Novi vodič Slovenska Istra i Kras

Novi vodič Slovenska Istra i Kras - na planinski izlet po Primorskoj.

Planinare razveseljuje posodobljeno i prošireno izdanje vodiča po slovenskoj Istri, Krasu i zamejstvu, koje je djelo domaćina i odličnog poznavatelja područja Milana Vinčeca. Vodič Planinske založbe odlikuju sažeti, točni i slikoviti opisi planinskih staza i izleta s prstohvatom povijesti i kulture - ukupno čak 45 izleta po Primorskoj, začinjenih s primesom čarobnog.

Slovenska Istra i Kras (pokrajine koje definiramo kao Primorska) privlačne su destinacije u koje se ljubitelji prirode uvijek rado vraćaju. Raznovrsni brežuljkasti svijet, blaga klima, umjerena ljeta i blage zime cijele godine privlače brojne posjetitelje, izletnike i pješake. Svaka godišnja doba nudi nešto novo i zanimljivo, svaki posjet je - prema riječima autora Milana Vinčeca - začinjen primesom čarobnog: "Preseneti krajina koja iz koraka u korak mijenja izgled, sada posuta kamenjem, u sljedećem trenutku otvaraju se meke živocrvene zelene livade, šumski zagrljaj, puste gole površine, nisko grmlje, najzad iznenade šumske čistine popločane šarolikim cvijećem."



Posodobljeno i prošireno izdanje vodiča Slovenska Istra i Kras nadopunjuje Vinčecovo izvorno književno djelo od prije manje od desetljeća, koje je također izašlo u Planinskoj založbi. Osim ažuriranih opisa i obnovljenog fotografskog prikaza, vodič poziva i na brojne nove staze, jer u novom izdanju ima 14 ciljeva više. Vodič je namijenjen svima koji vole lakše i označene planinske staze te izlete s prstohvatom povijesti i kulture. Pečat mu daje slikovita predstavitev mjesta i ljudi, prirodne i kulturne baštine, dodana vrijednost su pregledni zemljovidi opisanih staza, bogat fotografski sadržaj i QR-kodovi polazišta i staza.

Vinčec je u vodiču iz 2016. pozvao na posjet Šavrinskom hribovju sa slikovitim selima, u misterioznu obalu granične rijeke Dragonje, na razglednu rub flišnog klifa kod Strunjana i iz plezalačkog Ospa na razgledni Tinjan. Daleko od mora mamila je duga staza oko Movraške vale, koju je moguće skratiti usponom na Lačnu ili pregledom zanimljivih špiljskih niša kod Sočerge. Još duža je kružna Pot gradova, kulturno-povijesna i prirodoslovna učionica na otvorenom. Autor je pozvao još u zamejstvo, do znamenite soteske Glinščice, zatim preko širokih travnatih polja Lipnika, Kavčiča, Goliča i Kojnika te na tisućumetrski razgledni balkon Slavnik, s njega na manje poznate vrhove iznad Matarskog podolja, iza kojeg mame plodna Brkinja. Njihova sjeverna padina spuštaju se u dolinu rijeke Reke te njezinim najužim dijelom do Škocjanskih jama i još na Vremščicu. Na kraju je nabrojao neke vrhove Tržaško-Komenskog krša i najviši vrh Crnih brda, Trstelj.

Kao što navodi urednik novog vodiča Gorazd Gorišek, posodobljeno i prošireno izdanje Vinčecovog vodiča po Slovenskoj Istri i okolici poziva na brojne nove staze, primjerice na Kettejevu stazu između Ilirske Bistrice i Prema, gdje se rodio slovenski pjesnik, i na razglednu travnatu Žbevnicu kod južnih susjeda. Preko južnog branika doline Glinščice, Mali Kras, mami do slapa Veli vir i u slikovita istrzanska sela. Posjetitelje čekaju drevna naselja Korte i Koštabona, svako selo sa svojom kružnom stazom. Slovenska planinska staza na područje koje predstavlja vodič ulazi ispod Vremščice, penje se na Slavnik, prelazi do Socerba i preko Tinjana silazi do mora. Na kraju autor vodi na vrhove iza slovensko-italijanske granice: na razgledne Volnik i Veliki Medvedjak, Sveti Lenart, gdje stoje temelji nekadašnje crkvice, te Grmadu, preko koje je u Prvom svjetskom ratu prolazila austrougarska obrambena linija. Nad Tržaškim zaljevom mame Rilkejeva i Napoleonova staza, do Jadranskog mora vodi Ribička staza iz Nabrežine.

Pri istraživanju Primorske s novim vodičem dobrodošao će i zemljovid Planinskog saveza Slovenije Slovenska Istra, Kras i okolica u mjerilu 1 : 50.000, koji obuhvaća područje između Sečovelja i Žbevnice na jugu, Sabotina i Lokvi na Trnovskoj planoti na sjeveru, između Predmeje, Senožeča, Košane i Podgrada na istoku te Sabotina, Doberdobskog jezera, Trsta i Sečovelja na zapadu.

"S vrhova ovih skromnih brežuljaka zurio sam u daljinu, preda mnom se kao na dlanu otvarao čudesni svijet slovenske Istre. Pogled sam usmjeravao tamo gdje je sunce već božalo površinu mora i u nijansama žarećeg plamena završavalo svoj obilazak; još zadnji put u rastanku, laku noć, poljubilo je tu čarobnu zemlju i potonulo u onaj svijet. To su oni nezaboravni trenuci kada te slovenska Istra uhvati i očara, to su trenuci kada se zaljubiš u boje i mirise te misteriozne zemlje i kada ti iz dubine srca same od sebe navru riječi: slovenska Istra doista nema moćnih planina, čak ni brežuljaka koji bi ponosno nosili to ime u izobilju, ima pak puno malih vrhova i brežuljaka gdje se putnik osjeća dobro i gdje nalazi svoj mir. To su planine istrzanskog čovjeka, to su sveti hramovi gdje se putniku otkrivaju radosti i ljepote Istre i ga zaista obogaćuju i čine boljim," poetski se poklonio svojim uzvišenjima Vinčec.