I markacisti u visokogorju trebaju dobre uvjete

I markacisti u visokogorju trebaju dobre uvjete, baš kao i planinari.

Ljetna planinarska sezona je na vrhuncu, a na planinarskim stazama uz brojne planinare nalaze se i dobrovoljni markacisti Planinske zveze Slovenije (PZS). Markacisti, koji brinu o sigurnijem koraku ljubitelja planina na više od deset tisuća kilometara planinskih staza, godišnje odrade više od 40 tisuća dobrovoljnih sati. Tehnička skupina Komisije za planinarske staze PZS, koja ljeti uređuje najzahtjevnije planinarske staze u visokogorju, također treba stabilno vrijeme i dobre uvjete za svoj rad kako bi sigurno popravili oštećene i izložene staze na kojima ekstremni vremenski uvjeti i klimatske promjene ostavljaju velike posljedice. Markacisti već drugu godinu postavljaju nove usmjeravajuće ploče s bolje vidljivim oznakama tehničke zahtjevnosti planinskih staza, a početkom srpnja rekordnih 255 dobrovoljaca iz cijele Slovenije okupilo se na Danu slovenskih markacista na Vrhniki, u čijoj su okolici uredili 220 kilometara planinskih staza.

Mrežu od više od 10 tisuća kilometara planinskih staza i oko dvije tisuće kilometara biciklističkih staza u Sloveniji održava 989 dobrovoljnih markacista Planinske zveze Slovenije, koji su lani uređivanju staza posvetili više od 41 tisuću dobrovoljnih sati. Od toga je više od 2500 sati odradila tehnička skupina markacista PZS, koja organizira i provodi akcije na najzahtjevnijim planinarskim stazama opremljenim klinovima, stepenicama, čeličnim užadima, skobama, uklesanim stepenicama, nadograđenim policama i drugim zahtjevnim elementima.

Tehnička skupina Komisije za planinarske staze PZS godišnje provodi od 12 do 20 radnih akcija za popravak zahtjevnih i vrlo zahtjevnih planinskih staza, ovisno o vremenu, raspoloživosti markacista te helikopteru za prijevoz tereta i opreme. U 2025. godini proveli su 14 radnih akcija, a ove godine već šest. Na Pastirskoj stazi od Suhadolnika do Kokrskog sedla postavljene su nove stepenice i erozijske zaštite te je staza opremljena čeličnim osiguranjima. Posočki dio tehničke skupine na Svinjaku pobrinuo se za učvršćivanje klinova na stazi te novim čeličnim osiguranjima za sigurniji uspon na vrh Rombon, dok su markacisti koroškog dijela tehničke skupine na Olševi između Obel kamena i Govce na zahtjevnom terenu ugradili klinove, uklesali stepenice i očistili stazu. Tehnička skupina markacista PZS pobrinula se i za čelična užad i klinove na stazi prema Bovškom Gamsovcu te na dionici između Kredarice i Malog Triglava, gdje velika posjećenost i česti udari munja svake godine oštećuju osiguranja. U tim akcijama sudjelovalo je ukupno 48 markacista koji su radu na najzahtjevnijem terenu posvetili 515 dobrovoljnih sati; u ukupno 12 radnih dana popravili su ili obnovili 8,5 kilometara staza u visokogorju. Kod četiri od tih akcija pomogla je policija helikopterom pri prijevozu.



Tehnička skupina markacista PZS pod vodstvom Boštjana Gortnarja u srpnju je u Julijskim Alpama popravljala stazu s Kredarice na Mali Triglav – u tri dana zamijenili su 150 metara dotrajalih, poderanih ili oštećenih čeličnih užadi te dodali nekoliko novih klinova kako bi produžili postojeća užad. Preostao im je još jedan potez do Malog Triglava koji namjeravaju urediti u kolovozu te zamjena 250 metara užadi do vrha Triglava, što ih čeka sljedećeg ljeta. Zbog velike izloženosti udarima munja do kraja ove sezone sigurno će već biti oštećeno neko od ovogodišnjih zamijenjenih užadi. "Naš rad izgleda kao da se penješ na Triglav, samo što u rukama držiš alat, bušiš rupe, napinješ čelična užad, pričvršćuješ stezaljke. Sve to treba donijeti do radilišta; do Kredarice je zračna jedinica policije dovukla helikopterom, a mi sami nosimo do radilišta prosječno 20 kilograma teškog tereta. Tijekom rada stalno smo na mjestu, osigurani penjačkom opremom i pričvršćeni za sidrište. Moramo paziti na vlastitu sigurnost i sigurnost svih oko nas, jer se tijekom našeg rada može pokrenuti kamenje, pa povremeno zatvaramo planinarsku stazu kako bismo bili sigurni mi i planinari", naglašava dugogodišnji član tehničke skupine markacista PZS.

