Međunarodni dan planina, 11. prosinca

Proslavimo život u planinama, ograničimo vožnje motornih vozila u prirodnom okruženju.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 11. prosinca

2003. za međunarodni dan planina. Odluku su donijeli nakon velikog

uspjeha koji su postigli godinu prije s medjunarodnom godinom planina 2002.

projektom o podizanju svijesti čovječanstva o značaju planina. Na taj dan, 11.

prosinca, na mnogim mjestima organizirani su događaji s ciljem upozoriti

na značaj planina za život i očuvanje biološke raznolikosti te

upozoriti na značaj zaštite i održivog razvoja planinskih

područja. Svake godine međunarodni dan planina posvećen je drugoj temi

važnoj za održivi razvoj planinskih područja.

Ove godine medjunarodna godina planina posvećena je proslavi života u planinama. Planine su dom za 12%

svjetskog stanovništva. Održivi razvoj planinskih područja ključan je za poboljšanje preživljavanja tih

često siromašnih i izoliranih ljudi. Povodom 10. obljetnice medjunarodne godine planina (2002.) međunarodni dan planina

nastoji postići veću uključenost dionika/institucija i civilnog društva u održivi razvoj planinskih

područja. To je i konkretna prilika za osiguravanje sredstava za poboljšanje preživljavanja planinskih

zajednica.

Posebna pažnja u UN-u posvećena će biti uključivanju mladih u globalni održivi razvoj jer će oni biti

budući akteri. Ove godine UN se također usredotočuje na veze između razvoja sela i razvoja gradova uz

poštivanje provedbe zelene gospodarstva u skladu s Rio +20 Earth Summitom.

Povodom ovogodišnjeg medjunarodnog dana planina kada proslavljamo život u planinama Planinska zveza Slovenije i

CIPRA Slovenija, udruga za zaštitu Alpa upozoravaju na snažnu ugroženost života i posjećivanja planina zbog

povećanog motoriziranog prometa, a osobito štetni su prijevozi motornih vozila u prirodnom

okruženju. Zimi poseban problem predstavljaju vožnje motornim sansama.

Zakon o vožnji vozila u prirodnom okruženju čiji je nacrt od strane Ministarstva za okoliš i prostor RS

stavljen u javnu raspravu prošle godine od 22. 7. do 11. 9., na Ministarstvu za poljoprivredu i okoliš stoji već više od

godinu i pol. Na početku zimske sezone kada problem predstavlja upotreba motornih sani osobito je

važno ponovno podsjetiti da je takav zakon za očuvanje prirodnog ekosustava apsolutno potreban i da je

svake godine kada Zakon zbog birokratskih prepreka stoji u ladici izgubljeno u borbi za očuvanje prirodnog

okoliša čiji smo dio u konačnici i mi sami.

Njavladna skupina za ograničavanje vožnji vozila u prirodnom okruženju u okviru koje djeluje i Planinska zveza

Slovenije već prošle godine pripremila je stav, primjedbe i prijedloge za nacrt Zakona o vožnji vozila u

prirodnom okruženju koji bi trebao zamijeniti Uredu o zabrani vožnje vozila u prirodnom okruženju te neke

odredbe Zakona o šumama i Zakona o planinskim stazama. Njavladna skupina izrazila je snažnu podršku za

što brži donošenje zakona i ponudila pomoć pri njegovoj provedbi.

S obzirom na zimsku sezonu koja je upravo počela pozivamo na ograničenu upotrebu prirodnog prostora kao

prostora za rekreaciju motornim vozilima jer ima brojne štetne posljedice za čovjeka, životinje i okoliš.

