Odličan posjet planinskim kočama

Odličan posjet planinskim kočama već prije vrhunca planinarske sezone.

Prva polovica ljetne planinarske sezone 2017. u planinskim koćama među je boljom u posljednjih deset godina, skućarji bilježe veći posjet i rast prometa, čemu pridonose i vruće i sunčano vrijeme te visoki ljetni posjet stranaca, pokazuje ocjena Gospodarske komisije Planinskog saveza Slovenije (PZS). Za kvalitetnu masovnost trude se planinski savez i društva, tako s osposobljavanjem skućara i dodjeljivanjem certifikata koće prijazne okolišu i obiteljima kao i širokom promocijom.



U Sloveniji ima 181 planinsku koću, sklonište i bivake, od čega 164 opskrbljenih planinskih koća, koje su najposjećenije upravo ljeti. "Prva polovica planinarske sezone, do kraja srpnja, u planinskim koćama je među boljima u posljednjih deset godina. Dosad prema ocjeni planinskih društava nije na razini rekordanog 2011., ali je usporediva s ostalim uspješnim sezonama u posljednjih deset godina. U odnosu na prosjek posljednjih pet godina planinske koće bilježe oko deset posto veći posjet i slično više noćenja. Barem tolikav ili još veći je rast financijskog prometa, što znači da ljudi u koćama ponovno troše nešto više, što je djelomično povezano i s rastućim udjelom stranaca, koji su po pravilu veći potrošači od domaćih gostiju. U prošloj deceniji udio stranaca koji prenoće u planinskim koćama činio je trećinu noćenja, u posljednje tri godine približava se 40 posto," dosadašnju ocjenu uspješnosti poslovanja planinskih koća na temelju rezultata upitnika predstavlja Dušan Prašnikar, stručni suradnik PZS-a za područje Gospodarske komisije.



Uspjehu prve polovice sezone najviše je pridonijelo planinarima naklonjeno vrijeme, kako zbog mnogo sunčanih dana tako i visokih temperatura koje motiviraju planinare i turiste da se uspnu više na hladnija područja. Vrijeme značajno utječe i na opću turističku sezonu, koja je dosad u Sloveniji među rekordnima, posebice se rekordnim posjetom hvale gorska turistička središta, posljedično planinske koće u središnjem dijelu Julijskih Alpa bilježe vrlo dobru sezonu. Osim vanjskih čimbenika za bolji posjet trude se PZS i planinska društva. "U posljednje tri godine zajedno promičemo planinske koće na turističkim sajmovima u Sloveniji i inozemstvu te promotivnim materijalima i različitim načinima web promocije. Planinski savez također se trudi poboljšati kvalitetu usluga u planinskim koćama. To se ne shvaća kao poboljšanje udobnosti u koćama, iako se redovitim obnovama u okviru financijskih mogućnosti poboljšava i to, nego prije svega kao poboljšanje osjećaja u planinskim koćama. Želimo stvoriti atmosferu kućnosti, čistog i ugodnog okruženja, s ukusnom i domaćom hranom i prije svega prijaznom riječi osoblja koje zna savjetovati posjetitelje o prikladnosti staza i ciljeva u okolici koća. Poboljšanju stanja u planinskim koćama u posljednjim godinama značajno su pridonijela i dva certifikata koje dodjeljuje PZS, i to koća prijazna okolišu i obiteljima," Prašnikar predstavlja napore za kvalitetnu masovnost.



Vruća ljeta ne samo da razveseljava, nego sušom na nekim mjestima skućarima izaziva sive kose. "Upozoravamo posjetitelje visokoplaninskih koća da može doći do nestašice vode u nekim koćama i molimo za strpljenje. Zbog vrlo blage zime s malo snijega i manje količine oborina ima manje vode na izvorima odnosno u rezervoarima, posljedično smanjen protok u koćama, u krajnjim slučajevima nema vode za pranje. Istovremeno pozivamo posjetitelje da na vrijeme obezbijede rezervaciju za spavanje u planinskim koćama, jer su na vrhuncu ljetne sezone mnoge koće u visokogorju potpuno popunjene. Oni koji rezerviraju smještaj u planinskoj koći neka u slučaju mogućih promjena što prije obavijeste osoblje koće o otkazivanju rezervacije," još upozorava Prašnikar.



