Ljetna obnova planinskih staza u visokogorju

Planinska organizacija brine o 2008 planinskih staza ukupne duljine više od 10 tisuća kilometara. Markateri, od kojih ih u Sloveniji unutar planinskih društava djeluje više od 700, lani su radu na planinskim stazama posvetili dobrih 41 tisuću volonterskih sati, mnogo i zbog uklanjanja posljedica ledenog oluje na stazama izvan visokogorja. Na zahtjevnim i vrlo zahtjevnim planinskim stazama u visokogorju, uz markatere i skrbnik individualnih staza, pri radu susrećemo i tehnički tim markatera Komisije za planinske staze Planinskog saveza Slovenije (KPP PZS), koji je osposobljen za opremanje staza zaštitnim sredstvima poput klinova i čeličnih užadi. Nakon ljetnih akcija na Batognici, Prisojniku i Triglavu, u nadolazećim danima bit će uređivana staza s Zaplanja preko Triglavske škrbine na Triglav, pa će biti zatvorena od 8. do 10. rujna, u rujnu planiraju još akcija na Škrlatici, Jalovcu i iznad Tamara. Iako markateri planinske staze, koje su važan dio slovenske turističke infrastrukture, boje, označavaju, čiste i uređuju dobrovoljno, ostaje neriješeno pitanje financiranja njihovog održavanja i obnove.



Markateri planinskih društava brinu o rasprostranjenoj mreži od dobrih 10 tisuća kilometara planinskih staza, od kojih je 449 kilometara zahtjevnih i 225 kilometara vrlo zahtjevnih staza, ostatak su kategorizirane kao lake. Snijegom slobodni dio godine posvećen je tehničkim radnim akcijama markatera u visokogorju, kakve su ove godine već provedene na zahtjevnoj planinskoj stazi s Krnske škrbine na Batognicu, vrlo zahtjevnim dijelu Kopiščarjeve staze na Prisojnik i vrlo zahtjevnoj planinskoj stazi s Kredarice na Triglav.



Sljedeća radna akcija tehničkog tima markatera KPP PZS bit će na planinskoj stazi iz smjera Koće na Doliču, natančno s Zaplanja do Triglavske škrbine i dalje na Triglav, pa će ta staza biti zatvorena od četvrtka, 8. rujna, do subote, 10. rujna 2016. uključivo. Molimo planinare da strogo poštuju zatvaranje planinske staze i ne započinju njome, jer bi mogli ugroziti svoju sigurnost i sigurnost markatera na akciji. Pristup vrhu Triglava bit će moguć s Triglavskog doma na Kredarici i s Doma Planika preko Malog Triglava. Sljedeća akcija bit će vjerojatno sljedeći četvrtak, 15. rujna, na Škrlatici, u drugoj polovici rujna u planu su i akcije na vrlo zahtjevnom dijelu planinske staze s Kotovog sedla na Jalovec te na planinskim stazama iz Tamara na slap Nadiža i iz Tamara na Crne vode. Zatvaranja planinskih staza ažurirano se objavljuju na web-stranici PZS i posebnoj podstranici stanje-poti.pzs.si.



"Tehnički tim markatera Komisije za planinske staze PZS na zahtjevnim i posebno vrlo zahtjevnim planinskim stazama radi pod posebnim uvjetima. Tijekom rada zaštićeni su, ukovani u stijen i upravljaju teškim bušilicama i drugim strojevima. Zbog toga im je pokretljivost smanjena i u slučaju da se s više točke oslobodi kamenje na njih, nemaju vremena umaknuti se. Zatvaranja planinskih staza tijekom radnih akcija na tim stazama nužna su za sigurnost markatera i planinara koji se njima kreću. Tijekom rada staze nisu odgovarajuće zaštićene, uz to se na određenim dijelovima ne može izbjeći markaterima. Dok se svi svjesni da se planinske staze koriste na vlastitu odgovornost, moramo uvijek osigurati da ne ugrožavamo druge planinare i druge korisnike planinskih staza. Ako naiđemo na zatvaranje planinske staze, moramo ga strogo poštovati i odabrati alternativne staze, kojih je u slovenskim planinama mnogo," naglašava Albin Žnidarčič, voditelj odbora za tehnička pitanja KPP PZS.



