U suradnji s biologinjom Janom Kus iz Zavoda Symbiosis izašla je nova publikacija s naslovom Invazivne strane biljke u Triglavskom narodnom parku u okviru aktivnosti za obuzdavanje.
Publikacija predstavlja problem širenja stranih biljaka u alpskom prostoru te značaj rane otkrivanosti i djelovanja za očuvanje prirode. Izašla je u okviru aktivnosti za obuzdavanje invazivnih stranih vrsta, koje su financirane iz namjenskih sredstava za strane vrste Ministarstva za prirodne vire i prostor te Sklada za klimatske promjene.
Utjecaji klimatskih promjena sve su vidljiviji i u alpskom svijetu jer se temperature postupno povećavaju. Među važnije pritiske na prirodu spadaju i strane vrste – biljke i životinje koje potječu iz drugih dijelova svijeta, a u novom okruženju mogu istiskivati domaće vrste i mijenjati uvjete u prirodi.
Na području Triglavskog narodnog parka zabranjeno je naseljavanje ili uzgoj stranih slobodnoživećih vrsta. Unatoč tome, neke vrste uvedene su u prirodu još prije uspostave zaštićenog područja. Strane vrste često se uvode zbog njihove korisne vrijednosti, ljepote ili znatiželje – većina kulturnih biljaka na njivama i brojne ukrasne biljke u vrtovima zapravo su stranog podrijetla.
Neke strane vrste ugrožavaju biološku raznovrsnost Triglavskog narodnog parka
Većina stranih vrsta ne uzrokuje veće probleme, ali među brojnim uvedenim vrstama pojavljuju se i one koje se dobro prilagođavaju novom okruženju i počinju se spontano širiti. Prvo se pojavljuju uglavnom u urbanim sredinama i na ruderalnim površinama, kasnije pak mogu dosegnuti i prirodna područja. Neke strane biljke šire se i na području parka te postupno mijenjaju izgled prirodne vegetacije.
Strane vrste koje ugrožavaju biološku raznovrsnost nazivamo invazivne strane vrste. Osim utjecaja na ekosustave, staništa i domaće vrste, mogu uzrokovati i gospodarsku štetu ili utjecati na zdravlje ljudi. Pritisci invazivnih vrsta u posljednjim desetljećima su se jako povećali, pa bez pravovremenih mjera širenje nije moguće zaustaviti.
Invazija je često spor proces. Prvo se u prirodi pojavi samo nekoliko primjeraka koji mogu ostati lokalno prisutni godinama ili desetljećima. Kad se potpuno prilagode novom okruženju, počinju se širiti, pri čemu i ljudi mogu pridonijeti širenju – primjerice vozilima, zemljom ili čak prijenosom sjemena na obući.
Ključno je obuzdavanje u početnim fazama
Invazivne vrste najlakše je obuzdavati u početnim fazama. Ako djelujemo pravovremeno, možemo ih ukloniti ciljanim mjerama i spriječiti daljnje širenje. Ako odgađamo, mjere postaju zahtjevnije i skuplje, a često se vrste mogu obuzdavati samo lokalno.
Važne su i preventivne mjere poput ograničavanja uvoza, prodaje i sadnje nekih invazivnih biljaka te pravovremenog otkrivanja novih žarišta. U tome može sudjelovati i javnost. Podaci o stranim vrstama u Sloveniji prikupljuju se od 2017. u web i mobilnoj aplikaciji Invazivke.si gdje registrirani korisnici mogu prijaviti zapažanja.
Aplikacija predstavlja važan dio sustava rane najave i brzog reagiranja jer omogućuje brzi prijenos podataka od pronalazača do stručnjaka. Tako možemo kod pojave nove ili rijetke invazivne vrste pravovremeno djelovati i zaustaviti njeno širenje već u početnim fazama.
Knjižica Invazivne strane biljke dostupna je besplatno u Info centru Triglavska roža Bled, a uskoro ćete je moći listati i u drugim informacijskim središtima Triglavskog narodnog parka te na web stranicama Triglavskog narodnog parka.
Izvor:
https://www.tnp.si/sl/javni-zavod/medijsko-sredisce/novice/novica/370/invazivne-tujerodne-rastline-v-triglavskem-narodnem-parku-.html