Zapornice na cesti za Vršič, ograničen pristup u dolinu Vrata, slični su mjere u planu i za izvor Soče i dolinu Lepene. Neke točke Triglavskog narodnog parka doista su preopterećene zbog sve većeg posjeta. Problemi se pojavljuju i u visokogorju. Na slovenskog oca Triglav se na primjer godišnje popne čak 700.000 ljudi, u lijepim danima na vrhuncu sezone gužva je nepodnošljiva. “Posjet Triglavu u vrhuncima je više ili manje stresno iskustvo,” kaže Tit Potočnik, direktor javnog zavoda TNP, gdje razmišljaju i o uvođenju sustava rezervacija.
Područje Triglavskog narodnog parka (TNP) bilježi iz godine u godinu sve više posjeta. Neke su točke preopterećene i prema proračunima nosivog kapaciteta prostora javni zavod TNP je u posljednjih godina već donio određene mjere. O njima razmišljaju i za uspone na Triglav, koje bi mogli ograničiti rezervacijskim sustavom.
Kako je rekla voditeljica informativno-obrazovne službe u javnom zavodu TNP Majda Odar, njihovi brojači posjeta u dolinama ove su sezone bilježili slične, a ponegdje i veće brojke nego lani. Među najposjećenijima su dolina Tamar, Martuljški slapovi, slap Peričnik, Pokljuka te pojedine točke u Bohinju i u dolini Soče.
Kad podacima s brojača posjeta pridodaju i ulaznice za najposjećenije prirodne znamenitosti, kao što su Vintgar, slap Savica i korita Mostnice, dolaze do 1,5 milijuna posjetitelja godišnje. Na pojedinim mikrolokacijama TNP-a, kako je upozorila Odar, nosivi kapacitet je sigurno prekoračen. To znači da su daljnje mjere ograničavanja pristupa nužne, jer nije riječ samo o prevelikom pritisku na prirodu, nego i o socijalnom kapacitetu prostora i osiguranju dostojnih uvjeta za život, što je zadaća svih dionika u upravljanju tim prostorom, uvjerena je.
Zadovoljna je kako se ovog ljeta pokazao novi prometni režim s ograničenim pristupom osobnim vozilima u dolinu Vrata, koji je pridonio smirivanju prometa i boljem doživljaju posjeta doline. “Ali će sustav i ubuduće trebati pratiti i nadograđivati,” ocijenila je.
Poseban režim očekuje se i na Vršičkoj cesti, gdje je trenutačno u testiranju sustav sa zapornicama. Taj je u proteklim sunčanim danima, kada su na Vršič privlačili zlatni ariši, već pokazao nedostatke, jer je na prijevoju usprkos zapornicama, koje bi trebale razlikovati između tranzitnih putnika i onih koji žele parkirati na vrhu prijevoja, došlo do prometnog kolapsa.
Mjere za smanjenje osobnog motornog prometa planirane su i za neke druge točke, primjerice na izvoru Soče i u dolini Lepene.
Problemi zbog prevelikog posjeta pojavljuju se i u visokogorju, za koje inače nemaju podatke o broju posjetitelja. Na preraspodjelu posjeta visokogorja djelomično mogu utjecati ograničavanje pristupa pojedinim polazištima i sustav rezervacija planinarskih domova.
Gomile na Triglavu: “Teško je reći da je to još lijep doživljaj”
Osobito velik pritisak je na najvišoj slovenskoj gori. Prema procjenama, na Triglav se godišnje popne i do 70.000 ljudi, pri čemu treba uzeti u obzir da je posjet snažno koncentriran na pojedine lijepe dane, o čemu svjedoče i slike koje dolaze s Triglava. “Teško je reći da je to još lijep doživljaj. Ulazimo u fazu u kojoj ćemo, iako neke mjere možda nisu poželjne, kao društvo doći do spoznaje da nešto treba učiniti,” uvjerena je Odar.
Smatra da bi s obzirom na događanja u visokoj sezoni određene mjere bile potrebne, i to ne samo s očuvanja prirode, nego i s aspekta sigurnosti posjetitelja. No za eventualno ograničavanje posjeta vrhu Triglava trebao bi širi društveni konsenz. “Riječ je o zajedničkoj odgovornosti prema posjećivanju ovog prostora, koji mu pripada ne samo kao središnjem dijelu narodnog parka, nego i kao narodnom simbolu,” istaknula je Odar.
“Triglav je nacionalni ponos, planina na koju bi trebalo ići ako uopće želiš biti Slovenac. Na nju žele i stranci, jer je planina mit, legenda, poznata daleko unaokolo,” nabrojio je razloge za vrlo velik posjet direktor javnog zavoda TNP Tit Potočnik. Zato će, kao i za druge jako posjećene dijelove narodnog parka, i za Triglav biti potreban proračun nosivog kapaciteta s aspekta očuvanja prirode, doživljaja posjetitelja i sigurnosti, naglasio je.
Već 2018. godine studija je pokazala da čak tri četvrtine ispitanika kao najgore iskustvo pri usponu na Triglav navodi masovni posjet. Takvo je i Potočnikovo iskustvo. “Uvjeti su kaotični, ljudi hodaju gore-dolje, ne mogu se mimoići, viču tko treba čekati. Situacija je neorganizirana, nepregledna, neregulirana, štetna za prirodu i opasna za ljude,” nabrojio je Potočnik.
“Posjet Triglavu u vrhuncima je više ili manje stresno iskustvo i mislim da je zadaća upravitelja osigurati da to iskustvo za posjetitelja ne bude stresno te da budu osigurane sigurnost i zaštita okoliša,” istaknuo je, uvjeren da bi uz regulaciju iskustvo uspona na Triglav bilo znatno bolje i sigurnije.
U programu rada javnog zavoda TNP je proračun nosivog kapaciteta za sve dijelove parka gdje uočavaju preopterećenja okoliša, što vrijedi i za Triglav. Kad kapacitet bude proračunat, treba prema Potočnikovom mišljenju u suglasju i suradnji s ministarstvom za prirodne resurse i prostor te uz podršku ministarstva za gospodarstvo, turizam i sport na prikladan način posjetiteljima predstaviti zašto su određena ograničenja potrebna i što pozitivno donose svima.
Među mogućim mjerama je određivanje najvećeg dnevnog broja uspona. Pritom bi trebalo uvesti sustav koji bi omogućavao rezervacije uspona i nadzor nad brojem planiranih uspona.
Izvor:
https://www.24ur.com/novice/slovenija/na-triglav-le-z-rezervacijo.html