Ograničili bi pristup našim turističkim biserima. U igri i ulaznina za TNP.
Posjeti Triglavskog narodnog parka naglo su porasli posljednjih godina i dosegli "razinu na kojoj je utjecaj na prirodu opterećujući, a kvaliteta doživljaja smanjena". Kako bi se to moglo ograničiti? Među mjerama koje su na stolu je i ulaznina.
Ravnatelj javne ustanove Triglavski narodni park (TNP) Uroš Brežan u srijedu je načelnicima predstavio nacrt upravljačkog plana za sljedeće desetljeće. Raspravljali su uglavnom o velikim turističkim pritiscima.
"Ljetne sezone, posebno u Julijskim Alpama, pokazuju da je usmjeravanje i ograničavanje posjeta u Triglavskom narodnom parku nužno, posebno na 'vrućim točkama'", rekao je Brežan za N1.
Među mogućim mjerama je i ulaznina. "Još nismo razgovarali o konkretnim mjerama, ali jedno od rješenja mogla bi biti neka opća ulaznina u park", rekao je i naglasio da bi takvu mjeru trebalo "dobro promisliti".
Što još predviđa dokument koji će biti osnova za upravljanje TNP-om u sljedećem desetljeću?
Veliki rast turizma
Broj turista koji posjećuju TNP značajno je porastao u posljednjih 15 godina.
Ukupan broj ležajeva povećao se s nešto više od 27 tisuća na više od 47 tisuća između 2010. i 2025., dolazaka s nešto više od pola milijuna na više od 1.660.000, a noćenja su se povećala s oko 1.675.000 na 4.271.000 između 2010. i 2025.
Osim spomenutih stacionarnih gostiju, postoji i ogroman broj jednodnevnih posjetitelja koji, kako piše u dokumentu, predstavljaju veliki izazov. Masovni posjeti planinama, skijanje na turne u visokogorju, povećanje broja planinskih biciklista zbog popularnosti električnih bicikala i posjeti planinskim kolibama također znače sve veće opterećenje prirodnog okoliša.
Problematičan je i motorni promet. Ako se ne uvedu režimi pristupa i parkiranja, on će rasti za 3 do 5 posto godišnje, pokazuju projekcije.
Kako nacrt plana također navodi, posjeti najprepoznatljivijim prirodnim vrijednostima već su 2018. i 2019. dosegli razinu na kojoj je utjecaj na prirodu opterećujući, a kvaliteta doživljaja smanjena.
Godine 2024. Mostnicu, Tolminska korita, slap Savica i sotesku Vintgar posjetilo je 700.000 ljudi.
Koliko je posjetitelja previše?
Javna ustanova TNP želi smanjiti negativne posljedice definiranjem nosivih kapaciteta pojedinih prirodnih vrijednosti. Koliki bi oni trebali biti? Za Blejski vintgar – jedinu prirodnu vrijednost TNP-a za koju je već izdana odredba o ograničenju posjeta – to je 2.290 ljudi dnevno ili najviše 245 istovremeno u klancu, za Tolminska korita 1.050 dnevno, za slap Savica 1.135 dnevno, osim u srpnju i kolovozu kada bi vrijedilo više ograničenje, tj. do 1.700 posjetitelja dnevno.
Korita Mostnice mogla bi posjetiti 440 u jednosmjernom ili 880 u dvosmjernom posjetu, izvir Soče od 500 do 1.500 ljudi dnevno ovisno o polazištu, Martuljške slapove do 1.300 posjetitelja za donji slap i do 1.500 za gornji slap.
Ograničenja bi se mogla uvesti i za Slap Peričnik i Pokljuška soteska, za koje su pripremljeni različiti scenariji nosivih kapaciteta.
Plan ne predviđa automatsko uvođenje kvota na svim spomenutim lokacijama, ali ti izračuni mogli bi postati osnova za ograničavanje posjeta. Posjete se mogu ograničiti kada predstavljaju opasnost za postojanje ili očuvanje prirodnih vrijednosti, divljih vrsta i njihovih staništa, tipova staništa te kulturne baštine i kulturnog krajolika, predviđa plan.
Posjetitelji već sada moraju platiti ulazninu za posjet Blejskom vintgaru, Tolminskim koritima i Mostnici te za pristup slapu Savica. Još uvijek nema konačnog dogovora o njihovom upravljanju – i tko će naplaćivati ulazninu.
Kao što je spomenuto, prema riječima ravnatelja TNP-a Brežana, jedna od ideja za ograničavanje turističkog pritiska na park je ulaznina za sam TNP. Ona bi zatim uključivala ili zamjenjivala ulaznine za posjet pojedinim prirodnim vrijednostima.