Kako bismo izbjegli zatvaranja i preveliko opterećenje Triglavskog masiva ljeti, u planinskoj organizaciji više od dvadeset godina trudimo se raspršiti posjete na cijeli slovenski gorski i brdoviti svijet te poticati obilaske planina i izvan glavne ljetne planinarske sezone, naravno uz odgovarajuću opremljenost i primjereno psihofizičku spremnost.



U 2015. društva, skrbnici staza, posvetili su radu na planinskim stazama približno 41.200 volonterskih sati. "Visoku brojku može se djelomično pripisati posljedicama ledenog oluje u veljači 2014., koje će biti vidljive dugoročno. Zbog prorijeđene šume, podrast ima idealne uvjete za razrast, pa redovito čišćenje i označavanje uzimaju više vremena. Zbog smanjene količine drveća koje bi korijeninskim sustavom zadržavalo tlo, povećala se opasnost erozije i time markaterima nametnula zahtjevnija djela s dodatnom erozijskom zaštitom i uklanjanjem novo palih drveća sa staza. Osim toga, šume su napali štetočine poput tesarice. Takva drveća moraju vlasnici u idrijsko-cerkljanskim, polhograjskim i drugim šumama ukloniti. Mnoga mjesta ove godine provode seče šuma, zbog čega može negdje nedostajati neka oznaka," objašnjava Katarina Kotnik, stručna suradnica Komisije za planinske staze PZS, i poziva planinare: "Ako naiđete na rad na planinskoj stazi, bilo od markatera bilo vlasnika zemljišta i šumara, molimo za oprez i da poštujete upozoravajuće table o zatvaranju planinskih staza i upute radnika na terenu. Posjetitelje planina također molimo da sve primjećene oštećenja i nedostatke na planinskim stazama prijavljuju na e-naslov poskodbe.poti@pzs.si."



Planinari mogu pod okriljem akcije Droben prispevek za markanten vtis donirati za obnovu planinskih staza. Tko želi donirati 1 eura za obnovu planinskih staza, šalje SMS s ključnom riječi POT na 1919.



Iako markateri planinske staze, koje su važan dio slovenske turističke infrastrukture, boje, označavaju, čiste i uređuju dobrovoljno, ostaje neriješeno pitanje financiranja njihovog održavanja i obnove. "Planinske staze u Sloveniji snažno su rasprostranjene i često korištene, jer je planinarstvo jedna od najrasprostranjenijih oblika rekreacijske djelatnosti u Sloveniji. Osim toga, planinske staze čine važan dio slovenske turističke ponude, jer mnogi stranci posjećuju Sloveniju upravo zbog našeg planinskog svijeta i očuvane prirode, koju mogu posjetiti na najmanje smetajući način upravo korištenjem planinskih staza. Zbog svih tih razloga u Planinskom savezu Slovenije smatramo da bi država što prije trebala urediti sustavno financiranje barem materijalnih troškova održavanja mreže lakih planinskih staza, a kod vrlo zahtjevnih odnosno osiguranjih planinskih staza aktivno sudjelovati u osiguravanju uvjeta za njihovo dugoročno održavanje. U planinskoj organizaciji održavanje planinskih staza obavljamo na dobrovoljnoj osnovi, ali dugoročno ne možemo osigurati sva potrebna financijska sredstva. Vrlo smo zahvalni na pomoći pri održavanju planinskih staza koju nam pružaju Slovenska vojska i Policija helikopterskim prijevozima opreme i markatera, te financijskim sredstvima koja PZS dobiva od fondacije za sport i od nekih lokalnih zajednica i sponzora," ističe predsjednik PZS Bojan Rotovnik.