Najčešći uzrok ozljeda u planinama ostaje zdrs. Brojne intervencije mogle bi se spriječiti.
Povišenje broja nesreća u planinama pozivi na odgovarajuću pripremu
Broj nesreća u planinama povećao se u zadnjih pet godina za 28 posto. Ove godine gorski spasitelji obavili su 410 intervencija, 44 više nego u istom razdoblju prošle godine, od čega 170 helikopterskih spašavanja. Gorski spasitelji stoga ponovno pozivaju na oprez.
Većinom su spašavali domaće planinare, u 44 posto slučajeva pak strance. Ove godine bilo je u planinama 27 smrtnih slučajeva zbog nesreća, prošle godine u istom razdoblju 21, u cijeloj 2024. godini pak 37, rekao je na današnjoj konferenciji za novinare gorski spasitelj i liječnik leta Luka Camlek. Tako i ove godine izgleda da će najviše intervencija obaviti udruge gorske službe spašavanja Bohinj i Tolmin, dodao je.
Najčešći uzrok ozljeda ostaje zdrs, slijede nepoznavanje terena, neprimjerena oprema te tjelesna i duševna nepripremljenost. Gorski spasitelj i liječnik leta Iztok Tomazin rekao je da su ozljede uglavnom lagane ili srednje teške, kao što su uganuća, rane i prijelomi udova, sve više ih je i bolesti, srčanih i moždanih udara, teških ozljeda kada su oštećeni brojni organski sustavi i kada je život izravno ugrožen.
Upozoravaju da bi se brojne intervencije mogle spriječiti. Među ljudima koje spašavaju prednjače neozlijeđeni, ove godine evakuirali su s planina 179 neozlijeđenih. Ovi uglavnom nisu mogli nastaviti put ili su bili preplašeni odnosno zalutali s puta zbog nepoznavanja terena.
Camlek savjetuje da se ljudi koji se upuštaju u planine dobro poznaju i procijene kakvih napora su sposobni i kakvo im je zdravstveno stanje. Neophodna je i priprema koja uključuje poznavanje puta i lokacije koča koje nude ojačanje te predviđeno vrijeme hoda. "Priprema za ture je jednostavno dio te aktivnosti koju nažalost mnogi izostave," upozorio je. Preporučuju još da se u planine ne upuštamo sami i da obavijestimo rodbinu o planiranoj turi.
Tomazin je dodao da su ključne priprema u glavi i motivacija. "U principu to ne bi trebali biti lajkovci na društvenim mrežama, nego druge stvari," rekao je. Važno je pratiti i vremensku napovijest. "Nitko tko se ozbiljno priprema za planinarsku turu zapravo ne bi trebao biti iznenađen vremenom. Napovijesti prema nekim vremenskim modelima danas su izuzetno točne," dodao je.
Prilikom približavanja oluje dobro je slijediti pravilo 30-30. To upozorava da kada između munje i groma ima oko 30 sekundi, oluja je udaljena oko 10 kilometara i treba pronaći zaklon i ne nastavljati ture. Pritom turu ne smijemo nastaviti najmanje 30 minuta nakon oluje jer je u to vrijeme još moguć udar munje. U slučaju oluje treba se povući s vrhova, grebena i izloženih točaka te izbjegavati dalekovode, stupove i jeklenice. Prije udara munje treba zaštititi i mobitel.
U slučaju udara munje u čovjeka nužno je trenutno oživljavanje s produženim intervalima veštačkog disanja. "Munja jako često paralizira disajni centar, stoga treba pri oživljavanju, posebice pri izvođenju veštačkog disanja, istrajavati dulje nego što su opća preporučila za oživljavanje," rekao je Tomazin. Camlek je dodao da u principu vrijede preporuke da oživljavamo toliko dugo dok ne dođe profesionalni tim odnosno dok nismo iscrpljeni.
Gorski spasitelji upozorili su i da bi se gorsko spašavanje moglo organizirati optimalnije. Djelovanje tima Gorske reševalne zveze Slovenije, koji trenutno djeluje četiri mjeseca, trebalo bi produžiti na cijelu godinu. "Trenutno intervenciju u planinama izvan vremena dežurstava provodi združeni tim helikopterske hitne medicinske pomoći i gorske reševalne zveze. To znači da tijekom intervencije pola Slovenije nema helikoptersku hitnu medicinsku pomoć," upozorio je Camlek.
Bolje bi se mogla organizirati i ekipa i poboljšati vrijeme aktivacije. Prema Tomazinu sastav ekipe nije optimalan jer u helikopteru umjesto medicinskog spasitelja sjedi policajac, liječnik pak može najteže zahvate izvoditi samo uz pomoć medicinskog spasitelja. Vrijeme aktivacije pak nije optimalno jer spasitelji nisu u istim prostorima, uz to žele da helikopterska baza bude bliže planinama, primjerice na zračnoj luci Lesce.
Izvor:
https://www.rtvslo.si/zabava-in-slog/ture-avanture/najpogostejsi-vzrok-poskodb-v-gorah-ostaja-zdrs-stevilne-intervencije-bi-se-dalo-prepreciti/754596