Zbog klimatskih promjena posjeti TNP-u bit će još veći
Plan predviđa da će se zbog klimatskih promjena – koje su u Alpama još izraženije nego u nizinama – turistički posjeti i dalje povećavati.
"Među ključnim uzrocima ističu se dulja razdoblja povoljnih vremenskih uvjeta u proljeće i jesen, smanjena pouzdanost snježnog pokrivača u niže smještenim alpskim i predalpskim područjima te time preusmjeravanje rekreacijskih i turističkih tokova u više smještena, prirodno očuvana područja", navodi se u dokumentu, te da "povećana učestalost toplinskih valova u urbanim i nizinskim područjima može dodatno ojačati ulogu nacionalnog parka kao područja traženja povoljnijih mikroklimatskih uvjeta".
Kako ograničiti automobilski promet
Jedan od važnih ciljeva je smanjenje prometa. U najopterećenijim područjima namjeravaju uspostaviti učinkovite i financijski održive sustave održive mikromobilnosti te razviti jedinstveni, dostupan i međusobno povezan sustav javnog prijevoza, navodi se u nacrtu plana.
Mikromobilnost, kako objašnjavaju, znači korištenje lakih vozila poput e-trotineta i e-bicikala za kratke vožnje. Također namjeravaju ojačati javni putnički prijevoz proširenjem ponude, usklađivanjem sustava između općina te poboljšanjem pristupa nacionalnom parku iz ključnih prometnih čvorišta i turističkih središta.
Na rubu parka planira se mreža udaljenih parkirališta (P+R), a unutar parka namjeravaju urediti parkiranje i postupnim smanjenjem i ukidanjem raspršenih i neuređenih parkirnih površina.
Prioritetno će urediti promet u blizini Bohinjskog jezera, na Pokljuki, u Vratima, Kotu, Krmi, na Mangartskoj cesti te u dolinama Tolminke, Zadnjice i Zadnje Trente.
"Prelaz Vršič prelazi tranzitna cesta na kojoj će se smirivanje prometa selektivno planirati (npr. podizanje svijesti, preusmjeravanje s individualnog na javni prijevoz, ograničenje brzine prometa, pojačani nadzor …) te ograničavati prema raspoloživim parkirnim mjestima", planiraju.
U alpskim dolinama gdje se nalaze polazišta za planinarske staze te na području Pokljuke nastavit će postupno ograničavati pristup individualnom motornom prometu te poticati javni prijevoz ekološki prikladnijim vozilima.
TNP se također oslanja na digitalizaciju te predviđa razvoj alata koji će omogućiti praćenje stanja u stvarnom vremenu te javno prikazivanje opterećenosti prostora u realnom vremenu. Posjetitelje bi se tako moglo usmjeriti na manje opterećenu lokaciju već prije dolaska.
Promjene za planinare i biciklizam
U najosjetljivijim područjima prve i druge zaštitne zone (karta iznad) plan predviđa napuštanje prečaca, spajanje staza i premještanje dionica s staništa ugroženih vrsta ili erozijski opasnih područja.
Nove tematske staze uglavnom bi se uređivale samo u trećoj zaštitnoj zoni, a u drugoj samo uvjetno. Pristup nekim područjima mogao bi se i potpuno ograničiti radi zaštite ugroženih vrsta i staništa.
Biciklizam također neće biti dopušten na svakoj stazi, već samo na cestama namijenjenim motornom prometu te na posebno određenim poljoprivrednim, šumskim i planinarskim stazama.
Pravila za korištenje voda također će biti preciznije određena.
U prvoj i drugoj zaštitnoj zoni kupanje, ronjenje, vožnja čamcima i druge vodene aktivnosti bit će (ili već jesu) načelno zabranjene, osim u Bohinjskom jezeru i na posebno određenim dionicama vodotoka. Na Soči, Koritnici i Savi Bohinjki aktivnosti su vezane uz godišnje doba, sat i odgovarajući protok.
Korištenje dronova u rekreacijske svrhe te za snimanje reklamnih i komercijalnih spotova također će biti zabranjeno na području TNP-a.
Nijedno od navedenih rješenja još nije potvrđeno. Lokalne zajednice imaju do sredine rujna vremena za podnošenje primjedbi na nacrt upravljačkog plana za razdoblje od 2027. do 2036., nakon čega slijedi javna rasprava, a Brežan očekuje konačnu potvrdu vlade idućeg proljeća.
Izvor:
https://n1info.si/novice/slovenija/omejili-bi-dostop-do-nasih-turisticnih-biserov-v-igri-tudi-vstopnina-za-tnp/