samo pojedini stranci ne znaju

kamo se upućuju i neodgovarajuće su opremljeni, inače upravitelj ističe da su penjači svake godine bolje opremljeni,

za zahtjevnije uspone pravilom svi imaju kacigu, i cepin i dereze nisu im strani. U koči, gdje je noćenje vrlo malo,

ponuda se temelji na dobroj kuhinji, Novak želi privući još više alpinista, zato kao pokretač i pokretačka snaga mnogo

energije usmjerava u penjalište u Krofički: »U stijeni Krofičke, deset minuta hoda udaljenoj od koče, bit će od 50 do 100 smjerova

svih težina; polovica će biti kratkih, sportskih, dugih do 50 m, od 30 do 40 smjerova bit će višeduljinskih. Računamo da

će penjalište zaživjeti sljedeće sezone, uređujemo i prostor za kampiranje samo 300 metara od koče.«

Sasvim suprotno Tatjana i Avgust Kordež, upravitelji Doma na Uršlji gori (1680 m, PD Prevalje), koji će do listopada

biti otvoren svaki dan, zimi samo vikendom, posjet ovoga ljeta ocjenjuju zadovoljavajućim: »Malo je lošije nego

prethodnih godina, nije ipak tako loše. Svakako i zato što je Uršlja gora lakše dostupna i posjećuju je i planinari koji

ne mogu u visokogorje.« Na najistočniji samotnjak Karavanki planinari se penju i s koroške i sa šaleške

strane, većinom oni koji kreću Slovenskom planinarskom stazom. Za razliku od drugih koča prevladavaju slovenski

posjetitelji, stranih je manje. »Naša vizija je da planinarska koča ostane koča, a ne postane gostionica. Tako nudi sklonište

kad je loše vrijeme, u njoj mora biti ugodno i toplo. Planinare privlačimo prijaznošću, dobrom hranom i

korektnošću, muž je i iskusni planinar i dobar savjetnik za staze,« ističe Tatjana Kordež, koja s veseljem

očekuje planinarsku jesen. Ako bude vedro vrijeme, čak se boji hoće li sami moći, jer na Domu na Uršlji gori 6.

rujna slave 95 godina PD Prevalje, u 400 godina staroj crkvi sv. Uršule samo hitac od planinarske koče svake nedjelje

je misa, što osigurava stalni posjet.

Sve do Uršlje gore i dalje do Triglava, Snežnika i Zagreba vidi se u vedrim danima s Planinskog doma na Kumu (1220

m, PD Kum), koji je osim ponedjeljkom stalno otvoren. »Ako glas o domaćim kremnim rezancama s Kuma dopre do devetog sela,

nadam se da ću u jesen privući još više ljudi. Ako idu na Bled, zašto ne bi i k meni, jedino jezera nemam. Imam ipak lijep

pogled, po mom mišljenju najljepši u Sloveniji,« hvali se najmoprimac Roman Ledinek. Jer na najvišem vrhu Posavskog

brda gospodari tek dobra dva mjeseca, teško ocjenjuje ljetnu sezonu, ali za njega je posjet zadovoljavajući, opet ovisan

o prognozi vremena: »Ako je prognoza loša, dođe deset ljudi, ako je vrijeme lijepo, i do dvjesto.« Planinari dolaze obično s sendvičem u ruksaku, više si priušti izletnici koji se dovezu do polovice puta i na Kum

kreću na ručak. Ledinek se trudi privući posjetitelje prijaznošću, dobrom uslugom i dobrom hranom, jer je daleko

unaokolo poznat po domaćim slasticama. Posjet koči s magarcem i dvjema kozama učinio je zanimljivim i za djecu.

Prvu godinu u ulozi najmoprimaca su i Gabrijela i Edvin Nagy na Tumovoj koči na Slavniku (1018 m, OPD Koper), koja je

od ove godine subotom, nedjeljom i blagdanima otvorena cijelu godinu. »Posjet je zadovoljavajući, jer je ovogodišnje ljeto prikladnije za

posjet planinama nego moru,« ocjenjuje Edvin i još dodaje da posjetitelje ne treba posebno mamiti, jer rado idu na

Slavnik, gdje ih njegova žena kuharica oduševljava domaćom hranom, od njoka i divljači do domaćeg kruha i

zavojaka. Posljednji sjeverni tisućnjak Čičarije posjećuju planinari iz cijele Slovenije, jednako posjetitelji iz Italije, Austrije i

Francuske, koji će od prvog rujna na Tumovoj koči moći i prenoćiti.

