Međunarodni dan planina 2016: planinarska kultura

U nedjelju, 11. prosinca, slave međunarodni dan planina, i to već od 2003. godine, kada je nakon uspješne međunarodne godine planina 2002. Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila taj dan posebnim danom posvećenim planinama. Svake godine posvećen je odabranoj temi, a ove godine u središte pažnje stavlja planinarske kulture kroz prizmu proslavljanja raznolikosti i jačanja identiteta. Planinarska zveza Slovenije tradicionalno priprema poslanicu, ove godine iz pera potpredsjednika PZS Mira Eržena, usredotočenu na značaj Slovenskog planinarskog muzeja, Planinarskog vjesnika i Aljaževog tornja kao stupova slovenske planinarske kulture.



Planinarska zveza Slovenije i njeno članstvo duboko su povezani s kulturnom dimenzijom planinskih područja u Sloveniji i izvan njezinih granica. Područje planinarske kulture bilo je snažno izraženo već pri osnivanju Slovenskog planinarskog društva. Osnovna svrha njegovog osnivanja, pored obilaska planina, bila je upravo očuvanje »slovenskog karaktera slovenskih planina«, u što spada očuvanje slovenskih imena planina te, naravno, otkrivanje i naglašavanje potrebe za očuvanjem specifičnih navika i običaja života stanovnika planinskih područja, koji su proizašli iz potreba preživljavanja u planinskom svijetu. Sve to, uz doživljene književne priloge o hodanju po planinama, putopise i druge oduševljujuće priloge o ljepotama planinskog svijeta, objavljeno je i u časopisu Planinski vestnik osnovanom 1895., koji je, uz brojne narodno-buditeljske i kulturne priredbe, bio najvidljiviji i najpouzdaniji kroničar i sadržajni pratitelj kulturnih aktivnosti SPD-a. Upravo tada je planinarstvo, zbog širokog narodno-buditeljskog i etičkog utjecaja na duhovno doživljavanje prirode, prepoznato ne samo kao sportsko-rekreativna djelatnost, već i kao važan dio slovenskog identiteta i kulture. Posebno treba istaknuti planinarstvo kao dragocjeni dio kulturnih aktivnosti naših rođaka u zaleđu, koji im je bio važan stup pri očuvanju slovenskog identiteta u vremenu najvećih denacionalizacijskih pritisaka.



Iako su mišljenja o takozvanoj zajedničkoj alpskoj kulturi na području Alpa podijeljena, nesumnjivo postoje zajednički imenitelji u svijesti stanovnika planinskih područja, koji su više-manje karakteristični za cijelo područje i u velikoj mjeri obuhvaćeni Alpskom konvencijom, čiji je potpisnica i Slovenija. Medu njih svakako možemo ubrojiti napore za očuvanje Alpa i naseljenosti planinskih područja, ograničavanje prometa i održivi razvoj turizma i rekreacije. Naravno, pri tome ne smijemo zanemariti brojne etnološke i jezične posebnosti stanovništva u Alpama, koje obogaćuju taj prostor i čuvaju ga jedinstvenim u globaliziranom svijetu. Svijest o njegovoj važnosti na području kulture dokazuju uvrštenje Dolomita pod okrilje Unescove kulturne baštine i napori stanovnika Chamonixa za uvrštenje tradicionalnog planinarstva u taj svjetski zbir kulturnih znamenitosti.



Slovensko planinarstvo i gornjarstvo, pored važnih doprinosa u temeljnim područjima djelovanja (kuće, staze, izdavaštvo karata, obrazovanje, alpinizam, planinska služba spašavanja, izletništvo...), slovenskoj kulturnoj blagajni pridonio je brojnim djelima na području književnosti, slikarstva, filma i najzad Aljaževim tornjem na vrhu Triglava – kao jednim od najprepoznatljivijih simbola slovenskosti. Upornim izdavanjem Planinskog vjesnika i financijskim, a posebno sadržajnim doprinosima izgradnji i radu Slovenskog planinarskog muzeja, pored brojnih aktivnosti koje provodi u društvima, nastavlja obogaćivati kulturu stanovnika pod Triglavom. Većinu aktivnosti planinari obavljamo volontorski, što na svoj način odražava kulturu odnosa planinara prema baštini prethodnih generacija i predstavlja smjernicu za rad mladoj generaciji. Uz pojavu brojnih aktivnosti koje planinski svijet doživljavaju samo kao arenu za njihovo izvođenje, kultura odnosa prema prirodi bit će u budućnosti na teškom ispitu. Čuvati Triglavski narodni park s izvornom misijom i unatoč tome omogućiti simbiotički razvoj stanovnika u njemu bit će izazov ne samo planinarima, već i državi, koja prema planinarstvu i njegovim najistaknutijim simbolima na području kulture (Slovenski planinski muzej, Planinski vestnik i Aljažev toranj) ne pokazuje baš odgovoran i uvažavajući odnos prema kulturi.



Miro Eržen, potpredsednik Planinarske zveze Slovenije