Planinari ponekad – posebno na društvenim mrežama – izražavaju nezadovoljstvo što markacisti rade baš u vrhuncu ljetne planinarske sezone, no Gortnar objašnjava: "Akcije u visokogorju obično traju više dana, pa nam treba smještaj u planinarskoj kući koje su otvorene samo od kraja lipnja do kraja rujna, jer bi povratak u dolinu bio gubitak vremena. Drugi faktor je vrijeme. Na terenu smo cijeli dan, pa nam treba što stabilnije vrijeme; ako je kuća blizu, možemo se skloniti tijekom oluje, ali ako je dalje, na to ne možemo računati. Osim toga, izvan sezone barem u visokogorju može još biti snijega, a bojimo se i oluja, posebno na grebenu Triglava vrlo smo izloženi, pa tražemo stabilno vrijeme, idealne uvjete – kao svaki planinar – jer smo još više izloženi nepovoljnim vremenskim prilikama. Budući da nam policija omogućuje prijevoz tereta i posade helikopterom, vezani smo uz njihove termine, naravno i uz raspoloživost markacista odnosno naš dopust namijenjen uređivanju planinskih staza."



Tijekom većih radnih akcija markacista planinarska se staza obično zatvara i planinare se usmjerava na neki od drugih pristupa, no kako kaže Gortnar, ne mogu zamisliti da ljeti zatvore greben Triglava, pa su provodili povremena zatvaranja planinarske staze i puštali planinare kada je staza ponovno bila sigurno prohodna. Gotovo svatko se zahvalio markacistima za njihov rad, a nisu se previše žalili ako su morali čekati. Kao voditelj brojnih tehničkih akcija na Triglavu i sam primjećuje da se na najvišu slovensku goru želi popeti sve više planinara, uključujući i stranih, no nisu svi primjereno opremljeni i iskusni, pa i markacisti traže kompromise kako osigurati sigurniji uspon na Triglav.

U Kamniško-Savinjskim Alpama u lipnju je trodnevnu akciju tehničke skupine markacista PZS vodio Jurij Videc. Na Pastirskoj stazi od Suhadolnika do Kokrskog sedla, koja je dugo bila zatvorena zbog odrona, postavljene su nove stepenice i erozijske zaštite te je staza opremljena čeličnim osiguranjima. Tijekom vremenske nepogode prije dvije godine, kada je Kokra bila odsječena od svijeta, bujica je odnijela i nekoliko metara zemlje i kamenja na planinarskim stazama od gospodarstva Suhadolnik prema Kokrskom sedlu: "Pastirsku stazu poplavni val u ulazu jaruge odnio je i do pet metara duboko. U donjem dijelu stoga smo trasu nešto pomaknuli, a više smo stazu sanirali i odgovarajuće osigurali jer je nepogoda ostavila velike posljedice. Naš prioritetni zadatak bio je prije početka ljetne planinarske sezone ponovno osigurati barem jedan siguran pristup Cojzovoj kući s kranjske strane, pa smo uredili Pastirsku stazu. Staza preko Taške zbog potpunog uništenja, dotrajalosti drvenih osiguranja i zahtjevnije sanacije koja će zahtijevati više materijala i zahtjevniju logistiku ostaje zatvorena do daljnjega", kaže iskusni markacist.



