Hribi.net
Hribi.net
Prijava
Prijava
Korisničko ime:
Lozinka:
Prijava
Još niste registrirani? Registracija.
Zaboravili ste lozinku?
Vijesti / Kako postupati ako nas u planinama zatekne oluja...

Kako postupati ako nas u planinama zatekne oluja...

18.07.2018
Kako postupati ako nas u planinama zatekne oluja ili se izgubimo.

Ljetni mjeseci predstavljaju vrhunac planinarske aktivnosti u slovenskim planinama, koje godišnje posjećuje 1,7 milijuna posjetitelja, i Hrvata i stranaca. Odlazak u planine treba pažljivo planirati, pripremiti se za njega i ponijeti svu potrebnu planinarsku opremu koju znamo koristiti. Nepogrešiv je i mobitel s punim punjenjem, ali kad elektronika popusti, najvredniji su tiskana karta i vodič koji će pomoći čak i ako se izgubimo. Da bismo izbjegli oluje, krećemo se rano ujutro, a ako nas iznenade, što prije silazimo s grebena i izloženih vrhova.



"Ove godine ljeto obiluje olujama s jakim kišama, pa moramo pratiti vrijeme i u planine krenuti rano. Na određenim područjima još uvijek možemo naići na zbijeni i smrznuti snijeg koji možemo prijeći samo s odgovarajućom opremom - cepičem, derezama i odgovarajućom obućom. Preporučujemo nošenje kacige koja štiti glavu u slučaju pada na mokrim korijenima ili stijeni i od manjih padajućih kamenja, čijeg je ove godine više uglavnom zbog obilja snijega zimi i trenutnih pljuskova koji razrjeđuju stijene. Gdje staze prolaze ispod zidova, nošenje kacige je obvezno," savjetuje stručni suradnik Planinskog saveza Slovenije (PZS) i alpinistički instruktor Matjaž Šerkezi te podsjeća da turu treba prilagoditi iskustvima i sposobnostima najslabijeg sudionika jer objave u medijima i na društvenim mrežama mogu izravno i nesvjesno mamiti čitatelje na kretanje po težem terenu što je opasno i uzrok brojnih planinarskih nesreća od kojih ih je ove godine već bilo 244, 19 osoba je izgubilo život.



U ruksak svakog posjetitelja planina, bez obzira na vrstu ture, spadaju aluminijasta folija ili velika crna vreća ili bivak vreća, osobni komplet prve pomoći, čelna svjetiljka i rezervne baterije, mobitel s punim punjenjem, bilježnica i običan olovka, svijeća i šibice u vodonepropusnoj vrećici te željezna rezerva (hrana visoke energetske vrijednosti i dugog roka trajanja koja je lagana i ima mali volumen). Planinari treba da ponesu i topla odijela te kapu i rukavice; u planinskom svijetu se vrijeme vrlo brzo mijenja, vrlo niske temperature i snijeg ljeti u planinama nisu ništa neobično a najviše podhladbi je upravo ljetnih mjeseci. Potrebno je raspitati se i o stazi i njezinom stanju. Planinarske staze u Sloveniji su odlično opremljene, ali su u prirodi i izložene različitim smetnjama poput broja posjetitelja, plješiva, kiša pa staza koja je jučer bila sigurna i prohodna sutra može imati potpuno drugačiji izgled. Kvalitetne i provjerene informacije o stanju na planinarskih stazama i sigurnijem posjećivanju planina može se naći na web stranici Planinskog saveza Slovenije, detaljnije informacije kod upravitelja planinskih kuća. U slučaju nesreće uvijek nazovemo 112.



Mobitel je koristan za navigaciju u planinama i neizostavan ako moramo pozvati pomoć, za sigurnije posjećivanje planina pa u svaki ruksak spadaju kompasa i planinarska karta, upozorava generalni sekretar PZS-a i instruktor planinarske vzgoje Matej Planko: "Čak i kad elektronički uređaji otkaze, isprazne se baterije ili slučajno oštetimo zaslon, dragocjeni su pomagala tiskana karta i vodič. Tu su informacije provjerene za razliku od informacija na web stranicama i društvenim mrežama gdje treba zadržati distancu i imati puno iskustva u procjeni, osim toga su važan izvor podataka za planiranje ture koje je s gledišta sigurnijeg posjećivanja planina nužno i ključno. Zato u svaki ruksak spadaju kompasa i planinarska karta, za planiranje ture koristite tiskane vodiče, podaci s weba neka služe za osvježavanje uvjeta i trenutnih događaja na određenom području." Planinski savez Slovenije desetljećima izdaje planinarske karte i vodiče slovenskih planinskih područja koji su nazivan i vjerodostojan prikaz planina na papiru te najbolji pomagalo posjetiteljima planina na terenu.



Karta i kompasa će također biti dobrodošli ako skrenemo s puta odnosno izgubimo se u planinama. "Mobilske aplikacije kojima se posvećuje i aktualni broj Planinskega vestnika su pomoć pri planiranju ture ali nisu zamjena za tiskanu kartu i klasičnu kompasu," ističe i Matjaž Šerkezi: "Ako se izgubimo ostanimo smiren i pokušajmo se po putu kojim smo došli sigurno vratiti do prve poznate točke npr. oznake, markacije ili poznatog dijela staze. Ako nas zatekne tama ili magla i nismo životno ugroženi - životna ugroženost znače ozljede, jaka hladnoća ... a ne potreba za vodom i hranom -, pokušajmo noć provesti na otvorenom tj. nužno biviakirati tako da obučemo sva odijela, sjednemo na ruksak u zaklonu drveća, grmlja, klade i zadržimo pozitivan stav a zatim danom rješavamo situaciju. Važno je obavijestiti najbliže o našoj namjeri i time ih smiriti. U noći i magli nikako ne nastavljamo put u nepoznato jer se to u većini slučajeva završava ozbiljnim ozljedama koje su posljedica klizanja ili pada preko zida. Ako je naš život ugrožen tj. smo ozlijedeni ili na području gdje je velika mogućnost objektivnih opasnosti nazovemo 112. Važno je i štedjeti bateriju mobitela jer će to biti jedina veza s planinskim spasiteljima."



Ove godine ljeto ne štedi na pljuskovima i oljama pa je dobro znati kako postupati ako nas u planinama zatekne oluja. Zaštite od udara munje nema samo prevencija što znači da u planine krenemo dovoljno rano i popodne kad su ljetne oluje najčešće već budemo na sigurnom u dolini ili planinskoj kući preporučuje Šerkezi i objašnjava: "Ako nas oluja iznenadi u planinama moramo sići s grebena i izloženih vrhova posebno tamo gdje su očešci tj. predmeti od željeza ili je stijena crvena što znači da sadrži metale. Skinemo sa sebe sve metalne predmete i ne bacamo ih nego ih stavimo na sigurno mjesto dalje od sebe jer će nam trebati nakon oluje. Preporučujemo da sjednete na konopac ili leđnu podlogu ruksaka noge stavite u ruksak i obučete zaštitnu odjeću. Moramo biti što niži. Izbjegavamo i usamljena stabla i izložene predmete tijelom se ne diramo zidova kroz koje se mogu 'prošetati' struje munje. Najsigurnije od udara munje je na kamenju gdje klečimo ili sjedimo na ruksaku. Ako ipak nastavljamo silazak neka je udaljenost između nas barem 20 metara."
         
Copyright © 2006-2026 Hribi.net, Uvjeti korištenja, Privatnost i kolačići