Makalu, prvi slovenski osamtisućnjak, 50 godina kasnije...

Makalu, prvi slovenski osamtisućnjak, 50 godina kasnije s knjigom Vikija Grošlja.

Uspjeh na Makaluu pokrenuo je pravi plaz vrhunskih slovenskih postignuća u Himalaji, čime je slovenski alpinizam stao uz bok himalajskim velesilama. Povodom 50. obljetnice prvog slovenskog uspona na osamtisućnjak Viki Grošelj u društvu svojih alpinističkih kolega predstavio je novu knjigu Makalu, 8481 m s podnaslovom: Prvi slovenski osamtisućnjak i vrijeme nakon njega. Pred čitatelje ju je ispratio 30. srpnja 2025. u prostorijama Planinarskog saveza Slovenije, pod okriljem kojeg je prije pola stoljeća održana ova uspješna himalajska ekspedicija.

Prvi uspon na Makalu (8481 m) južnom stijenom u listopadu 1975. značio je konačni proboj slovenskog alpinizma na svjetski alpinistički vrh, jer je to bila tek treća preplezana stijena u Himalaji. Vrh pete najviše planine na svijetu na ekspediciji pod vodstvom Aleša Kunaverja uz izuzetnu podršku preostalih članova doseglo je sedam alpinista. 6. listopada 1975. kao prvi Slovenci na osamtisućnjaku stajali su Stane Belak - Šrauf i Marjan Manfreda - Marjon, Manfreda je uspon obavio bez uporabe dodatnog kisika, što je tada bio svjetski visinski rekord. Dva dana kasnije vrh su dosegli Janko Ažman i Nejc Zaplotnik, 8. listopada naveza Viki Grošelj i Ivan Kotnik, 11. listopada kao zadnji još Janez Dovžan. Grošelj je bio najmlađi član ekspedicije Makalu 1975. i doživio najljepši mogući kontakt s najvišim planinskim lancem svijeta. Kao potpunom himalajskom novaku, tada je bio prvi put u Himalaji, bilo mu je dano stupiti na vrh i sigurno se vratiti u dolinu. Doživio i preživio je sve što je mladom zanosnom penjaču tada bilo moguće poželjeti. Makalu ga je obilježio zauvijek.

"Knjiga je poklon generaciji koja je slovenski alpinizam dovela na svjetski vrh. Ovo postignuće 1975., uspon na Makalu, kada ni nama samima nije bilo jasno što smo uspjeli napraviti, s godinama samo dobiva na vrijednosti. Za njezino nastajanje najzaslužniji su supenjači," naglasio je Viki Grošelj. Prilikom pisanja knjige Makalu, 8481 m: Prvi slovenski osamtisućnjak i vrijeme nakon njega, koja je izašla u izdanju Založbe Buča, želio je još jednom proživjeti sve što se te izuzetne jeseni 1975. događalo na putu pod planinu, u njezinoj južnoj stijeni i na njezinu vjetrovitom vrhu. Kao i oživjeti sjećanja na vrijeme nakon Makalua, što se događalo deset, 20, 30, 40 i 50 godina kasnije. Prilikom izlaska knjige pridružili su mu se alpinistički kolege s ekspedicije Ivan Kotnik, Janez Dovžan, Stane Klemenc, Bojan Pollak, Danilo Cedilnik, Jože Rožič i TV snimatelj Radovan Riedl, preostali članovi ekspedicije bili su još Zoran Bešlin, Boris Erjavec, Tomaž Jamnik, Janez Lončar, Milan Rebula, Roman Robas, Dušan Srečnik i liječnik Damijan Meško. Uspjeh je kod kuće snažno odjeknuo; predsjednik Tito odlikovao je alpiniste Redom zasluga za narod, sa zlatnom zvijezdom, kao ekipa dobili su Bloudkovu nagradu i još brojna druga priznanja, a svjetski himalajizam uvrstio je u svoj krug i Jugoslaviju.

Predsjednik Planinarskog saveza Slovenije (PZS) Jože Rovan uvodno je osvijetlio činjenicu da je slovenski prvi uspon na Makalu bio trenutak kada smo stali uz bok velikim himalajskim narodima. Po njegovim riječima Viki Grošelj bio je od samog početka jedan od ključnih aktera himalajskih ekspedicija i također jedan od glavnih kroničara, koji je svojim darom za pisanje te doživljaje preljeo među korice brojnih knjiga. Knjiga Makalu, 8481 m Grošljeva je već dvadeseta, predstavnica Založbe Buča Nataša Sedminek istaknula je petericu i dodala da je Viki jedan od najsrčanijih i najuspješnijih Bučinih autora, kojeg ljudi poštuju i cijene kao vrhunskog alpinista, kao pisca i kao čovjeka s velikim slovom. Skup je pozdravio i počasni generalni konzul Nepala mag. Aswin Kumar Shrestha i spomenuo dobru suradnju s Alešem Kunaverjem.


