Istraživanje: Broj zmija u Sloveniji još uvijek opada, iako su zaštićene.
Zmije ne napadaju čovjeka, neke vrste se branile ugrizom samo ako se on približi u njihovo neposrednu blizinu ili ih dodirne. Iako su u Sloveniji zaštićene, njihova populacija još uvijek opada, pokazuje istraživanje biotehničkog fakulteta.
Vodozemci i gmizavci su zaštićeni, ali su unatoč tome još uvijek ugroženi, objasnila je na novinarskoj konferenciji nakon nedavnog slučaja ugriza modrasa istraživačica s ljubljanskog biotehničkog fakulteta Katja Konc.
"Europska agencija za okoliš utvrdila je da je poljoprivreda jedan od ključnih pritisaka na te životinje. Istovremeno pritisak predstavljaju i urbanizacija, krivolov i promet, velik dio pak i negativna stajališta koja proizlaze uglavnom iz nedostatka znanja, mitova i narodnog predanja," opisala je.
Na ljubljanskome biotehničkom fakultetu su od travnja do lipnja 2024. provodili istraživanje o stajalištu poljoprivrednika prema gmizavcima i vodozemcima, u koje su uključili 462 poljoprivrednika iz Pomurja i središnje Slovenije. Poljoprivrednici prema riječima Konc dobro poznaju uobičajene i markantne vrste. Najvažnija motivacija za provođenje prirode prijaznih praksi dolazi iz tradicije, važna je i intrinzična tj. unutarnja motivacija. 73 posto ispitanika bilježi pad broja vodozemaca i gmizavaca u lokalnom okruženju.
Odnos prema zmijama je negativan
Istraživanje je pokazalo i da je odnos poljoprivrednika mnogo negativniji prema zmijama nego prema drugim životinjama. Poljoprivrednici koji bolje poznaju biologiju i ekologiju zmija imaju prema njima i blago pozitivnija stajališta, što prema mišljenju Konc ukazuje na važnost obrazovanja i podizanja svijesti.
Godine 2020. u Europi je bilo oko 60 vrsta zmija, u Sloveniji živi 11 vrsta, od čega dvije vrste za koje ne postoje noviji podaci. Slovenske zmije pripadaju obitelji goževa, koje su netoksične, i obitelji gadova, koje su otrovne, objasnila je Anamarija Žagar s Nacionalnog instituta za biologiju.
Zmije se brane ugrizom
Zmije su sicer grabežljivci, ali napadaju svoj plijen a ne čovjeka, naglasio je voditelj projekta Kačofon u Herpetološkom društvu Griša Planinc. Ugrizom se neke vrste brane samo ako čovjek posegne u neposrednu blizinu njihove glave ili ih dodirne.
U Sloveniji se belouška i kobranka nikada ne brane ugrizom. Među vrstama koje se brane ugrizom, ali taj nije opasan čovjeku, spadaju črnica, belica, progasti gož, smokulja i mačjeoka zmija. Među otrovnicama u Sloveniji pak spadaju modras, navadni gad i laški gad, kojeg u Sloveniji nalazimo samo na granici s Italijom.
Kako postupiti kod ugriza zmije?
Kod ugriza zmije koja nije otrovnice, Planinc savjetuje svima da dezinfikciraju ugriz. Kod ugriza otrovnice povući se metar dalje, fotografirati zmiju i pozvati hitnu medicinsku pomoć. Savjetuje da otrovani miruje kako bi se otrov sporije širio tijelom.
Otrovani se udobno i sigurno smjesti jer može onesvijestiti, i ukloni sve što bi moglo stegnuti ugrizeno mjesto, kao što su sat, nakit i odjeća. Preporučuje da ugrizeno mjesto leži niže od srca.
Metar sigurnosne udaljenosti
Svima koji sretnu zmiju u prirodi preporučuje da održe barem metar sigurnosne udaljenosti. Mogu je promatrati i fotografirati za kasniju pouzdanu utvrdu vrste. Preporučuje da je zaobiđu ili pričekaju da se makne. "Dobro je biti odgovarajuće obuven, koristiti staze i gledati pod noge. Rukama ne sezati u nepoznato, uvijek provjeriti gdje sjediti ili legnuti," savjetovao je.
Planinc je objasnio da si zmije same ne mogu praviti skloništa, pa koriste postojeća koja se mogu ukloniti u okolini kuće. Ako si zmije potraže utočište u ljudskim naseljima, preporučuje da se vrati u prirodno okruženje. Na broj 040 322 449 mogu za pomoć pozvati i Kačofon, gdje volonteri između ostalog nude informacije, savjetovanje i obrazovanje.
Izvor:
https://www.rtvslo.si/okolje/narava/raziskava-stevilo-kac-v-sloveniji-se-vedno-upada-ceprav-so-zavarovane/750848