arno v gore tudi poleti
Gorski su spasioci lani intervenirali u 660 slučajeva i približili se rekordu iz 2023. (687). Ove godine broj nesreća raste, jer su već imali 220 intervencija, u istom razdoblju lani 190.
Gorska služba spašavanja Slovenije upozorila je prije početka sezone na opasnosti u planinama. Lani su zabilježili tužan rekord: 50 smrtnih slučajeva u planinama i na teško dostupnim terenima.
"I dalje su među razlozima za nesreće na prvom mjestu klizanje i nepoznavanje terena. Slijede loša tjelesna spremnost i oprema, na što pojedinci odgovarajućom prevencijom mogu utjecati," rekao je prilikom predstavljanja sezone predsjednik Gorske službe spašavanja Slovenije Gregor Dolinar.
Na što treba obratiti pozornost
Sve planinare upozorava na pravilnu pripremu, odgovarajući izbor staze, odgovarajuću opremu i obuću, provjeru vremena i na nešto što mnogi zaboravljaju, obavijestiti ukućane o planiranoj stazi i punu bateriju u mobilnom telefonu; za orijentaciju i dalje treba služiti novija planinarska karta. Jedno od osnovnih pravila je i da se u planine krećemo u društvu, barem u paru.
"Svijest među slovenskim posjetiteljima planina sve je bolja. Teško je dosegnuti strane planinare, stoga smo ove godine već pripremili webinar za turističke djelatnike da upozore svoje goste na opasnosti. Važno je i da kažu kamo idu i da se upisuju u planinarske knjige, jer ih je bez toga teško pronaći," rekao je Dolinar. Prema njegovim navodima, gotovo polovica spašavanja namijenjena je stranim posjetiteljima planina.
Treba spašavati i životinje
Potpredsjednik Gorske službe spašavanja Slovenije s Jezerskog Žan Karničar ove je godine upozorio na problematiku spašavanja životinja. "Zbog životinja intervenirali smo u posljednjih pet godina u 45 slučajeva. I u tim slučajevima najčešći su klizanja, padovi, životinje mogu ostati zarobljene na strmoj padini. Vlasniku tada prijeti da se i sam ozlijedi," rekao je i dodao da je opasnosti mnogo, uključujući dehidraciju te ugrize zmija i kukaca.
Posebno upozorava vlasnike pasa na aktivni nadzor nad životinjom te uporabu odgovarajućih oprsnica i nagobčnika, koji uvelike olakšavaju spašavanje. "U slučaju nesreće i inače miran pas može se osjećati ugroženim," rekao je Karničar, po zanimanju veterinar, koji je priznao da ima nešto više posla pri spašavanju pašnih životinja. Vlasnici životinja trebaju posebnu pozornost posvetiti i hrani te posebno svježoj vodi za životinje, jer planinski izvori ljeti mogu presušiti. Za spašavatelje i naposljetku sve posjetitelje planina može biti iznimno važno i to da psi na ogrlici imaju ime i telefonski broj vlasnika, što može brzo riješiti neki od nastalih problema.
Bivak nije turistički smještaj
Tom su prilikom na udruzi upozorili i na 17 bivaka koji su na raspolaganju planinarima kao sklonište. "To su objekti koji su stalno otvoreni, ali nisu turistički smještaj," nastavio je Karničar. Podsjetio je na bivak pod Skutom, gdje su kamniški gorski spašavatelji u posljednjih pet godina intervenirali 37 puta. Između redaka bilo je jasno da ga neki namjerno koriste za prenoćište; put do tog bivaka mnogo je lakši nego kasniji spust po teško dostupnom terenu.
Helikopterske jedinice Slovenske vojske i policije i dalje aktivno pomažu spašavateljima, koji tijekom praznika i vikendom osiguravaju dodatne dežurne ekipe. "Gorski turizam i dalje bilježi rast, ali nažalost mnogi ignoriraju upozorenja policije i gorskih vodiča," rekao je kao jedan od razloga za nesreću Matej Brajnik iz Gorske jedinice slovenske policije i to označio kao podcjenjivački odnos.
Rasprava o (ne)naplatnom spašavanju
To je i jedan od razloga zašto se u Sloveniji već dugo vodi rasprava o naplati intervencija. Mišljenja su podijeljena i među spašavateljima: između nemara i podcjenjivanja te nesreća i bolesti koje mogu biti jednake u dolini, prevladava i strah da se pojedinci u nevolji ne bi odlučili pozvati u pomoć. "To je u domeni države. Mi svojim znanjem možemo pomoći u oblikovanju sadržaja. Činjenica je da je financijsko opterećenje na proračunu, u koji stranci ne doprinose ništa," rekao je Dolinar.
Izvor:
https://www.rtvslo.si/slovenija/najpogostejsa-vzroka-za-nesrece-v-gorah-sta-zdrs-in-nepoznavanje-terena/785444