Ob prvom snijegu u visokogorju potrebna je posebna opreznost...

Ob prvom snijegu u visokogorju potrebna je posebna opreznost, mjere za suzbijanje koronavirusa u brdima.



Zimi su planine prekrasne. Poštivanjem osnovnih pravila i odgovarajućim odabirom cilja možemo provesti prekrasan sunčan dan s pogledom u dolinsku maglu. Stoga prije ulaska u zimsko doba nije odveće nekoliko osnovnih uputa za sigurno hodanje po planinama. Ali budući da ni planine i bretovci nisu sigurni od koronavirusa, dodajemo i osnovne mjere za ograničavanje epidemije koje vrijede za planinarske kuće. Potrebno je znati da kuće imaju poseban način rada odnosno mnoge su već zatvorile svoja vrata.







U srednjegorju rijetko ćemo se sresti sa snijegom. Na stazama ima mnogo lišća koje prekriva vlažne korijenove, rupe, a voda noću zaledi zbog niskih temperatura. Iz tog razloga potrebna je opreznost pri hodanju jer možemo lako kliznuti, pasti i ozlijediti se na takvoj podlozi. „Za sigurnije hodanje savjetujem kvalitetne cipele i upotrebu planinarskih štapova za bolju ravnotežu“, savjetuje stručni suradnik PZS-a i gorsko-rešetarski spasitelj Matjaž Šerkezi.







Čim pođemo malo više, već između 1300 i 1500 metara na sjevernim stranama planina sretnit ćemo se sa snijegom. Snijeg se danju otapa, natapa podlogu i uzrokuje manje lavine koje prelaze i planinarske staze te uzrokuju dosta problema pri hodanju jer korak zbog nestabilne podloge više nije siguran. Ako snijeg noću zaledi, predstavlja opasnost od klizanja za posjetitelje planina. „Posebno je opasan na mjestu gdje se snijeg susreće s podlogom, tj. na njegovim krajevima jer se tu stvara tanki, prozirni sloj leda i u slučaju da na njega stavimo stopalo, cipela ne nudi dovoljno trenja pa dođe do klizanja i pada. Svuda gdje staza ide po snijegu s nagibom, savjetujemo upotrebu čekića i dereza te obavezno znanje njihove upotrebe. Na ravanijim stazama i kolovozima u nižim predjelima i planinama gdje je tlo već zaledeno dobro će doći derezice.“







Prije pohoda u visokogorje ili srednjegorje dakle treba znati neke osnovne preporuke, stoga nije odveće postaviti si donedavna pitanja.







1. Gdje i kako provjeriti vremenske i snježne uvjete?







Prije odlaska u planine uvijek moramo provjeriti snježne uvjete i razinu opasnosti lavina. Najbolje informacije dobit ćete na web-stranici našeg nacionalnog portala za vrijeme (ARSO). Dodatna objašnjenja i upozorenja o opasnostima lavina redovito objavljujemo i na web-stranici Planinarskog saveza Slovenije. „Treba je još reći da ako niste vješti za hodanje po planinama zimi, predlažem da u planine krenete s gorskim vodičem ili planinskim vodičem Planinarskog saveza Slovenije. Hodanje po planinama zimi zahtijeva ogromno znanja i iskustva te rukovanje posebnom tehničkom opremom koja može biti opasna ako se nepravilno koristi. Čak i ako je razina opasnosti lavina niska (1. ili 2. stupanj), opasnost postoji“, upozorava Matjaž Šerkezi.







2. Kakvu odjeću odabrati?







U ruksak zimi svakako spadaju toplija odjeća. Nije odveće toplija patka, deblja kapa i rukavice, nepropusne hlače koje imaju produženi lumbalni dio i naramenice koje sprječavaju da se vidi leđa. „Osobno izbjegavam gornjice koje služe da snijeg ne uđe u čizme jer se ispod njih taloži kondenz koji u hladnoći zaledi i osjećaj kretanja nije ugodan. Umjesto gornjica imam donji dio hlača probušen i provučenu traku koju vežem ispod đona čizama te time spriječim da mi hlače u dubokom snijegu zaleze gore i snijegu omogućim slobodan put u čizme. Vrlo preporučljiva je i vratna marama koja štiti vrat, u jačoj hladnoći je povučemo preko usta i nosa te time spriječimo udisanje hladnog zraka.“







3. Jesu li potrebne visoke čizme?







Kao obuću zimi uvijek koristimo samo visoke čizme. „Posebno sam osjetljiv na težinu i koristim lagane planinarske čizme od umjetnih materijala koje imaju vodonepropusnu membranu i jednostavne su za održavanje. Potplat mora biti krut i dobro grebenast jer se pod opterećenjem ne savija i pruža siguran korak i potporu nozi. Važno je i da imaju na peti mogućnost pričvršćivanja poluautomatskih dereza.“ Niske sportske patike za hodanje po planinama zimi nisu prikladne jer se često susrećemo s terenom koji nije samo zasnežen nego i zaleđen. To svakako vrijedi za većinu srednjegorja i visokogorja zimi.







