22.08.2013
Gorski trkač Marjan Zupančič, koji je 15. kolovoza 2013. u 6 sati krenuo Slovenskom planinskom stazom od Maribora do Ankarana kako bi poboljšao rekordni postignuća Klemena Trilerja iz prošle godine, napreduje odlično i sve ukazuje da će Trilerov rekord uspio srušiti. Marjan će nakon dobrih 7 dana danas, 22. kolovoza 2013., stići između 20 i 21 sat navečer u Ankaran.
Klemen Triler je Slovensku planinsku stazu prošlog kolovoza pretrčao u samo 8 dana, 14 sati i 45 minuta. Marjan je nakon dobrih šest dana već trčao iz Idrije pa dalje prema Golacima, Čavnu, Predmeji, Colu i prema Nanosu. Cilj je bio završiti dan na Razdrtom. Inače, Marjana nije zaustavila ni jučerašnja kiša, savladavao je klance i spuste, planine, vrhove...
Kako su izvijestili njegovi pratitelji, Marjan je nakon fantastičnog ritma zadnjih dana danas usporio tempo. Uzrok su bile bolne mišiće i žuljevi. Danas se popeo na Slavnik i već napreduje prema konačnoj točki Slovenske planinske staze.
Prema posljednjim podacima, Marjan će stići u Ankaran između 20 i 21 sat navečer.
Pozvani ste da mu se pridružite na posljednjem dijelu staze - tako pratnjom, ohrabrivanjem, pa i po dolasku na cilj u Ankaran!
Zdenka Mihelič
________________________________________
Više o podvigu i Slovenskoj planinskoj stazi:
Slovenska planinska staza (SPP), najstarija i najduža slovenska vezna staza, također je najstarija takva vezna staza u Europi i na svijetu te je 1. kolovoza 2013. slavila 60 godina od otvaranja (po idejnom konceptu Ivana Šumljaka, oca SPP) i u dužini 600 km s 45.200 metara uspona i 45.500 metara spusta. Prošle godine Klemenu Trileru je uspjelo pretrčati SPP u rekordnom vremenu: u 8 dana 14 sati 45 minuta. Ove godine je Marjan odlučio izazvati njegovo vrijeme i postaviti novi rekord..
Najbrže ju je u cijeloj povijesti do sada obavio odnosno pretrčao u godini 2012. Klemen Triler, više:http://www.pzs.si/novice.php?pid=7247. Prošle godine je SPP u jednom zamahu prošla (u 30 dana) i Pia Peršič, http://www.pzs.si/novice.php?pid=7281.
Međutim... Početnik na njoj sustavno stječe planinarsko znanje, vještine i iskustva. Kad prođe cijelu stazu, već je iskusan, razgledan planinar, s učvršćenim duhovnim vrijednostima koje takva staza daje, oblikuje i očuva. Zato Slovenska planinska staza nije namijenjena samo sakupljanju pečata. Ivan Šumljak nam daje savjet: »Prijatelju, idi polako! Transverzalu stvarno možeš obaviti u jednom mjesecu, ali idi bolje pet godina. Tada ćeš imati više od nje, mnogo, mnogo više. Časti znak će te već pričekati!«
Već više planinara trkača je rušilo rekorde na Slovenskoj planinskoj stazi. Prvi su bili Franc Kavčič - Kavka i Marko Dovjak, koji su transverzalu 1983. postigli u jedanaest dana bruto odnosno u 10 dana neto (četvrti dan su počivali zbog prolaska vremenske fronte). Radovan Skubic - Hilarij je postigao stazu SPP u 11 dana i pol odnosno u 10 dana i pol; prvi put 1995., zatim još 1997. Milan Županec, koji se upustio u lov za rekordom 2002., također je kao Hilarij imao prilično lošeg vremena, njegovo vrijeme je bilo 13 dana. Toliko je trebao Uroš Feldin 2009. Jedina žena koja je do sada pretrčala SPP bila je pokojna ultramaratonkinja i gorska trkačica Ruth Podgornik Reš - pretrčala ju je 2010. u 13 dana. Bojan Jevševar je u Planinskom vjesniku (srpanj 2008.) zapisao razliku između pretrčati - proći SPP: ako je uspiješ u manje od 14 dana, pretrčao si je, ako u više od 14 dana, prošao si je. Ova misao je također potaknula Feldina da ju je pretrčao. Sigurno je Klemnov rekord - 8 dana, 14 sati i 45 minuta - više nego odličan - sada ga Marjan pokušava nadmašiti i u Ankaran doći brže od Klemena.
Svi koji se upuštaju na SPP moraju biti ne samo odlični gorski trkači, nego i planinari, moraju znati se kretati u planinskom svijetu, na zahtijevnim i vrlo zahtijevnim osiguranjim planinskim stazama itd. Čak i mala greška može biti na takvoj stazi kobna.
