Novi planinski vodiči, zemljovidi i nova web stranica Planinske naklade PZS.
Planinska naklada PZS je prije početka ljetne sezone predstavila knjižne novosti i nove planinske zemljovide, da biste planinari imali dovolj novih ideja za posjećivanje planina i sigurnije hodali po planinskim stazama. Ovaj put se naklada može pohvaliti izbornim vodičima Najviši vrhovi europskih država i Granica na razvodnici, koje su korisnici već lijepo prihvatili. Naklada je u svojoj stogodišnjoj povijesti djelovanja dobila i novu preglednu web stranicu s bogatim arhivom.
U cijeloj svojoj povijesti Planinska naklada izdala je brojne knjižne izdaje. Svoju prepoznatljivost širila je vodičima i udžbenicima. U tom smjeru naklada se usmjerila i u ovoj godini i nastavit će s tim, pritom potičući originalnu planinsku/gorsku/alpinističku književnost. U prošloj godini postavila je novi program na području vodiča. »U prošlosti smo u okviru naklade izdali cijeli niz enciklopedijskih vodiča po pojedinačnim područjima, međutim takve gorske naklade u Europi praktički više ne izdaju. Tomu slijedimo i kod nas. Pripremili smo dugoročni plan izdanja, koji se temelji na enciklopedijskim izdanjima, ali ćemo pojedinačna područja u publikacijama predstaviti izbornim vodičima. Enciklopedijski vodiči opisuju baš sve pristupe određenog područja, ali su bez fotografija, izborni pak ističu najljepše ture područja i imaju bolju slikovnu opremu. Izborni vodič Najviši vrhovi europskih država već je jedan od takvih vodiča. U ovoj godini dolazi na tržište novi izborni vodič po istočnom dijelu Julijskih Alpa (istočno od Soče i Pišnice). U sljedećim godinama planiramo još više takvih vodiča,« rekao je urednik Planinske naklade PZS Vladimir Habjan.
Druga novost koju pripremaju u nakladi je s područja stručne literature. Kao što je poznato Planinski savez Slovenije posvećuje veliku pozornost obrazovnim područjima, čemu slijede i publikacije. Tako je na primjer ove godine izašlo već četvrto dopunjeno izdanje Planinske škole, što je osnovni program planinskog osposobljavanja. »U nakladi smo postavili novi program, koji će neka osnovna planinska područja predstaviti sadržajem koji će biti manje »udžbenički« i više popularan te namijenjen široj javnosti, dakle svima koje zanima stjecanje novog gorskog znanja. U tom smislu smo za ovu godinu pripremili novu ediciju pod naslovom Osnove planinarstva. U budućnosti ćemo pripremiti slična izdanja s područja sportskog penjanja, turnog skijanja i turnog biciklizma. Jedno od takvih izdanja je i svježa zbirka planinskih zadataka Planinarstvo od A do Ž, koje je sakupio planinski vodič Uroš Kuzman,« dodao je Habjan.
Nekoliko izdanja bilo je i još će biti književno obojeno. Početkom godine izdala je zbirku priča za mlade Nove dogodovštine u Pravljičariji, autorice Kristine Menih. Književno obojena bit će i knjiga Na granici, autora Iztoka Tomazina, u kojoj Tomazin predstavlja dramatične priče graničara i gorskih spasilaca u Karavankama, u nastavku pak slikovito opisuje poseban dio svoje bogate gorske karijere. Izaći će do kraja godine. Do tada će vjerojatno izaći i obnovljeno izdanje povijesti planinske organizacije Slovensko planinarstvo kroz vrijeme.
U prošloj godini nakon dugog vremena izašao je novi penjački vodič Moderne višeraztežajne smjerove, koji je naišao na vrlo povoljan odaziv. Stoga su u nakladi oživjeli program izdanja (sportskih) penjačkih vodiča po pojedinačnim područjima. Prvi vodič po penjalištima Gorenjske pak planiraju u godini 2022.