Odličnim početkom planinarske sezone mogu se pohvaliti u Gomiščkovom skloništu na Krnu (2182 m, PD Nova Gorica). "Već treću sezonu smo skućari u Gomiščkovom skloništu i od godine do godine veći posjet nas razveseljava. Radnim danima uglavnom dolaze stranci, vikendom Slovenci. Ako je prije dvije godine bilo 70 posto Slovenaca i 30 posto stranaca, prošle godine pola-pola, ove godine do sada prednjače strani posjetitelji, puno Nijemaca, Engleza, Amerikanaca, Čeha, oni su mnogo bolje opremljeni nego nekad, zadnje dvije godine dolazi i ogromno belgijskih skauta. Više Slovenaca očekujemo u kolovozu, jer još uvijek vrijedi da u srpnju idu na more, u kolovozu u planine," kaže Nives Brauner, bolja polovica štajerskog skućarskog para uz Dejana Sela, koji u Julijskim Alpama pišu priču o uspjehu. Mladi skućari primjećuju sve više mlađih posjetitelja, neki od njih zbog imidža dijele svoje trenutke na društvenim mrežama uživo, puno ih također traži autentičan dodir s prirodom - neki sami, drugi još uz roditelje. Mariborski se svakako znaju približiti različitim generacijama posjetitelja, koje nagovaraju i prekrasnim fotografijama, videima i porukama i preko facebook stranice Gomiščkovo sklonište na Krnu, koju su napravili uglavnom kako bi nekadašnji česti posjetitelji koji više ne mogu dolaziti mogli doživjeti trenutke s Krna, primorskog oca. "Uživamo u svom poslu. Prijateljski smo nastrojeni, kao što skućar mora biti - inače sami takvi ljudi dolaze u planine, pa smo samo ogledalo i vraćamo što nam planinari donesu. Daleko okolo svi hvale naš domaći kruh, inače smo sklonište, pa je uobičajena skromnost, ali svatko odlazi s velikim osmijehom i punim trbuhom, ako nije izbirljiv," još dodaje Braunerova.



Također sve više planinara vodi put na Cojzinu koću na Kokrskom sedlu (1793 m, PD Kamnik), gdje su zbog adaptacije ove godine otvorili koću tek 17. lipnja, ali Tomaž Bolcar, skućar već šestu sezonu, ocjenjuje da je "u dobru mjesec i pol najbolji posjet dosad, čak bolji nego prošle godine kad je bio rekordni. Iznenađeni smo, jer vrhunac sezone obično pada u kolovoz, ali je srpanj dobro prošao. Noćenja su otprilike ista kao prošle godine, ali ove godine više dnevnih gostiju, manje grupa, sve više pojedinačnih gostiju. Od stranaca prevladavaju Hrvati, prilično Srba, puno Nizozemaca, Austrijanaca, nekoliko posjetitelja iz Bugarske, Češke, Poljske, Mađarske, Engleske ..." Popularna koća u Kamniško-Savinjskim Alpama ove godine slavi 120 godina, pa su joj priuštili temeljitu obnovu; ima nove sanitarije, jeseni čeka obnova kuhinje i drugih prostorija, obnovljena je električna instalacija zaštićena od udara munje i uređen internet priključak. Koća prijazna okolišu dobiva struju iz fotonaponskih i vjetroenergije, za manju potrošnju uredili su LED osvjetljenje. Zbog adaptacije, veće potrošnje i suše ove godine imaju velike probleme s vodom, iako imaju nove vodne rezervoare, deževnica je ponijela pa su početkom tjedna vodom iz doline prevezli žičarom. Skućar se trudi za promociju dobrom ponudom, prijaznim odnosom prema gostima, točnim informacijama za planinare, pa i preko web kanala i društvenih mreža, posebice na facebook stranici Tomaž Bolcar (Cojzova Koča) može se naći aktualne informacije i primamljive fotografije. U koći i delicije, od kućne specijalnosti kokrskog lonca, nekakvog povrćno-mesnog ragua, i kamniškog goveđeg lonca do ajdove juhe i klasičnih juha na žlicu, među desertima vlada jabukova štrudla te povremeno voćni cmoki i sirni štruklji. Bolcar se ove godine već drugi put sudjelovao seminara za skućare koji organizira Gospodarska komisija PZS-a. "Svako osposobljavanje donosi širinu - ponudu i ugostiteljstvo gledaš iz drugog kuta ili potvrđuje da smo na pravom putu," naglašava skućar koji je sveže stečeno znanje već uveo u ponudu: "Naučili su nas kako voditi priču - i mi razvijamo priču o cvijeću. Na Kokrskom sedlu su domaće izuzetno rijetke i važne gorske cvjetice. Koća je nazvana po braći Zois, Žigi i Karlu, koji je bio botančar. Zoisova zvončica jedna je najvažnijih autohtonih biljaka koju planinari ovdje ljeti mogu vidjeti uživo, inače na fotografijama ili projekcijama, proljeće nedaleko od koće najveće stanište kranske ljilje. Nastavljamo Zoisovo nasljeđe i potičemo posjetitelje planina na poštivan odnos prema gorskom cvijeću. Želimo se povezati i s istomišljenicima na drugim koćama sličnog cvjetnog bogatstva i napraviti zajedničku tematsku planinsku stazu."



