Julijske Alpe u četiri vodiča i pod snježnim pokrivačem

Planinska naklada Planinskog saveza Slovenije izdala je pred 35. Slovenskim knjižnim sajmom posljednjeg od četiri vodiča po Julijskim Alpama, u kojima autori Klemen Janša, Jože Drab, Andraž Poljanec i Roman Tratar sustavno opisuju sve od najmanje zahtjevnih označenih planinskih staza do zahtjevnih bespuća pa čak i lakših penjačkih smjerova. Privlačni planinski ciljevi, ali samo s odgovarajućom opremom, znanjem i iskustvom, posebno sada kada je snijeg pobijelio planine i one su u svojoj zimskoj veličanstvenosti još opasnije. Zato je kasnojesenska sezona prikladna da provjerimo opremu i uz planinske karte, vodiče i ljeposlovlje pripremimo planove za sunčane dane sa stabilnim snježnim pokrivačem.







Serija enciklopedijskih vodiča po Julijskim Alpama predstavlja dugo očekivanu i modernom korisniku prilagođenu reviziju legendarnog djela Julijske Alpe Tineta Miheliča. Autori Klemen Janša, Jože Drab, Andraž Poljanec i Roman Tratar, iskusni entuzijasti, provjerili su sve opise vlastitim nogama i napisali ih tako za planinare koji čine prve korake u planinski svijet, kao i za najiskusnije stazotrsace i ljubitelje bespuća te normalnih pristupa usamljenim vrhovima. Vodiče odlikuje enciklopedijska sustavnost, opisima dolina i polaznih točaka slijedi poglavlje o koćama i skloništima, najvažniji dio su opisi svih vrhova i staza na njih. Pregledan i nazornan dizajn ističe najvažnije podatke, dodane su GPS koordinate svih važnih točaka i ilustrativne fotografije koje pomažu u orijentaciji, traženje podataka olakšava i osvježeni grafički izgled.







Prvi je izašao vodič Julijske Alpe: skupine Mangarta i Jalovca, koji se pod autorstvom Jožeta Draba fokusira na sjeverozapadni dio Istočnih Julijskih Alpa s opisima najpoznatijih slovenskih vrhova, ali i nekih najcjenjenijih kutaka za tražioce planinske samoće. Drugi vodič Zapadne Julijske Alpe Klemena Janše donosi opise primamljivog zapadnog dijela Julijaca, koji su uglavnom na talijanskoj strani granice, pa tako detaljan opis nemaju ni na talijanskom. Vodič Julijske Alpe: južni dio pokriva područje od Krnske skupine preko Bohinjsko-Tolminskog grebena do Ratitovca i Jelovice, iskusni pisac Andraž Poljanec pripremio je za strastvene istraživače i neke zahtjevnije poslastice južnog ruba Julijaca.







Kao posljednji izašao je u listopadu ove godine uz podršku Fondacije za financiranje športnih organizacija u RS vodič Julijske Alpe: središnji dio, o zahtjevnosti uspona u kojem autor Roman Tratar kaže: "Planinski lanac u središnjem dijelu Julijskih Alpa obuhvaća većinu naših najviših planina s Triglavom na čelu. Na njih iz dolina vode uglavnom označene i osigurane staze, koje po zahtjevnosti često dosežu kategoriju vrlo zahtjevnih i na njima se preporučuje samovarovanje. U besputnim područjima, kao što je Martuljška skupina, vrhove dosežemo samo penjačkim usponima, najbolje uz pratnju planinskog vodiča. U predjelu Pokljuke, Mežakle i planina iznad Bohinja planine su uglavnom lakše dostupne, iako na neki vrh nema označene staze odnosno na njega vode samo manje zahtjevna bespuća."







Privlačni planinski ciljevi, ali samo s odgovarajućom opremom, znanjem i iskustvom, upozorava stručni suradnik Planinskog saveza Slovenije i gorsko-rešetar Matjaž Šerkezi: "Došlo je vrijeme kada je snijeg pobijelio planine i tamo se mogu uputiti samo najiskusniji, koji ne samo da imaju opremu, nego je znaju koristiti, znaju čemu služi, poznaju zamke snježnih lavina ... Ostale će u zasnježeni planinski svijet otpratiti i za sigurniji put pobrinuti se dobrovoljni vodiči PZS-a i gorski vodiči. Istaknuo bih znanje korištenja planinske i alpinske opreme, koja je danas lako dostupna, ali nepravilna uporaba i neznanje predstavljaju veliku opasnost i rizik od ozljeda ili smrti za svakog posjetitelja planina. Posjećivanje zasnježenih planina zahtijeva iskusnog planinara s širokim planinskim znanjem i tehničkom usposobljenošću."