Izborni vodiči
Ovih dana iz tiskare je došao planinsko-povijesni vodič Granica na razvodnici, djelo iskusnog planinskog publicista Dušana Škodiča. Rapalska granica između dva svjetska rata predstavljala je granicu između Kraljevine Italije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca odnosno kasnije Kraljevine Jugoslavije. »Glavna misao koja me vodila pri pisanju vodiča bila je očuvanje sjećanja na premalo poznat, iako ne tako udaljen dio naše povijesti. Nažalost o tom razdoblju poslijeratne generacije nismo znali puno i fizičke granične oznake na terenu preraštala je podrast. Tijekom hoda po planinama blizu nekadašnje granice nailazimo i na razne bunkere i utvrde, koji izazivaju pitanja i posebno u Julijskim Alpama uzrokuju zabunu, tko i s kakvom namjerom ih je izgradio,« odluku za pisanje posebnog planinsko-povijesnog vodiča pojasnio je Dušan Škodič.
U knjizi je sakupljeno 61 izleta i gorskih tura od Peči na zapadnoj trograničnoj točki do Paravičeva stola na hrvatskoj granici. Vodič je namijenjen planinarima i pješacima koje zanima još nešto drugo osim puta do cilja, jer posjet opisanim lokacijama je tek sekundarnog značaja, niti nije povezujući kao kod obilaznica. »Povezujuće staze po rapalskoj graničnoj liniji zapravo nema i zbog teškog terena sigurno je nikada neće biti. Pristupi do lokacija glavnih graničnih oznaka po težini su u rasponu od lakih do vrlo zahtjevnih u visokogorju, prema jugu pak težinu zamjenjuju i bezputja usred prostranih šuma i posjet nekog slovenskog tisućnjaka, na koji inače nikada ne bismo stupili.«
Zanimljive priče pripovijedaju ruševine zgrada, koje su nekada služile talijanskom carstvu. Jedna od najkontroverznijih bila je bez sumnje planinska koliba na Krnu, koju su Talijani postavili u sjećanje na osvajače Krna tijekom prvog svjetskog rata i njezinu povijest vrlo dobro opisuje Škodič.
U travnju je svjetlo dana ugledao vodič Najviši vrhovi europskih država djelo Jožeta Draba i Andreje Tomšič Drab. Autori su planinari još od malih nogu. Ideja za malo drugačiji vodič rodila im se kada je iza njih bila duga tura na najviši vrh Švedske. U vodiču je opisano 46 vrhova svih 48 država koje čine Europu. Pritom su se ograničili na granicu Europe koja prolazi na Kavkazu i Uralu, po Sjevernom moru, Atlantskom oceanu, Sredozemnom moru i Crnom moru. Vodič je u ovom vremenu izdanja dobio već lijep medijski odaziv, što se primjećuje i kod prodaje. Zašto je doživio dobar odaziv? »To je naš prvi takav vodič po inozemstvu i nema konkurencije. Činjenica je i da Slovenci rado putujemo i željni smo tako lijepo sakupljenih informacija na jednoj hrpi i ne moramo ih tražiti po internetu. Nenazadnje su naravno i zanimljivi opisi doživljavanja oba autora na tim turama, koji začine uobičajeno podavanje opisa tura kod drugih takvih vodiča,« mišljenja je Jože Drab.
Vodič sadrži sve standardne opise koji su potrebni da biste za izlet ili uspon bili što bolje informirani (polazište s pristupom, visinska razlika i vrijeme hoda, eventualne kolibe uz put, zemljovidi …), uz to ćete imati u ruci GPS koordinate najviše točke i polazišta. Opisi su sažeti i sadrže sve važne orijentacijske točke.
Vodič nije samo uputa za put, već su autori u njemu zapisali neka zanimljiva susrete s domaćim stanovništvom i iskustva na putovanjima. »Na najviši vrh Norveške (Galdhøpiggen) vode dva puta - jedan ide s istoka preko ledenjaka, drugi pak je duži, koji ne vodi preko opasnog ledenjaka, već po južnom grebenu uz njega. Mi smo išli po dužem, jer nismo imali užeta. Bili smo vrlo rani i u 9 sati bili smo prvi na vrhu tog dana. Obično domaći planinari i turisti započinju turu prilično kasno. Uskoro nakon nas na vrh su došla četvorica Slovaka po kraćem putu preko ledenjaka, s užetom i nama pomalo razočarano povjerili da su bili uvjereni da će oni biti prvi tog dana na vrhu. Prilično dugo smo bili na vrhu sami i čavrljali s upraviteljem skloništa, zatim su nas Slovaci pozvali u navezu i zajedno smo sišli po kraćem putu. Ispod vrha smo sreli prve uspinjuće naveze odnosno prave meganaveze, jer svaki vodič naveže na dugo uže po 40-50 osoba. I takvih naveza bilo je barem 6. Izgledalo je kao zimi 1915. na Sočanskoj fronti,« zanimljivo iskustvo podijelio je Jože Drab.