4. Kakav je odabrani put?







Svijet zimi i u snijegu postaje potpuno drugačiji. Na mnogim mjestima ustaljene planinarske staze koje koristimo ljeti nisu prikladne ili su čak opasne za hodanje jer se pojavljuje veća opasnost od lavina. „Ako uzmem laganu planinarsku stazu iz Kamniške Bistrice na Kamniško sedlo, dobiva zimi potpuno drugi lik. Staza koja je ljeti prilično jednostavna postaje zimi zahtjevna. Treba uzeti u obzir i činjenicu da su dani kraći, temperature niže … Prosto, na Viševnik zimi se ne možemo uputiti u sportskim patikama i trenirkama, bez ruksaka i obavezne planinarske opreme“, dodaje Matjaž Šerkezi.







5. Štapovi da ili ne?







Zimi, za odrasle osobe, da. Pružaju dodatnu potporu, pomažu pri ravnoteži, štite koljena. Ukratko, hodanje po snijegu sa štapovima sigurnije je i lakše. „U dubokom snijegu savjetovao bih i skijaške ture ili krplje. Samo pri silasku bih upozorio da zapešća nemamo pričvršćena za ruke jer ima dosta ozljeda kada tijekom silaska planinarski štap dođe između nogu ili ga zgazimo, povučemo ruku za sobom i zbog iznenadnog trzaja dođe do ozljede zapešća, ponekad i leđa. Djeci odsvjetujem štapove jer je za njih važno da dobro razviju osnovnu motoriku i ravnotežu.“







6. Što učiniti ako se najavljuje jak vjetar?







Vjetar može biti sasvim neugodan, posebice u slučaju pojava koji zovemo vejavica kada po zraku vihorom snježne kristale koji kao tisuću igala bičuju izloženo lice. „Ja se od vjetra štitim patkom i tanjom vjetrobranom jaknom. Na glavi uvijek imam kapu jer najviše tjelesne temperature gubimo preko glave. Lice dodatno štitim vratnom maramom i skijaškim naočalama koje mi omogućuju i znatno bolji vid“, dodaje Šerkezi. Ako hodate šumom može se pojaviti opasnost od padajućih grana što može biti vrlo opasno. „Tijekom cijele svoje planinarske karijere doživio sam oluju dvaput. Ne bih je više volio nikad. Kod jakog vjetra uvijek sam pažljiv što se događa iznad mene, posebice kada idem kroz šumu gdje se iznad mene šire moćna stabla s pojedinačnim suhim granama. Opreznost nikad nije odveća“, zaključuje na kraju Matjaž Šerkezi.







7. Je li kuća otvorena?







Većina planinarskih kuća krajem listopada zatvara svoja vrata. To predstavlja dodatnu poteškoću pri obilasku planina zimi jer nema mogućnosti grijanja, skloništa od oluje ili toplog jela i pića. Pojedine planinarske kuće vikendom otvaraju vrata ali to nije pravilo. Stoga je još važnija dobra priprema za izlet i informacija je li kuća otvorena ili ne. Podaci su dostupni na web-stranici Planinarskog saveza Slovenije. Moguću otvorenost kuća možete provjeriti na web-stranici društva koje upravlja planinskom kućom ili nazvati domara kuće. U trenutnoj epidemiji koronavirusa nije odveće upozorenje da i otvorene kuće rade u ograničenom kapacitetu s mogućnošću osobnog preuzimanja hrane i pića. Pritom je potrebno strogo poštovati sigurnosne upute (mase, međusobna udaljenost...). Ambaluža se uvijek nosi natrag u dolinu. Noćenje osim rijetkih iznimaka nije moguće, sanitarni objekti obično nisu dostupni.







Birajte manje prometne staze







Živimo dakle u vremenu epidemije koronavirusa i na snazi su brojni ukrepi slovenske vlade za suzbijanje virusa. Od danas je privremeno ograničen prelazak između općina čime su se smanjile i mogućnosti za planinarske i plezalske aktivnosti.







Sve posjetitelje planina pozivamo da se prema trenutnim uvjetima prilagodite aktivnostima u planinama, birajte manje prometne i lakše staze da ne dolazi do pretjeranog zgušnjavanja posjetitelja na pojedinačnim područjima. Iskustvo će biti i znatno ljepše jer u slučaju da se tijekom rekreacije u prirodi ne može osigurati međusobna udaljenost od najmanje 3 metra, propisana je upotreba maski odnosno zaštita za usta i nos.







Pozivamo da se ne izlažemo opasnostima u planinama da to ne pridonese nesrećama i dodatnom opterećenju tako rešetarskih kao i medicinskog osoblja. Pazite na sebe i druge. time svatko može pridonijeti da se situacija što prije normalizira. Više o sigurnijem obilasku planina zimi možete pročitati na web-stranicama PZS-a, u prosincu i siječnju pa lijepo pozvani na tečajeve sigurnijeg hodanja po planinama zimi koje organiziraju pojedinačna društva GRS-a.







Planine uvijek s nama







Ali budući da u Planinskom savezu Slovenije brinemo da bretovci i planine budu uvijek s nama, unatoč svim ograničenjima i zabranama, i ove godine smo izdali jedinstveni Planinarski kalendar 2021. 13 prekrasnih autorskih fotografija odvest će vas slovenskim planinskim svijetom u različitim godišnjim dobima. Za sve nas, ljubitelje planina i prirode, to može biti poziv za nove planinarske izazove.







Sigurno na planinskim stazama!