Predsjednik PZS-a Bojan Rotovnik upozorava: »S motornim vozilima se planinari u zadnjih godina sve češće

susrećemo na nama neugodnim susretima na planinskim stazama i nepropisanim putovima kada su vozači često neuljudni prema

ostalim posjetiteljima prirode i samoj prirodi. Zbog zadovoljavanja vlastitih potreba za oslobađanjem

adrenalina svojim ponašanjem ugrožavaju i smetaju planinare, ostale posjetitelje i ljubitelje prirode kao i

životinje i cijelo prirodno okruženje. Planinari osjećamo ne samo buku i smrad vozila već i opasna

izbjegavanja s planinskih staza, bezobzirno gurkanje; a da ne govorimo kako sve to plaši životinje, naročito sada u

zimskom razdoblju kada se zbog visokog snijega ne mogu adekvatno povući a zbog manjka hrane štede svoju energiju. Vožnje motornih vozila uzrokuju buku u dosad mirnim područjima koja su bila

posljednje utočište najosjetljivijih životinja. Duboke vidljive tragove ostavljaju vozila i u tlu, podrastu…

Priroda u srednjim i visokim planinama treba znatno dulje vrijeme za regeneraciju nego u dolinskom svijetu.« I

dodaje: »PZS-ova Komisija za zaštitu planinske prirode na tom području je vrlo aktivna, pripremila je i letak o

zabrani vožnji motornih vozila u prirodi – kako postupati u slučaju kada posjetitelji planina zateknu

nedozvoljene vožnje npr. s četverociklama, motornim sansama, motokrosom itd. na planinskim stazama i nepropisanim putovima.

Odlučno se zalažemo za što brže donošenje novog zakona o ograničavanju vožnji vozila u prirodnom okruženju i

uspostavu učinkovitog nadzora nad provođenjem odredaba zakona.«

O organizacijama:

Medjunarodna komisija za zaštitu Alpa (CIPRA) je nevladna krovna organizacija s nacionalnim odborima u svim

alpskim zemljama koja zastupa više od stotinu udruga i organizacija iz sedam alpskih zemalja. Zalaže se za

održivi razvoj na području Alpa, očuvanje prirodne i kulturne baštine te za regionalnu raznolikost i

rješavanje zajedničkih problema u alpskom prostoru. www.cipra.org/slovenija.

Planinska zveza Slovenije, www.pzs.si, jedna je od najvećih i najmasovnijih nevladnih, volonterskih

organizacija u Republici Sloveniji. Planinska zveza Slovenije organizacija je s tradicijom, 2013. slavi već

120-godišnjicu osnivanja Slovenskog planinarskog društva (27. 2. 1893.), čija je nasljednica. PZS je

dobrovoljna federacija udruga (od prosinca 2012. ujedinjuje 277). Glavna djelatnost PZS-a povezivanje je

udruga i osiguravanje uvjeta za planinarstvo u Sloveniji i međunarodnom prostoru. Neguje slovensko

planinarsko nasljeđe, provodi volonterski rad i djeluje kao dio civilnog društva, u javnom interesu i kao

nacionalna grana saveza na području planinarstva. Misija Planinske zveze Slovenije, cijele planinarske

organizacije jest: Planinarstvo kao način života. Častni kodeks slovenskih planinara vrijednost je koju poštuje

i ostvaruje planinarska organizacija. Načela djelovanja planinarske organizacije su: cjelovito planinarstvo i

njegova promocija, usmjerenost prema udrugama, osposobljavanje posjetitelja planina za sigurnije kretanje po planinama,

zaštita planinske prirode, stručnost i suradnja, transparentnost djelovanja i uključivanje javnosti u

donošenje odluka. Krajem 2011. u PZS-u bilo je upisano 269 udruga (planinarskih udruga, klubova,

stanica GRS-a) i 58.389 pojedinaca članova. S obzirom na broj stanovnika Republike Slovenije u PZS-u

uključeno je više od 2,8 % ukupnog stanovništva. Planinarske udruge upravljaju 176 planinskih kuća, skloništa

i bivake s oko 6.000 ležajeva. Slovenske planine godišnje posjećuje oko 1,4 milijuna posjetitelja kojima je na raspolaganju

mreža 1.661 planinske staze ukupne duljine 9000 km po cijeloj Sloveniji.