Nova informacijska tabla kod Mariborske koče

Nova informacijska tabla kod Mariborske koče početak buđenja Slovenske planinske staze.

Slovenska planinska staza (SPP), najpopularnija hrvatska vezna staza, polako dobiva novi izgled. U godini kada obilježavamo 70 godina od ideje za postavljanje veznog puta koji bi spojio slovenske planine, nižine i more, baš na Dan planinara, 12. lipnja 2021., kod prve koće na ovoj stazi - kod Mariborske koće - postavili smo prvu obnovljenu informacijsku tablu o SPP. Time smo naznačili početak obnove ljepotice među planinarskim stazama, sve s ciljem da na ovo planinsko putovanje privučemo još više ljubitelja prirode, planina i slovenske raznolikosti.



Slovenska planinska staza (SPP), najduža i jedna od najstarijih veznih staza u Europi i na svijetu, među slovenskim planinarima je već legendarna obilaznica. Šačica planinara je obiđe u jednom zamahu, većina više godina skuplja pečate, svima je zajedničko gomilanje planinarskih doživljaja i iskustava. Godine 1953. nastala je na inicijativu svestranog planinarskog radnika Ivana Šumljaka, koji je planinarima stavio na srce: »Prijatelju, idi polako! Onda ćeš imati više od nje, mnogo mnogo više.« Prvo ju je proveo po grebenima Pohorja, zatim je uspio uvjeriti planinarsku zvezu da su je produžili preko Uršlje gore, Smrekovca, Raduhe, Kamniško-Savinjskih Alpa, Karavanki, Julijce, primorska brda tamo do Ankarana i kasnije do Debelega rtiča. »Čak se zamislio da bi je preko Notranjske i Dolenjske doveli natrag u Maribor i tako zatvorili krug oko Slovenije. To pak nije ostvareno. Šumljak je stazu prvo nazvao magistrala, ali su je pri njenom otvaranju 1953. pokrstili Slovenskom planinskom transverzalom. Godine 1991. preimenovane su u Slovensku planinsku stazu (SPP), ali joj danas još uvijek često kažemo samo transverzala,« objasnio je urednik kartografije PZS-a i voditelj projekta obnove SPP-a Andrej Stritar. Staza je označena uobičajenom Knafeljčevom markacijom, uz koju je dolje desno dodana brojka 1. Podijeljena je na 43 etape, duga je preko 600 kilometara, treba prevladati gotovo 40.000 metara uspona, na njoj je 80 kontrolnih točaka gdje planinar može dobiti pečat kao potvrdu posjeta.



Staza je među planinarima jako popularna, što dokazuje broj izdanih planinarskih dnevnika. »Od 1993. izdano je 120.000 primjeraka dnevnika po SPP-u, zajedno od 1953. sigurno preko 200.000 primjeraka, 10.600 planinara je završilo stazu, među njima mnogi stranci. Čak i naš knjižni vodič Slovenska planinska staza u tri dijela postao je prepoznatljiv među korisnicima. Interes za dnevнике po SPP-u lani se udvostručio,« dodao je predsjednik PZS-a Jože Rovan.



Budući da na PZS-u želimo da slovenska ljepotica bude stvarna slovenska priča o uspjehu, odlučili smo da je do 2023., kada će slaviti 70. godišnjicu, uredimo do savršenstva.



»Proljeće 2020. dobili smo novi grafički izgled SPP-a. Knafeljčeva markacija s jedinicom desno dolje naravno ostaje, ali je ažurirana oblikovna podoba oko nje. Novi logotip će se koristiti uglavnom na informacijskim tablama i promotivnim materijalima. Po uzoru na moderne planinarske staze koje nastaju u inozemstvu i kod nas, postavit ćemo informacijske table o SPP-u na sve ključne točke uz stazu. Slovenska planinska staza ima već dugo svoju web stranicu, koju ćemo u budućnosti osvježiti. SPP smo nedavno dodali i slikovit prikaz u maPZS, koji nam s pametnim telefonom može pomoći čak i na terenu tijekom staze. Sigurno ćemo i cijelu glavnu web stranicu SPP-a u bliskoj budućnosti renovirati u skladu s modernim trendovima za takve stranice. Također ćemo SPP uključiti među važne turističke zanimljivosti (proizvode) Slovenije, jer se svjesni da je planinarski turizam trenutno u porastu,« još je dodao Andrej Stritar.



Različitim načinima modernizacije i promocije želimo potaknuti planinare da krenu na spomenutu stazu. Da pri tome upoznaju različite prirodne i kulturno-povijesne zanimljivosti, životinjske i biljne vrste, kulturnu baštinu, kuhinju, prevladavaju osobne napore i raduju se vlastitim uspjesima.



Što trebamo znati o Slovenskoj planinskoj stazi?

Duljina je 617,4 km,
vodi od Maribora do Debelega rtiča,
označena je crveno-bijelom Knafeljčevom markacijom i brojkom 1 uz nju,
ima 80 kontrolnih točaka,
povezuje 55 planinarskih koća,
uspne se na 35 planinarskih vrhova,
podijeljena je na 43 etape,
48 planinarskih društava su skrbnik staze,
povezuje 5 slovenskih gradova i 5 većih mjesta,
visinska razlika je oko 37.300 m uspona i 37.600 m spusta,
prosječan hodač za nju treba 37 dana,
Marjan Zupančič je 2020. postavio rekord: 6 dana, 12 sati i 58 min.