To se pitaju podpornici peticije za slobodan pristup planinama, koju je potpisalo već više od 5000 ljubitelja planina. Peticiju je potaknula zapora koju je država postavila u Mojstrani u studenom prošle godine, na cesti koja vodi u jednu od najljepših alpskih dolina – dolinu Vrata. Sada na Ministarstvu za infrastrukturu najavljuju da će, ako bude moguće, već prije početka planinske turističke sezone postaviti zaporu i na cestu koja Gorenjsku preko prelaza Vršič povezuje s sjevernom Primorskom.
Kako ograničiti masovni turizam u planinama i istovremeno osigurati slobodan pristup?
Ali idimo redom. Činjenica je da smo Slovenci planinski narod. Naše planine znače ponos, nacionalnu svijest. Planinarstvo je naša identiteta. U planinama sve više tražimo tišinu i mir, bijeg od brzog svakodnevnog života. Ali u ljetnim mjesecima u naše planine dolazi sve više turista koji u dolinama pod brežuljcima ostavljaju smeće, zagađuju automobilima. Promet u osjetljivi alpski svijet treba ograničiti, slažu se svi. Ali kako? Na koji način zaštititi prirodu od masovnog turizma i istovremeno osigurati slobodan pristup Slovenkama i Slovenima koji jednostavno vole planine?
O tome smo se za 24UR Inšpektor razgovarali s pokretačem peticije Ivanom Bohnecom te s alpinistima Klemnom Jelićem i Petrom Ramušem. Za mišljenje smo pitali Aleša Zdešarja iz Triglavskog narodnog parka i Martina Šolarja iz Planinarskog saveza. Na optužbe za ograničavanje korištenja državne ceste, koja je vlasništvo svih nas, odgovarao je Jernej Pavlič s nadležnog ministarstva. Na pitanje o naplati visoke parkirnine u dolini Vrata i potrošnji tog novca odgovorila je županja Općine Kranjska Gora Henrika Zupan.
Je li stvarno nužno da je cesta zimi zatvorena?
U Vrata smo se s ekipom odvezli prošli tjedan. Bio je kišni dan, ali temperature nipošto zimske. Došli smo do zapore pred dolinom Vrata i na vlastite oči se uvjerili da je cesta od zapore dalje u zimskoj sezoni, dakle od 15. 11. do 15. 3., otvorena samo za imetnike dozvola. To su obično domaći koji žive iza zapore ili imaju tamo zemljište. Dok svi ostali ne mogu do Vrata automobilom. I to je ono što najviše boli planinare, alpiniste, skijaše na turnim skijama. Osjećaju da im je država ovim mjerom oduzela dio životnog prostora, dio prirode koju zbog pojave masovnog turizma rade obilaze izvan sezone. Peter Ramuš kaže: "Zapor je za mene sigurno ograničenje osobne slobode, slobode kretanja." Klemen Jelić dodaje: "Zamislim planine ili brežuljke kao teretanu za nekoga. A onaj koji dođe u teretanu, parking ga čeka bez zapora, nama su se pa iznenada pojavile zapore."
Ali je li stvarno nužno da je cesta u Vrata zimi zatvorena? Čak i kada nisu zimski uvjeti? Upravitelj ceste je Gorenjska gradbena družba, pitali smo ih. U Triglavskom narodnom parku nemaju problem s time da bi cesta zimi bila otvorena ako uvjeti dopuštaju, ali su postavili uvjet da se cesta ne smije plužiti i soliti. Mišljenje dijele i u Planinarskom savezu.
Služi li općina pod krinkom brige za okoliš?
Osim zatvorene ceste, u Vratih je još jedna osjetljiva točka: parkirnine. Općina Kranjska Gora postavila je kod zapore parkomat, parkirnine u dolini Vrata naplaćuje. Prošle godine je dnevna parkirna bila 25 eura, za ove godine su je – na prijedlog Planinarskog saveza – snizili na 20. Bohnec tvrdi da općina služi pod krinkom zaštite prirode, općina odgovara da to ne drži. Proslijedili su nam podatke koliko su prošle godine naplatili parkirninama u Vratih i koliko su dali za besplatan javni prijevoz iz Mojstrane u Vrata. Treba reći da je općina osigurala (i ove godine će) besplatne autobuse. Županja Zupan objašnjava: "Parkirna u Vratih mora biti viša od parkirne u Mojstrani da podstakne ljude da parkiraju izvan i onda se u dolinu voze autobusom." To drži samo do neke mjere jer je promet u Vrata brojčano ograničen. U dolini može parkirati najviše 195 vozila. I baš zato se mnogi pitaju nije li primjerena niža dnevna parkirna. Pokazat ćemo vam primjer dobre prakse.
Što slijedi? Vršič sigurno, možda i cesta u Krmu?
Naplata parkirnih ili cestarina ne događa se samo u Vratih. Plačljiva je npr. cesta preko Mangartske sedle - ekološka naknada je 10 eura, na planinu Blato iz Stare Fužine košta 20 eura dnevno. Promet na Vršič ograničit će zaporom jer se svake godine, kaže Jernej Pavlič s MZI: "...dogodi kolaps." To drži, u emisiji 24UR smo pokazali gdje sve ljudi parkiraju i toliko pločevine stvarno ne pripada u planinski svijet. Pavlič obećava da neće biti cestarine za prijevoz preko Vršiča, bit će parkirna na Vršiču koju će, slično kao u Vratih, odrediti i naplaćivati općina te zauzvrat osigurati besplatan javni prijevoz.
Kako su se na pojavu masovnog turizma odazvali u inozemstvu, u Alpama ima 14 nacionalnih parkova? Kakve mjere za zaštitu prirode bi mogli uvesti? Jesu li zapore stvarno jedino i najbolje rješenje? Hoće li država zatvoriti pristup svim alpskim dolinama? Odgovori u 24UR Inšpektoru!
Vir:
https://www.24ur.com/novice/inspektor/bomo-za-prevoz-cez-prelaz-vrsic-placevali-cestnino.html