"Stopnja opasnosti snježnih lavina na cijelom području Julijskih Alpa iznad visine 1800 metara je značajna, treća stupnja po petostupanjskoj europskoj ljestvici, isto vrijedi za Kamniško-Savinjske Alpe iznad 2000 metara, stoga odvraćamo od posjeta visokog planinskog područja. U nižim područjima stopnja opasnosti snježnih lavina je mala, prva stupnja, ali su tla smrznuta i klizava, isto vrijedi za šumske staze prekrivene jesenskim lišćem, ispod kojeg se skrivaju led ili vlažne korijenine koje zahtijevaju oprez pri hodanju. Među obveznu zimsku opremu, uz osnovnu, spadaju čekan i dereze (ne derezice!), lavinski trojka (žolna, sonda i aluminijska lopata), topla odjeća i velika mjera znanja, iskustva i zdrave kmečke pameti. Znati morati i pravovremeno se vratiti," još ističe Šerkezi i dodaje: "Kasnojesenska sezona je prikladna da provjerimo osobnu opremu, zamijenimo baterije u lavinskoj žolni i uz šalice planinskog čaja pregledamo planinske karte i vodiče, pročitamo neku knjigu s planinskom tematikom, listamo Planinski bilten i naoružamo se znanjem i informacijama te time pripremimo za dane prikladne za posjet zasnježenim planinama - dakle sunčane dane s inverzijom i stabilnim snježnim pokrivačem."







Zimske planine, iako lijepe i veličanstvene, opasne su, jednako savjetuje posjetiteljima planina Gorazd Gorišek, autor ove godine izdanog vodiča U zasnježene planine. On je namijenjen širem krugu korisnika, pa su uglavnom predstavljeni lakši srednjoplaninski vrhovi, za gorske gurmane opisane su i neke zahtjevnije visokoplaninske ture. Ljubitelji zimskih planina naći će ideje i opise za uspone na 55 ciljeva Julijskih Alpa, Karavanki, Kamniško-Savinjskih Alpa, Primorske, Notranjske, Posavja i Ziljskih Alpa.







Ove godine su uz vodiče Julijske Alpe: središnji dio i U zasnježene planine u Planinskoj nakladi PZS izašli još vodiči Slovenian Mountain Trail (Gorazd Gorišek, Mojca Stritar Kučuk, Andraž Poljanec) na engleskom i Dolomiti po duž i preko (Andrej Mašera), autobiografski radovi Tista lijepa ljeta (Rado Kočevar i Mojca Volkar Trobevšek) i Pitaj planinu (Joža Mihelič), novo izdanje udžbenika Plezna tehnika (Marjan Keršič - Belač), slikovnica Bajka o srni Viliju i planinskim cvjetićima (Stanka Klakočer), karta Lisca i Sevnica s okolici te posebni Planinski kalendar 2020.







Planinski savez Slovenije na 35. Slovenskom knjižnom sajmu, koji će biti od 27. studenog do 1. prosinca u Cankarjevom domu u Ljubljani, tradicionalno će se predstaviti s posebnim sajemskim popustima, dugo očekivanim novitetima, uveliko uspostavljenim planinskim vodičima, kartama i ljeposlovljem te dva događaja:



>>> Po Slovenskoj planinskoj stazi i u Dolomite (27. studeni, Forum za posjetitelje, 18.00)

Po popularnim razglednim točkama u društvu stvaralaca vodiča Slovenska planinska staza i Dolomiti po duž i preko Gorazd Gorišek, Jože Drab i Andrej Mašera.



>>> Sjećanja Rada Kočevarja i Jože Miheliča (29. studeni, Forum za posjetitelje, 12.00)

U alpske, obiteljske i prijateljske sjećanja s pripovjedačima jedinstvenih životnih priča Radom Kočevarjem i Jožem Miheličem uz autobiografije Tista lijepa ljeta i Pitaj planinu.