Narod protiv Vladimira Habjana ili Haubija ne damo!

Revija Planinski vestnik ljubitelje planina razveseljuje već 130 godina, iste godine postavili su i Aljažev toranj na Triglavu. Njezin prvi broj izašao je 8. veljače 1895. kao glasilo Slovenskog planinarskog društva u Ljubljani, jubilejni veljački broj bio je već 1344. zaredom. Revija je na početku, krajem 19. stoljeća, bila zamisljena kao glasilo kroz koje će Slovensko planinarsko društvo obavještavati članstvo o svojoj misiji u vrijeme njemačkih pritisaka na Slovence, jer se agresivna germanizacija tada, gradnjom planinarskih kuća i staza, htjela ovladati i našim planinama.



Tijekom desetljeća izlaska Planinski vestnik postao je dio nacionalnog bogatstva i kulturne baštine te najpotpuniji arhiv slovenskog planinarstva. "Zbog obilnog požara koji je 1958. spalio zgradu Planinarskog saveza Slovenije, u popratnim godinama ostali smo bez cijelog arhiva iz vremena početaka organiziranog planinarstva na našem tlu, a revija je time postala praktički jedino ogledalo i najpotpuniji arhiv rada naših predaka, koji su nam omogućili svijest da se Slovenci opravdano ubrajamo među alpske narode. Vjerojatno ima Vestnik veći značaj za naš narod nego što se toga svjesni. Da je to naša najstarija revija koja izlazi već 130 godina i preživjela dvije ratove - to se nije dogodilo ni s jednom drugom. Moramo biti ponosni na nju!" objašnjava član uredničkog odbora Dušan Škodič i otkriva recept za dugovječnost revije: "Recept je jedan i jedini: da Planinski vestnik nikad nije bio komercijalan. Da jest, davno ga ne bi bilo. Tako je vezan uglavnom za svoje odane pretplatnike, nije ih malo onih koji su pretplatnici desetljećima ili čak nasljeđuju pripadnost reviji."

Vladimir Habjan, tek osmi urednik Planinskog vestnika u 130 godina, otkriva kakav je njegov recept za 24 godine urednikovanja ove revije: "Recept je pun jakih začina. Priznajem, da za tako dug period treba prilično mnogo osobina, sposobnosti ili vrlina. Na primjer upornost, tvrdoglavost i tvrsta koža. Sigurno cilj mora nadjačati prepreke koje se pojave na putu do tog cilja. To mi je nekako uspjelo i ni mrmljanja ni planine na tom putu nisu uspjeli zaustaviti me, naprotiv, još su me podbockali. Ako pak govorimo o uredničkom odboru, trebalo je puno onoga što inače vrijedi za grupe, treba surađivati, poštovati različita mišljenja, u dilemama tražiti najbolja rješenja i još nešto. Mislim da mi je uspjelo da je barem urednik zadužen za upravo ono područje rada koje mu najviše odgovara. A treba znati pohvaliti i motivirati. Za sada recept djeluje, ali može se još naći neki papar u sredini ..."

"Hodanje u planine, brdski pohod, planinarstvo ili alpinizam ima od samog početka organiziranog djelovanja - kako drugdje tako i kod nas - višestruko značenje. U današnje vrijeme rekli bismo da su popularizacija i komuniciranje neizbježni, za mnoge čak najvažniji građevni blok puta prema uspjehu. Zato je Planinski savez Slovenije iznimno ponosan na činjenicu da je Slovensko planinarsko društvo već u drugoj godini nakon osnivanja počelo izdavati - sada to možemo reći - najstariju slovensku reviju koja neprekidno izlazi već 130 godina, sve od 1895. Planinski vestnik je glasnik svega što razumijemo pod planinarstvom i u najširem smislu prikazuje sliku naše organizacije i svega povezanog s njom. Pisati, opisivati, slikati i fotografirati planine, planinarska iskustva ili našu djelatnost jest bilježenje događaja i također prostor kulturnog angažmana, koji je bio i još uvijek je dio planinarske misije. Jednostavno radujemo se što možemo uzeti Planinski vestnik u ruke ili ga pogledati u digitalnom formatu. Zanimljiv je i dragocjen," značenje revije opisuje potpredsjednik Planinskog saveza Slovenije Martin Šolar.

Ovogodišnji jubilej je i prilika da šire osvijetlimo planinarski tisak. Prema Škodičevoj mišljenju možemo Planinski vestnik postaviti uz najstariju planinarski reviju na svijetu: "Alpine Journal je prva publikacija o planinama koju je počeo izdavati londonski planinarski klub The Alpine Club još 1863. Englezi imaju najstariji planinarski klub na svijetu i da smo mi Slovensko planinarsko društvo osnovali tada kao Nijemci, s našom revijom zaostajali bismo za Alpine Journalom samo za desetljeće. Planinski vestnik je potvrđeno najstarija revija kod nas koja još uvijek izlazi, baš kao engleska i naša revija je nekomercijalna, po broju izdanja smo Engleze davno pretekli jer smo mjesečnik, a Alpine Journal izlazi samo jednom godišnje.