Uspon slovenskih alpinista na Makalu još danas vrijedi za jedno od najvećih postignuća svjetskog himalajskog penjanja i bio je izvrsna osnova i poticaj za daljnje slovenske uspjehe u najvišem planinskom lancu svijeta. Reinhold Messner na prijelazu tisućljeća njihov uspon uvrstio je među 32 najveća svjetska postignuća u velikim stijenama Himalaje u prošlom stoljeću. O njihovu uspjehu zapisao je: "Nisam mogao prepenjati južnu stijenu Makalua. Tako elegantna stijena! Tako čista linija! Fascinantna smjer. Idealni uspon! ... Veliki uspjeh drugarstva i zajedničkog rada, koji Slovenci nisu samo idealizirali, već ostvarili."

Jubilarna godina započela je trekkingom pod Makalu krajem travnja i svibnja ove godine, među 16 sudionika bili su i četiri veterana s ekspedicije Makalu 1975.: Grošelj, Klemenc, Kotnik i Pollak. Po povratku s trekinga na inicijativu Mira Eržena iz PZS-a u jednom od najvećih planinarskih muzeja na svijetu, u nepalskoj Pokari, otvorili su slovensku izložbu povodom 50. obljetnice uspona na Makalu i 30. obljetnice uspona na Anapurnu, gdje je bila prisutna i slovenska veleposlanica za Indiju i Nepal. Izložba, koja na engleskom stoji u Nepalu, u hrvatskoj inačici započet će svoj put po Sloveniji: 13. kolovoza otvorit će je na Jezerskom, 1. rujna u Murskoj Soboti, 18. rujna u Galeriji Gunclje, 17. listopada u Slovenskom planinskom muzeju u Mojstrani i 19. studenoga u Cankarjevom domu u Ljubljani. Na svim događajima bit će i predstavljanje knjige Makalu. Pošta Slovenije izdat će 26. rujna spomen-marku u čast 50. obljetnice odjekovnog uspona, 24. studenoga Grošelj će imati u Cankarjevom domu u Ljubljani predavanje povodom 50. obljetnice uspona.

Slovenski alpinisti popeli su se na 14 najviših vrhova svijeta u 20 godina, većinom po prvim usponskim smjerovima. Godine 1975. Marjan Manfreda i Stane Belak kao prvi Slovenci stajali su na osamtisućnjaku Makaluu (8481 m), Manfreda je uspon obavio bez uporabe dodatnog kisika, što je tada bio svjetski visinski rekord. Dvije godine kasnije Andrej Štremfelj i Nejc Zaplotnik dosegli su vrh Gasherbruma I (8068 m). Kao prvi Slovenci 1979. na najvišem vrhu svijeta Everestu (8848 m) stajali su Andrej Štremfelj i Nejc Zaplotnik. Grošelj se 1984. zajedno s Hrvatom Stipetom Božićem popeo na Manaslu (8163 m). Bogdan Biščak i Viki Grošelj popeli su se 1986. na Broad Peak (8047 m), dan kasnije uspjeh je upotpunila još prva Slovenka na osamtisućnjaku, Marija Štremfelj. Iste godine Gasherbrum II (8035 m) postao je šesti osamtisućnjak koji su svladali slovenski alpinisti Bogdan Biščak, Viki Grošelj, Pavle Kozjek i Andrej Štremfelj. Na Dhaulagiriju (8167 m) 1987. stajali su Marjan Kregar i Iztok Tomazin, koji je godinu kasnije osvojio još Cho Oyu (8201 m). Godine 1989. po smjeru prvopristupnika Viki Grošelj dosegao je vrh Lhotsea (8516 m), iste godine Pavle Kozjek i Andrej Štremfelj osvojili su Shishapangmu (8046 m), deseti slovenski osamtisućnjak. Godinu kasnije Marija Frantar i Jože Rozman dosegli su vrh Nanga Parbata (8125 m). Godine 1991. Marko Prezelj i Andrej Štremfelj prepenjali su prvi usponski smjer u južnoj stijeni Kangchenjunge (8598 m), već dva dana kasnije na glavnom vrhu Kangchenjunge (8586 m) stajao je Grošelj zajedno s Hrvatom Božićem. Godine 1993. Zvonko Požgaj i Viki Grošelj po klasičnom smjeru bez dodatnog kisika dosegli su K2 (8611 m), što je bio ukupno trinaesti osamtisućnjak, ali i prvi u samostalnoj Sloveniji. Godine 1995. Davo i Drejc Karničar kao prvi Slovenci dosegli su vrh i zatim kao prvi na svijetu skijali sjevernu stijenu Annapurne I (8091 m). To je ujedno bio posljednji, četrnaesti osvojeni slovenski osamtisućnjak.