RAZgovor PRIJE ODLASKA:
Marjan o pripremama: »Za projekt sam se počeo pripremati već početkom godine, kad sam s prijateljima za trening pretrčao cijelu trasu SPP. Nekoliko puta smo se zbog nedostatnih oznaka pošteno izgubili. S gubljenjem sada neće biti problema, jer sam sve staze snimio u Garmin kao trek. Pripreme su uspješno završene i 15. kolovoza u 6 sati ujutro u Mariboru počinjem trčanje.«
Kakav je plan tvog trčanja po SPP?
Prvi dan – 15. kolovoza u 6 sati ujutro - čeka me prelazak Pohorja od Maribora do Slovenj Gradca. Zatim SPP skreće na Smrekovcu i Raduhu te strmo silazi u Robanov kot. Međutim ljepote planina neću vidjeti, jer ću ovdje vjerojatno hodati noću.
Drugo jutro me za doručak čeka uspon na Ojstricu i prelazak Grintovaca. Slijede domaći bregovi: Storžič, Kriška gora, Dobrča, Begunjščica i Stol. Kad budem na Stolu, već ću vidjeti Triglav, najvišu točku staze. Do tamo me čeka još cijeli dan trčanja preko zapadnog dijela Karavanki. Ako bude lijepo vrijeme, a ako slučajno budem ovdje hodao danju, s vrha Triglava već ću moći vidjeti cilj - more. Triglavu slijedi tehnički najzahtjevniji dio staze preko Kriških podova, Razora, Prisojnika i Jalovca. Kad sve to bude iza mene, čeka me još jedan dvotisućak - primorski džin Krn. Slijedi prelazak Spodnjih Bohinjskih planina, koje su gotovo moj drugi dom. Za time staza postaje tehnički manje zahtjevna, ali udaljenosti postaju veće. Bolnica Franja, Ermanovec, Bevkov vrh, Sivka, Idrija, Vojsko, Mali Golak, Čaven, Sinji vrh, Col su točke Slovenske planinske staze koje ću posjetiti tog dana. Odavde slijedi još prelazak dviju Kraških visoravni Javornika i Nanosa. Za time me do cilja čekaju još dva tisućaka - Vremščica i Slavnik.
Marjan, zašto si se odlučio napraviti rekord Slovenske planinske staze s 69 žigova a ne s 75, kao što ih SPP ima od prošle godine?
Jer želim poboljšati rekordni postignuća Klemena Trilerja, uzeo sam istu knjižicu/dnevnik sa Slovenske planinske staze kao što je radio Klemen - onu koja je imala 69 kontrolnih točaka.
SLOVENSKA PLANINSKA STAza U BROJKAMA i zanimljivi podaci o njoj:
Otvorena 1. kolovoza 1953., imala je 80 točaka.
Pokretač i idejni stvoritelj: Ivan Šumljak.
Broj točaka: danas 75 kontrolnih točaka od 2011. (2003.-2011.: 71 kontrolnih točaka, 1993.-2003.: 69 točaka (2001. je jedna točka promijenjena), prije 1993. bilo je 80 kontrolnih točaka).
Dužina staze: dužina po reljefu (ona koju navodimo za dužinu SPP): 599 km, ukupni uspon: 45,2 km, ukupni spust: 45,5 km.
Kad planinari danas prođu Slovensku planinsku stazu od Maribora do Ankarana:
- posjete 75 kontrolnih točaka,
- okrijepče se u 58 planinskih koća,
- popnu se na 23 divne vrha,
- posjete 5 slovenskih gradova i
- 2 muzeja -> Slovenski planinski muzej u Mojstrani i Bolnicu Franu.
- Jedna od točaka na stazi, Škocjanske jame, pripada Unescovoj kulturnoj baštini.
- Na cijeloj SPP prati ih crveno-bijela Knafelčeva markacija s brojem 1.
U Planinskoj nakladi PZS o SPP:
- Dnevnik s Slovenske planinske staze
- Vodič Slovenska planinska staza
Upravo u ovo vrijeme u okviru Planinskog saveza Slovenije održava se i akcija Droben prispevek za markanten vtis, u kojoj s doprinosom 1 EUR pomažete obnovi planinskih staza (pošaljite SMS s ključnom riječi »POT« na 1919).
Do sada je Slovensku planinsku stazu uspješno prošlo oko 9500 planinara, kojima je dodijeljeno točno toliko znački.
Broj sudionika/planinara u posljednjih godina koji su prošli SPP: 2000: 251 pohodnika, 2001: 247, 2002: 255, 2003: 255, 2004: 194, 2005: 185, 2006: 200, 2007: 179, 2008: 206, 2009: 178, 2010: 116, 2011: 167 sudionika.