Klimatske promjene, poput sve toplijih zima, i ekstremni vremenski događaji ostavljaju velike posljedice na planinarskim stazama, zbog čega Planinska zveza Slovenije zajedno s organizacijom CIPRA Slovenija provodi projekt Održivo u planine za njihovu klimatsku otpornost koji sufinanciraju Eko sklad, Slovenski okolišni javni fond i Ministarstvo za okoliš i prostor sredstvima klimatskog fonda. "Ekstremne količine oborina u kratkom vremenu uzrokuju siloviti bujični otjecanje koje sa sobom odnosi velike količine zemlje, kamenja i drugog materijala. Probleme dodatno povećavaju sječe i krčenje šuma u blizini gornje granice šume, a svoj dio doprinose i prečaci jer ubrzavaju eroziju i oštećenje planinskih staza. Planinari mogu mnogo doprinijeti već time što hodaju označenim stazama, drže se gornjeg ruba utabane trase i ne stvaraju prečace. Tako se sprječava odnošenje tla i busena, što je dobro vidljivo primjerice na stazi prema Studorskom prevalu ili Begunjščici, gdje je erozija već vrlo izražena zbog brojnih paralelnih staza. Osim odgovornog ponašanja posjetitelja ključno je i redovito održavanje staza – od uređenja odvodnje do čišćenja – jer vremenske nepogode postaju sve češće i intenzivnije. Moramo uzeti u obzir i da je naš vapnenac znatno podložniji drobljenju", objašnjava Jurij Videc.

Ako vrijeme dopusti i ako budu raspoloživi dobrovoljci, članovi tehničke skupine markacista PZS, ove su godine predviđene još sljedeće tehničke akcije: drugi dio na najzahtjevnijoj planinarskoj stazi 2025 Logarska dolina–Okrešelj–Kamniško sedlo, uređenje najzahtjevnije planinarske staze 2026 Zadnja Trenta–Bavški Grintavec, odakle su markaciste u srpnju otjeralo loše vrijeme s olujama, drugi dio akcije na Begunjščicu, u Kamniško-Savinjskim Alpama dionica Škarje–Ojstrica i staza na Dolšku škrbinu; u jesen još iz Logarske doline do Klemenče jame i dalje do Krofičke, a u Posočju uređenje staze od Loške Koritnice do prijevoja Čez Brežice. Planinarima također mogu pomoći markacistima! Ako primijete da je planinarska staza oštećena ili neprohodna, mogu putem aplikacije maPZS – do koje ih dovodi i QR-kôd na plakatima postavljenim u planinarskim kućama – fotografirati oštećeni dio i opisati probleme. Planinarsko društvo koje brine o stazi primit će obavijest i tako će markacistima biti lakše planirati svoje aktivnosti.

Srpanj je i mjesec kada odani markacisti tradicionalno slave s kistom i škarama u rukama. Već od 2013. svake prve subote u srpnju okupljaju se na drugom kraju Slovenije i zajedničkim snagama uređuju planinarske staze. Ove se godine na Danu slovenskih markacista 4. srpnja na Vrhniki okupilo rekordnih 255 dobrovoljaca. Organizirani u radne skupine krenuli su na više od 50 različitih radilišta u bližoj i daljoj okolici Cankarova rodnog mjesta – od polhograjske Grmade preko dragomerških brežuljaka, Korene, Planine, Svetih triju kraljeva i Medvedjeg Brda, mimo izvora Ljubljanice preko Menišije do krimskih šuma i Jezera. Označili su i očistili čak 168 dionica registriranih planinskih staza ukupne dužine približno 220 kilometara. U svoj rad dobrovoljni markacisti PZS uložili su oko dvije tisuće radnih sati.

Planinska zveza Slovenije lani je uvela nove usmjeravajuće ploče koje postupno zamjenjuju postojeće – markacisti su ih već postavili oko tri tisuće. Usmjeravajuće ploče daju informaciju o ciljevima na planinarskoj stazi, vremenu hoda do njih, planinarskom društvu koje je skrbnik te dionice staze te tehničkoj zahtjevnosti planinarske staze koja je na novim pločama bolje vidljiva u kombinaciji crne i žute boje. Sve nove ploče imaju dodane logotipe obodnih staza kojima prolaze te pločicu stajališta s nadmorskom visinom, brojkom 112 za poziv u pomoć i QR-kôdom koji nas povezuje s aplikacijom maPZS. Slične pločice stajališta s dodanim žigom planinarska je organizacija postavila i na svim planinarskim kućama odnosno drugim kontrolnim točkama Slovenske planinarske staze i Slovenske biciklističke staze kako bi planinari mogli žigosati svoje dnevnike čak i ako je kuća zatvorena.