Na Domu na Lubniku (1025 m, PD Škofja Loka), koji je osim ponedjeljkom stalno otvoren, također je prvu godinu

upraviteljica Cvetka Šmid: »Po mom mišljenju posjet nije loš, jer na Lubnik dolaze stalni gosti koji se upisuju u knjigu

lubnikaraca i ne obaziru se na vrijeme. Planinari dolaze sa svih krajeva Slovenije, jer je Škofja Lika sa svojim starim

gradskim jezgrom vrlo posjećena i jer je Lubnik vrlo lako dostupan, pa je mnogo i turista. Prevladavaju Nizozemci,

mnogo je Čeha, Austrijanaca, Nijemaca, Talijana.« Noćenja je malo, posjetitelje po riječima upraviteljice privlače

ponudom na razini i ukusnom hranom, ponajprije ocvirkovom poticom i jabučnim zavojkom. »Do kraja srpnja smo na

Domu na Lubniku zabilježili 15 posto veći promet nego lani u takvom razdoblju. Razlog je sigurno u relativno

lošem vremenu i zbog blizine Škofje Loke, jer se ljudi koji imaju malo vremena odlučuju za kratki izlet, istovremeno

iskorištavaju kraća razdoblja vedrog vremena. Nažalost tu prednost nema Blegoš, koji je bio teško pogođen ledenom kišom. Zbog

visokog snijega i leda pristup koči bio je dugo ometen, sada se odvozi drvo, što sigurno utječe na posjetitelje,

jer imamo do kraja srpnja osam posto niži promet nego lani. U kolovozu dobro izgleda za obje koče; možemo

očekivati da se Blegoš u jesensko vrijeme popravi, na Lubniku želimo tako dobar posjet i u drugoj polovici

godine,« dodaje Jože Stanonik, predsjednik PD Škofja Loka, koji osim Doma na Lubniku upravlja i Kočom na Blegošu

(1391 m).

»Iako još nemamo prikupljenih službenih podataka planinarskih društava koja upravljaju planinarskim kočama, ovogodišnju

planinarsku sezonu možemo ocijeniti lošom. Pravi pokazatelj je naravno razlika između prihoda i troškova

poslovanja, koja svakako ponajprije u visokogorskim kočama neće biti takva da bi osigurala pokrivanje svih troškova,

jer ne smijemo zaboraviti da je ovogodišnja zima na mnogim kočama uzrokovala posljedice,« ocjenjuje potpredsjednik

Planinarskog saveza Slovenije Miro Eržen, koji se osvrće i na budućnost: »Sve veći posjet stranih planinara u našim kočama

pokazuje da moramo promociji planinarenja i planinarskih koča u inozemstvu posvetiti još veću pozornost i u

suradnji s turističkim organizacijama, pri tome se naravno truditi da promijenjene navike domaćih

posjetitelja – kraći izleti, mnogo veće prilagođavanje vremenskoj prognozi, smanjena kupovna moć … – nećemo

pokušati nadomjestiti organizacijom događaja koji u planine ne spadaju.«

Jer se nakon dugo vremena očekuje sunčani vikend, valja ga iskoristiti za posjet planinama. Planinarski savez Slovenije

ističe da si svatko izabere turu za koju je odgovarajuće psiho-fizički spreman i za koju ima odgovarajuću planinarsku

opremu koju zna koristiti, te da treba prije odlaska u planine provjeriti vremensku prognozu i stanje planinarskih

staza, jer su na nekim u visokogorju još uvijek manja snježišta, neke u sredogorju još su uvijek zatvorene zbog

posljedica ledenog nevremena. Preporučuje i da planinari prije posjeta planinama provjere otvorenost planinarskih koča i u slučaju

noćenja unaprijed dogovore rezervaciju smještaja u odabranoj planinarskoj koči, u okviru planiranja visokogorske

ture da se kod nadležnog društva unaprijed raspitaju i o stanju i otvorenosti bivaka.

Siguran planinarski korak i vidimo se u planinama!