Na Koroškom kompas mnogih planinara i planinskih biciklista pokazuje prema Domu na Peci (1665 m, PD Mežica). "Prošle sezone bio sam skućar na Domu Valentina Staniča pod Triglavom, sada smo prvu godinu pod Pecom. Ovamo uglavnom dolaze Slovenci, jer je Peca prikladna za jednodnevni izlet, pa je noćenja malo, dnevnih posjetitelja pak dosta. Najviše dolaze vikendom, u ovim vrućim danima domaći se dolaze ovdje rashladiti. Tijekom praznika Dom na Peci popularna je meta baka i djedova s unucima, za koje dobro brinemo jer smo koća prijazna obiteljima, a i okolišu," objašnjava Branko Kremser s osmogodišnjim iskustvom skućara: "Kladimo se na kvalitetu hrane, čistoću koće i prijazni odnos prema gostima." Kuhinju vodi Hilda Ladinek, na meniju delicije za mesojede i vegetarijance, od bograča, gulaša i gljivične juhe do palačinki, carske pečenke i kločevih nudli, tradicionalne koroške slastiče. Kuhinju su potpuno obnovili prošle godine, najnovija akvizicija su nove madraci u sobama u prvom katu, sobe su također svježe obojene. Dom na Peci kontrolna je točka Slovenske planinsko-biciklističke staze, mnogo - i slovenskih i austrijskih - planinskih biciklista posjećuje ga tijekom slijeta s Pece po stazi nad Pliberkom. Mnoge posjetitelje zove K 24, 80-kilometarska staza s usponima na pet najviših koroških vrhova - Uršlju goru, Smrekovec, Raduhu, Olševo i Peci, koju najtržljiviji savladaju u manje od 24 sata. Inače od koće do Kordeževe glave (2125 m), najvišeg vrha Pece, sat i pol do dva sata hoda, pećina kralja Matjaža udaljena je samo strijeljanjem.



"Posjet Koći na Kopitniku ove godine sličan je prethodnim sezonama. K nama obično dolaze prolazni pješaci koji tu nešto popiju ili pojedu, zatim se vraćaju kući ili nastavljaju prema koći u Gorama, Kalu, Mrzlici, Šmohoru, mogu i na Liscu ili Kum. Posjetitelji dolaze iz cijele Slovenije, najviše domaći koji nas redovito posjećuju. Ove godine ovdje su već prenoćili planinari iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, puno dolaze i posjetitelji Rimskih termi, Slovenci i stranci," ocjenjuje predsjednik PD Rimske Toplice Jure Potokar. Koću na Kopitniku (865 m, PD Rimske Toplice) opskrbljuju sami planinari koji se redaju u dežurstvima, pa je otvorena samo vikendima i za praznike. "Budući da smo planinska koća prijazna obiteljima, na Kopitnik dolazi puno obitelji s djecom koja se zabavljaju na igralištima. Organiziramo različite priredbe, upravo prošle subote imali smo 27. tradicionalno Popodne ob citrah na Kopitniku, živahno je za Prvi maj, i Zlatorogova transverzala ponosa bila je naša gost. Zanimljivi smo za zatvorene grupe kojima se prilagođavamo vremenski, dolaze i iz društva Sožitje za pomoć osobama s poremećajem u osobnom razvoju," dodaje Potokar. Marljivi planinari u posljednjim godinama obnovili su cijelu koću, od krova, električne i vodovodne instalacije do kanalizacije i okoline koće, Općina Hrastnik pribavila im je automatski defibrilator, planiraju sanitarije za invalide. I u Posavskim brežuljcima klade se na kulinariju, tradicionalno se jutarnja jaja na oko dobro prodaju, planinari na Kopitniku mogu računati i na neku juhu i jabukovu štrudelju.



Na vrhuncu ljetne planinarske sezone, koja traje od sredine srpnja do sredine rujna, Planinski savez Slovenije naglašava da svatko treba odabrati ture za koju je odgovarajuće psihofizički pripremljen i ima odgovarajuću opremu koju zna koristiti. Prije polaska u planine posjetitelji treba da provjere vremensku prognozu, stanje planinskih staza i otvorenost planinskih koća, preporučuje se i rezervacija smještaja i uporaba vlastitog rublja.