"Najveći korak je taj da još uvijek izlazimo, da nas vrijeme nije pregazilo kao mnoge druge revije. Najvidljivija promjena je povećanje formata 2010., čime smo dobili veću mogućnost boljeg oblikovanja revije. Iz glasila koje je uglavnom objavljivalo nepozvane članke postali smo revija koja planira svoje sadržaje i time sami stvaramo uredničku politiku. Sadržaj je dovoljno raznovrstan i aktualan da još uvijek imamo odanu bazu pretplatnika. Ove godine najveći izazov je e-revija, kojom se nadamo da ćemo privući posebno mlađe čitatelje, kojih sada jedva ima," postignuća i izazove predstavlja odgovorni urednik Habjan i najavljuje događaje u jubilejnoj godini: "Pripremjamo temu mjeseca za veljački broj, inače će biti više radno. Čeka me i sudsko saslušanje. Optužen sam da Planinski vestnik objavljuje previše i premalo članaka o alpinizmu, markacistima, biciklistima, skijaškom turizmu, domaćim brdima, stranim brdima, književnosti, povijesti ... Može se dogoditi da se ova dugogodišnja bajka uskoro završi.



Što je ono što reviju Planinski vestnik, najstariju reviju na Slovenskom koja još izlazi, drži živom već 130 godina? Tko su ljudi koji velik dio slobodnog vremena posvećuju radu za vodeću planinarski publikaciju u našem prostoru? Zašto traju, neki već desetljećima? Trailer dokumentarnog filma koji nastaje povodom visokog jubilieja izlaska revije odgovara na neka pitanja, još više ih postavlja. Šarena revija, bogata fotografijama, iskustvima, korisnim informacijama, puna priča i zanimljivih ljudi, nastaje upravo sada i nastat će još uvijek ... dok je čitamo. Tako najavljuju Mojca Volkar Trobevšek i Andrej Podbevšek, autori dokumentarnog filma, čiju produkciju drži u rukama #Najs produkcija. Film, čiji trailer možete pogledati na ovoj poveznici, bit će na ogledu vjerojatno jeseni 2025.

Urednički odbor Planinskog vestnika čine Vladimir Habjan, Emil Pevec, Mateja Pate, Irena Mušič Habjan, Dušan Škodič, Marta Krejan Čokl, Zdenka Mihelič, Mire Steinbuch i Tina Leskošek. "Planinski vestnik je revija koja je na Slovenskom ostavila oz. još ostavlja vrlo važan trag. Slovenci smo planinarski narod i možemo se s njim identificirati. Ona je stvarno važan stup slovenstva," u traileru filma između ostalog ističe dugogodišnji tehnički urednik Emil Pevec, članica uredničkog odbora Marta Krejan Čokl pa dodaje: "Vestnik je kroničar planinarstva, alpinizma kod nas, nije samo brdski, nego i stručni i odgojno-obrazovni revija, istovremeno brinemo i za lijep jezik.

Neka zanimljivosti o Planinskom vestniku
U 130 godina izašlo je 125 godišnjaka revije.
Prvi broj revije izašao je 8. veljače, što je naš najveći kulturni praznik. To je bila samo slučajnost, jer je prvi broj trebao izaći već u siječnju. Razlog je bio stogodišnji rekord u debljini snježnog pokrivača, koji je u Ljubljani iznosio čak 149 cm.
Glavnih urednika bilo je u svom tom vremenu samo osam. Prosječno urednikovanje trajalo je 16 godina. Najviše godišnjaka uredio je Tine Orel (30), najmanje Milan Cilenšek (1). Trenutni urednik Vladimir Habjan uredio je 24 godišnjaka. Više godišnjaka od Orla uredio je samo još Josip Tominšek (26).
U vrijeme Prvog svjetskog rata revija nije izlazila, ubrzo nakon toga izašao je prijelazni broj 1915.-1919.
U vrijeme Drugog svjetskog rata Planinski vestnik izlazio je okrnjeno, ali sve godine rata.
Svi Planinski vestnici, složeni u hrpu, dosežu u visinu već skoro četiri i pol metra. Ova hrpa revija teži 145 kilograma.
Planinski vestnik koji je izašao u ožujku ima redni broj 1345. Trenutno svake godine izlazi jedanaest brojeva, nekad nije bilo tako. Bilo je godina s dvanaest brojeva, u popratnim godinama pak se događalo da je zbog financijskih ili tehničkih poteškoća izašlo nekoliko brojeva godišnje, ponekad dvostruke ili čak trostruke izdaje.
Sve revije zajedno obuhvaćaju oko 63.000 stranica.
Planinski vestnik je danas naš najpotpuniji planinarski arhiv, jer od početaka Slovenskog planinarskog društva nije ostalo praktički ničega. Kad su 1958. izgorjeli prostori Planinskog saveza Slovenije u ulici Likozarjeva, s njima je izgorjelo i više od 60 godina starog arhiva.
Čak i ako nemate sve fizičke primjerke revije, nećete biti oštećeni. Revija je digitalizirana. Bez težine i visine lako je dostupna na web-stranici planinskivestnik.com, od ove godine izlazi i kao e-revija.
* Podatke su prikupili članovi uredničkog odbora Dušan Škodič i Emil Pevec.