Ni sumnje u postojanje planinarskih staza

Na temelju javnih polemika o statusu planinarskih staza Želi Planinska zveza Slovenije (PZS) naglasiti da su u prirodi postojale već dobro stoljeće prije donošenja Zakona o planinskim stazama 2007. godine. Povijest njihova označavanja seže u 19. stoljeće, a prva označena staza u Julijskim Alpama uređena je 1879. iz Bohinja preko Komarče na Triglav, sistematska djelatnost označavanja planinarskih staza započela je 1893. godine osnivanjem Slovenskog planinarskog društva, prethodnika PZS-a. Stoga ih planinska zveza i planinarska društva kao skrbnicima planinarskih staza i dalje održavaju i brinu se za njih, što predstavlja jednu od temeljnih djelatnosti planinarske organizacije, pri čemu u budućnosti nadamo se prikladnijim zakonskim rješenjima područja, posebice onima koja će biti ostvariva sa strane svih sudionika uključenih u provođenje zakonodavstva.



Polemike proizlaze iz činjenice da nadležno ministarstvo još nije uspostavilo evidenciju planinarskih staza. Glavni problem je u odredbama Pravilnika o načinu prostornog prikaza trasa planinarskih staza te Uredbe o sadržaju evidence o planinskim stazama i o načinu njezina uspostavljanja i vođenja, koje određuju da bi se za sve staze morali izraditi geodetski planovi. To bi prema nekim procjenama za trenutni opseg planinarskih staza značilo trošak više milijuna eura i više godina rada, stoga se PZS već godinama zalaže za racionalniju uredbu i pojednostavljenje odredbi.



U Sloveniji je označena mreža 1974 planinarskih staza ukupne duljine 10.004 kilometra. Planinska zveza je na temelju podataka i suradnje s planinskim društvima uspostavila prostorni prikaz planinarskih staza, objavljen na http://www.planinske-poti.si/. Da je danas dostupan u postojećem obliku i opsegu, zahtijevao je deset godina volonterskog rada. Prikaz planinarskih staza javno je objavljen na webu te prikazan na zemljovidima i vodičima, što je doprinos planinarske organizacije sigurnijem posjećivanju planinskog svijeta.



Planinarske staze definirane su u 2. članku Zakona o planinskim stazama, koji ih definira kao uski pojas zemljišta, praviloma u brdovitom, hribovitom i planinskom svijetu, namijenjen za hodanje, trčanje ili penjanje, koji može biti postojeća pješačka staza uz javnu prometnu površinu, poljska staza ili prikladna šumska prometnica, ali može biti i samostalna, praviloma najviše jedan metar široka, samo u nužnim slučajevima utrjena prirodnim materijalom. U 6. članku zakon nastavlja određivati da se planinarske staze označavaju Knafelčevom markacijom, što je i glavni prepoznatljivi znak planinarskih staza u prirodi.



Zaključak da postojeće planinarske staze nisu legalne nije utemeljen. Namjera donošenja Zakona o planinskim stazama bila je između ostalog i uređenje i ujednačavanje stanja planinarskih staza u prirodi, koje na području Slovenije postoje više od stoljeća. Odredbe zakona stoga ne možemo shvatiti na način da do uspostave prostornog prikaza sa strane ministarstva, koja je jedna od faza uređenja planinarskih staza, ne postoji nijedna planinarska staza. Zakon je sažeo trenutno stanje u prirodi i nigdje ne određuje da u slučaju nepravovremenog uspostavljanja evidence staze prestaju postojati.



Naglašavamo da još uvijek vrijedi odredba da po planinskim stazama nije dopušteno vožnja biciklom, osim gdje one prolaze po poljskim stazama ili šumskim prometnicama. Dopuštena je i uredba staza za dvornamjensku upotrebu, dakle za hodanje i kolesarenje. Planinska zveza Slovenije ima usvojena mjerila s gledišta sigurnosti i zaštite prirode, na kojima stazama je moguće uvesti takav režim. Za dvije staze smo na prijedlog skrbnika već izveli interni postupak za uredbu dvornamjenske staze, već više od godine čekamo na formalnu potvrdu sa strane ministarstva nadležnog za sport.



Prema podacima studije o športno-rekreativnoj djelatnosti Slovenaca, koju su proveli na fakultetu za šport 2008. godine, planinarstvom i gorostvom bavi se 15 posto, dakle oko 300 tisuća Slovenaca, slovenske planine pak godišnje posjećuje više od 1,4 milijuna posjetitelja. Planinarske staze koriste svi – ne samo planinari, nego i domaći koji žive uz njih, izletnici, turisti i drugi posjetitelji slovenskog planinskog, hribovitog i brdovitog svijeta, koji ga povezuju i čine privlačnim upravo uzorno uređene i označene planinarske staze.



"U Planinskoj zvezi Slovenije duboko smo razočarani sumnjama nekih pojedinaca i medija u postojanje planinarskih staza, koje planinari s obiljem volonterskog rada i velikim dijelom pokrivanja troškova iz vlastitih sredstava održavamo već više od stotine godina. Planinarske staze su činjenica, prepoznatljiva i vidljiva praktički u svim dijelovima Slovenije. Uskoro nakon donošenja Zakona o planinskim stazama i podzakonskih akata u planinarskoj organizaciji počeli smo upozoravati nadležne državne organe na neke pravne rješenja koja u praksi nisu ostvariva. Budući da smo ove godine završili desetogodišnji volonterski rad na prostornom prikazu planinarskih staza i uredili katastar s podacima o skrbnicima planinarskih staza, nadamo se da ćemo u suradnji s nadležnim državnim organima u najkraćem mogućem roku riješiti preostala otvorena pitanja u vezi s ovim zakonom. Na kraju najjasnije kažem da je kolesarenje po planinskim stazama još uvijek ograničeno na prometnice i na dvije planinarske staze koje smo uredili i označili za dvornamjensku upotrebu, na svim ostalim planinskim stazama koje prolaze po stazama kolesarenje je zabranjeno. Svaka drugačija interpretacija znači i preuzimanje odgovornosti za eventualne nesreće i oštećenje planinarskih staza, jer takve staze nisu prilagođene za bicikliste," naglašava Bojan Rotovnik, predsjednik Planinske zveze Slovenije.