7.01.2014
Osp i Osapska stena prirodna bisera, važna za slovensko penjanje.
Nakon nedavnog grubog zahvata penjača u pećini Grad kod sela Osp, o kojem je izvješćivala Primorska kronika (TV Slovenija, 3. 1. 2014.), bili smo u Planinskom savezu Slovenije zgroženi. U PZS-u se zapravo svjesni smo problema u ovoj dolini i snažno se trudimo za njezino rješavanje, također uz pomoć penjača te lokalne zajednice i Gradske općine Koper.
Značaj: Osapska stena je markantna polukružna prevjesna stena koja je nastala kao posljedica urušavanja nekadašnjeg stropa pećine zaštitni znak Ospa, jednog od najstarijih sela na Slovenskom. U doba turskih upada pružala je zaštitu stanovnicima, danas pa predstavlja izuzetan penjački poligon. Povoljna primorska klima omogućuje penjanje tijekom cijele godine, upravo zbog ugodne klime i velikog izbora raznovrsnih smjerova svih težina, Osp se može svrstati na vrh slovenske ponude penjanja. Izvrsnost stijene, kreće se od oštre i rukavicama neprijateljske pa sve do curenja stalaktita s super hvataljkama, pruža veliko zadovoljstva ljubiteljima vertikale, pa nije čudno da privlači penjače iz bliže i šire okolice, pa i svijeta.
Povijesni pregled: Područje penjanja stijena Ospa i Mišje peči ima za sobom dugogodišnju tradiciju i povijesni značaj za razvoj penjanja u Sloveniji. Penjači ovdje dolaze već više od trideset godina. Osp pripada među najstarija slovenska penjališta, zbog kvalitetnih smjerova i mediteranske klime, ove stijene se u europskom mjerilu već desetljećima svrstavaju među top 10 europskih penjačkih destinacija. Od 1977., kada su u Ospu nastali prvi smjerovi, broj penjača dramatično je porastao, slobodno penjanje se razvilo u jedan od brže rastućih suvremenih sportova. Prvo su stijene privlačile alpiniste, posebice veliku stijen Ospa, gdje su se penjali uglavnom uz pomoć tehničkih pomagala. Slobodna ponavljanja Magične gobe (naveza Tadej Slabe-Srečo Rehberger) 1986. bila je nesumnjivo prekretnica koja je dolinu predstavila i široj slovenskoj javnosti. Nacionalna televizija je slobodno ponavljanje Magične gobe prenijela uživo. Penjačima je to slobodno ponavljanje značilo prekretnicu, jer je naveza dokazala da se mogu penjati i previse i slobodno (bez tehničkih pomagala) ponavljati smjerovi koji su dotad predstavljali granice tehničkog penjanja. Osp se smatra i početkom državnog prvenstva u sportskom penjanju, jer je 1988. u stijenama iza sela održano prvo državno prvenstvo u sportskom penjanju. Osapska stena i dolina važne su i sicer za razvoj slovenskog penjanja, jer su smjerovi u previesima Mišje peči značili i neviđeni razvoj i poticaj za slovensko penjanje, koje je uskoro povuklo za sobom i svjetske penjačke sile. Tadej Slabe je naime početkom devedesetih smjerom Za staro kolo i malog psa (8c+) privukao i najbolje penjače s cijelog svijeta.
Problematika: Uz procvat sportskog penjanja u dolini jako se povećao i broj posjetitelja - penjača u stjeni Ospa i dolini. Nažalost, tako razvoj donio je sa sobom i određene probleme, za koje se u Planinskom savezu Slovenije snažno svjesni. Problematika obuhvaća prije svega probleme s parkiranjem, sanitarnim objektima, divljim kampiranjem i bačenim smećem. Ljepih vikenda Osp i Črni Kal posjećuje nekoliko stotina penjača, praviloma ih je 20-30 % iz inozemstva. Za Uskrs, prvomajske i jesenske školskih praznike pak zbog povećanog broja stranaca i premalih kapaciteta potporne turističke infrastrukture, prije svega uređenih parkinga i smještajnih kapaciteta, stanje postaje neodrživo.
Nastojanja Planinskog saveza Slovenije i rješavanje problematike: PZS snažno osuđuje djela koja su se dogodila u pećini Grad. Grubi zahvat u pećini Grad nije proveden u okviru nijedne od aktivnosti u organizaciji PZS-a. U dopisu Primorske kronike, TV Slovenija, nije u potpunosti prikazano stajalište PZS-a, odnosno s danom izjavom htjeli smo naglasiti da u Sloveniji ne postoji zakonodavstvo koje određuje pravila za otvaranje novih penjačkih smjerova u penjalištima i da PZS nema nikakve ovlasti određivati tko može otvarati penjačke smjerove. PZS se međutim zalaže da se odgovarajućim zakonskim uređenjem riješe uspostava, održavanje, evidencija i uvjeti te način skrbništva za uređena sportska penjališta u prirodi. Svjesni smo i da je potrebno u penjalištima na zaštićenim područjima opremanje penjačkih smjerova provoditi posebno pažljivo i u dogovoru s nadležnim organizacijama.
Za uređenje odnosa za penjače u Ospu PZS se trudi već dosta vremena. Od početka prosinca 2013. PZS u suradnji s Gradskom općinom Koper priprema i sastanak na temu uređenja odnosa za penjače u Ospu. Sastanak je planiran za siječanj 2014. i na taj sastanak namjeravamo pozvati što više nadležnih, prije svega predstavnike vlasnika zemljišta i stanovnika Ospa.
PZS kao organizacija sa svojim komisijama, društvima i čak pojedinačnim članovima zalaže se za zaštitu prirode, što je jedna od temeljnih zadaća naše planinarske organizacije. Između ostalog, prije više od 25 godina pokrenuli smo akciju "Odnijet ćemo smeće sa sobom u dolinu i kući", što se ogleda u znatno čišćim našim planinama, prije svega u svijesti posjetitelja planina o zaštiti planina, prirode i potrebnoj skrbi za njih. Stoga PZS nikako ne zagovara da je u stijenama dopušteno sve, nego je potrebno i u stijenama koje su dio našeg čudesnog kamenog svijeta postupati u skladu s pravilima koja vrijede za zaštitu i očuvanje prirodnog okoliša.
Planinski savez također je dosad više puta pred očekivanim većim navalama penjača u Ospu preko svojih i drugih web medija upozorio na dosljedno poštivanje režima parkiranja, strpljenje, zaštitu prirode, također predložio da u takvim slučajevima penjači odaberu druga obližnja penjališta.
PZS preporučuje da se svi koji žele opremati penjačke smjerove u penjalištima sudjeluju na tečaju za opremače sportskopenjačkih smjerova, koji se održava u okviru Komisije za sportsko penjanje PZS-a, i time steknu potrebno znanje za obavljanje tih aktivnosti.
Predsjednik PZS-a Bojan Rotovnik
