Mojstranske vjeverice i Wanda Rutkiewicz otvaraju...

Mojstranske vjeverice i Wanda Rutkiewicz otvaraju 19. Festival gorskih filmova.

19. Festival gorskih filmova 17. veljače u 20 sati u Cankarjevom domu u Ljubljani otvorit će filmski portret najveće himalajske alpinistkinje svih vremena, Poljakinje Wande Rutkiewicz, a prvi festivalski događaj istog dana u 16 sati bit će predstavljanje knjige Mojstranske vjeverice. Između 17. i 22. veljače u Ljubljani, Domžalama i Radovljici bit će prikazano 32 plezalačka, alpinistička, avanturistička i filmova o gorskoj prirodi i kulturi, u pratećem programu deset alpinističkih i putopisnih predavanja, predstavljanja knjiga i razgovora.

19. Festival gorskih filmova otvorit će film Wanda Rutkiewicz: zadnja ekspedicija poljske redateljice Elize Kubarske, filmski portret najveće himalajske alpinistkinje svih vremena koja je postigla nevjerojatne uspjehe, a potom nestala na svom devetom osemtisućcu, Kangčendzengi. U Cankarjevom domu u Ljubljani, Gradskom kinu Domžale i Linhartovoj dvorani u Radovljici od 17. do 22. veljače bit će prikazano 32 gorska filma, jagodica izbora od 85 prijavljenih filmova sa svih krajeva svijeta. Sedam će biti alpinističkih, devet plezalačkih, sedam o planinama, sportu i avanturi te devet u kategoriji gorska priroda i kultura. Filmove će ocijenjivati međunarodno festivalsko žiri: bugarska novinarka i plezalka Tanya Ivanova, slovenska publicistica i filmska tvorkinja Mojca Volkar Trobevšek te švicarski redatelj i alpinist Fulvio Mariani.

Jedan od vrhunca bogatog pratećeg programa bit će predavanje slovenskih alpinistkinja Ane Baumgartner, Urše Kešar, Anje Petek i Patricije Verdev, koje će oživjeti sjećanja na odjeknutu himalajsku ekspediciju na Lalung I, američki alpinist Jackson Marvell predstaviti uz zlatni cepin nagrađeni uspon u mogočnoj sjevernoj stini Jannuja, vrhunska slovačka plezalka Miška Izakovičová pak svoje izuzetne podvige u velikim stijenama. Marija i Andrej Štremfelj živo će doživjeti Veliki himalajski put, koji su opisali u knjizi Moć noći je u svjetlu zvijezda, Matjaž Jeran obiteljski trekking po Pakistanu. Vladimir Habjan i plezalačke legende Klavdij Mlekuž, Janko Ažman, Janez Brojan i Janez Dovžan predstaviti će knjigu Mojstranske vjeverice, Alenka Klinar svoj književni debi Po konopu do svjetlosti, Iztok Tomazin i Tomo Virk knjigu Naveza, Rožle Bregar i Rok Rozman veslački vodič Soča od izvora do mora i kratki film Trnki, role i stvarnost na Soči. Na ogled bit će i film Češka koča Ladislava Jiráska o češko-slovenskoj planinskoj suradnji.

“Ako bih izvagnuo ovogodišnji festival, pokazuje 30 sati programa, od čega trećinu čine sadržaji povezani s gorskom kulturom u riječi, knjizi i slici. Ostatak su filmske priče koje nas vode u svijet ljubavi prema planinama, čarolije prirode, moći ljudjske volje i nezaustavljivog istraživačkog duha. U zadovoljstvo mi je izvrstan filmski odziv na ovogodišnji festival, primili smo čak 85 filmova. To je jasan dokaz da je produkcija gorskih filmova nakon covidne suše oživjela. Ako 19. Festival gorskih filmova prevedem u alpinistički jezik, zaključujem da smo s 19. razvlačenjem već visoko na stini – i da nema puta natrag,” naglašava direktor i osnivač Festivala gorskih filmova Silvo Karo.

Među alpinističkim pričama na velikom platnu ističe se film Nuptse: dodir nedodirljivog, u kojem će odlični francuski alpinisti Hélias Millerioux, Frédéric Degoulet i Benjamin Guigonnet odvesti gledatelje u srce Himalaje, u novu ekstremnu smjer u legendarnom južnom zidu Nuptseja. Španjolski film osvajači Everesta jasan je podsjetnik da komercijalne ekspedicije Himalaju pretvaraju u smeće, što predstavlja ozbiljan ekološki problem, Uzlet na Meru pak prodoran dokumentarac o indijskim alpinistima koji su 2023. napravili prvi uspon preko zapadne stine Meruja u Himalaji. Američki film Jamie Logan: sve ili ništa priča je o vrhunskoj alpinističkoj karijeri Jima Logana, koji se danas kao žena sjeća svojih plezalačkih vrhunaca. Južnoameričkih filmova bilo je u prošlosti na festivalu samo za uzorak; ovaj put iz Čilea dolazi čak pet filmova, uključujući Andski led, koji kroz ledeno penjanje prikazuje ljepote ove uske i duge zemlje. Slovački redatelj Pavol Barabas, jedan od najcjenjenijih tvoraca gorskih filmova, ovaj put će biti prisutan kratkim filmom Rad u planinama o jubileju gorskih vodiča u Visokim Tatrama.

I plezalački filmovi nastajali su po cijelom svijetu, između ostalog u Angoli, gdje mala umjetna stina usred angolske sela Cumbira djeci mijenja svijet, a penjanje postaje njihov Disneyland. Film Put Divisadero vodi u prekrasni čileanski plezalački raj Coyhaique, prava prirodna znamenitost. Stalnica festivala jesu američki filmovi iz serije Reel Rock, ove godine petorka: slagalice s Brette Harrington u Kanadi, Penjanje ne umire s Mattom Groomom u Ukrajini, Slijedi srce s Sachijem Ammo u Japanu, Jirishanca s Joshem Whartonom i Vinceom Andersonom u peruanskim Andima te To, stari s Angie Scarth-Johnson i Hazel Findlay na Mallorci. U kanadskom filmu Mataperra pratimo Kubanku Yeldo del Carmen kroz dvije strasti: penjanje i ples. Crno-bijelim poetskim scenama razmazuje se bugarski plezalački film Noćna smjena.

Kategorija planine, sport i avantura donosi između ostalog najduži festivalski proizvod – igrani film Alfa nizozemsko-švicarsko-slovenske koprodukcije, uglavnom snimljen u slovenskim planinama, glavni glumci otac i sin sa svojim kompliciranim odnosom. Francuski Divlji dani filmska su pripovijest o četiri prijatelja iz Savoje na 50-dnevnoj samodostatnoj ekspediciji u masivu Denalija na Aljasci, francusko-argentinsko-čilenski film Pachamama pak snowboardsko-smukaća pustolovina u Patagoniji.

Filmovi o gorskij prirodi i kulturi također su geografski vrlo pisani. Kolumbijski film Bojovnice priča je sedam djevojaka s teškim životnim iskušenjima, ali važnim gorskim pobjedama, francuski film Qivitoq gledatelje vodi među djecu na istočnoj obali Grenlanda, talijanski film Sadpara u srce pakistanskih planina. Film Moja Švedska: divljina u stisci promjena donosi dahajuću prirodu i životinjski svijet ove sjeverne zemlje, dok čileanski dokumentarac Crno jezero govori o andskom jezeru, već 150 godina najvažnijem izvoru vode za pitje za skoro pola Čileaca.