Novi planinski zemljovidi
Da bi put bio još sigurniji, koristite planinski zemljovid. U Planinskoj nakladi PZS u ovoj godini izdali su tri nova zemljovida Kamnik i okolica, Domžale i okolica te Smrekovec, Raduha, Olševa, Peca, Uršlja gora. Prije kratkog vremena iz tiska je došla obnovljena karta Kamniško-Savinjskih Alpa u mjerilu 1:50.000, koja je dugogodišnji hit naklade. »Pokriv a područje cijelih Kamniško-Savinjskih Alpa, Olševe, Raduhe pa sve tamo do Pece. Prikazano je i prilično gorja u Austriji. Za ta potonja područja pomogli su nam iseljenici u stjecanju ledinskih i mjesnih slovenskih imena, tako da smo s tom kartom, nadamo se, pridonijeli i očuvanju takve kulturne baštine. Upravo završavamo pripremu planinske karte cijelih Julijskih Alpa u mjerilu 1:50.000. S tom novom kartom ponovno prikazujemo i područje gotovo cijelih Zapadnih Julijskih Alpa sve tamo do Tablja (Pontebba) na zapadu. I kod te karte smo usko surađivali s iseljenicima i trudili se zabilježiti što više slovenskih ledinskih imena,« sažeo je glavni tajnik PZS Damjan Omerzu.
Odmah nakon izdavanja karte cijelih Julijskih Alpa slijedit će obnovljeno izdanje karte Triglavskog nacionalnog parka. Jeseni bi trebalo izaći planinska karta Cerkljanskog i Škofjeloškog pogorja u mjerilu 1:50.000. »Dogovaramo se i s partnerima za izradu karte Zasavja. Za područje Pohorja imamo pripremljene planove, međutim još uvijek tražimo prikladne partnere. Naš dugoročni cilj je kvalitetnim planinskim zemljovidima pokriti sva brdovita područja Slovenije,« zaključio je Omerzu.
Paralelno s izdavanjem tiskanih zemljovida nudimo svim planinarima informacije o planinskim stazama uz pomoć aplikacije maPZS (
https://maPZS.pzs.si), koju si svatko može besplatno preuzeti na svom računalu ili na svom pametnom telefonu.
Nova web stranica
Planinska naklada, koja u sklopu Slovenskog planinarskog društva odnosno danas Planinskog saveza Slovenije djeluje još od osnivanja, ove godine u siječnju prvi put u svojoj povijesti dočekala je web predstavljanje. Na web stranici planinskazalozba.pzs.si predstavlja organizaciju izdavanja knjiga, povijest naklade, novosti, e-knjige, područje zemljovida i pretraživač po edicijama. »Posebno smo ponosni što su široj planinarskoj javnosti na raspolaganju elektroničke kopije nekih najstarijih izdanja Planinske naklade, među ostalim knjiga Penjačka tehnika Mire Marko Debelak iz 1933. i Janeza Gregorina Blagoslov planina, sakupljeno djelo iz 1944. S pretraživačem, koji je napravljen po uzoru na pretraživač po objavama u Planinskom vijesniku, moguće je pronaći sva knjižna izdanja i sve zemljovide, koji su ikada izašli kod naklade, uključujući naslovnicu i poveznicu do stranice Planinske trgovine, gdje možete knjigu ili zemljovid, ako je još u prodaji, i naručiti,« dodao je urednik Vladimir Habjan, koji ovih dana obilježava dvadesetu obljetnicu uređivanja Planinskog vijesnika, najstarijeg još izlazećeg slovenskog časopisa.
Čestitke za obljetnicu i izvrsan rad!