Otvorene su još samo niže planinarske koče
25.10.2018
Ove godine ljetna planinarska sezona bila je malo bolja od uspješnog prosjeka zadnjih godina. Najbolje su radile visokoplaninske planinarske koće, posljedično su neke koće u srednjim visinama i niže bile manje posjećene. U listopadu su planinarske koće u visokogorju zatvorile svoja vrata, niže koče prešle su na jesensko-zimsko radno vrijeme, čemu treba prilagoditi i jesenske posjete planinama te više pažnje posvetiti planiranju ture. Aktualni podaci o otvorenosti planinskih koča ažurirani su na web stranici PZS koce.pzs.si.
Gospodarska komisija Planinarske zveze Slovenije (PZS) na kraju ljetne planinarske sezone 2018 provela je procjenu uspješnosti rada planinskih koča na osnovi upitnika koji je obuhvatio usporedbu sezone u zadnjem petogodišnjem razdoblju prema broju gostiju, broju noćenja, broju noćenja stranih gostiju i procjeni prometa. Povratne informacije dobila je za dobro trećinu od 162 opskrbljivanih planinskih koča. Podaci raspodijeljeni su i po kategorijama koča i po područjima gdje koče stoje.
"Ove godine sezona za planinarske koče bila je približno pet posto bolja od petogodišnjeg prosjeka. Dobra je bila posebno za visokoplaninske koče, gdje bilježe u prosjeku deset posto bolju sezonu od petogodišnjeg prosjeka. To je posljedica nadprosječno stabilnog i sunčanog vremena te i dalje rasta stranih posjetitelja u visokogorju. Najveći posjet, a time i pritisak, jest prije svega na planinskim kočama u širem okruženju Triglava," sažima rezultate analize ljetne sezone 2018. u planinskim kočama stručni suradnik PZS Dušan Prašnikar. Uopće je posjet kočama u srednjim visinama i nižim kočama barem na razini petogodišnjeg prosjeka. Ali velik posjet visokogorju posljedično uzrokovao je da je posjet nekim nižim kočama ljeti bio lošiji od višegodišnjeg prosjeka. Pokazuje se trend većeg broja stranaca na Slovenskoj planinskoj stazi, jer u mnogim kočama uz tu stazu bilježe rast noćenja stranaca.
"Ovaj put su se planinarska društva suočavala s problemom nedostatka kvalitetnog kadra spremanog raditi u kočama te čestim promjenama osoblja. Jaki rast dolaska turista u Sloveniju uzrokovao je opći nedostatak kadra u ugostiteljskim i smještajnim objektima, što se dodatno pojačalo u planinskim kočama gdje su uvjeti rada drugačiji i teži. Bez obzira na to, osoblje koje radi u kočama trudi se stvoriti ugodnu planinsku atmosferu," objašnjava Prašnikar i dodaje: "Da bismo osigurali kvalitetnu ponudu i odnos prema gostima, Planinarska zveza Slovenije redovito organizira seminare za oskrbitelje planinskih koča, u suradnji s Triglavskim narodnim parkom i Eko skladom, Slovenskim okolišnim javnim skladom, uspješno smo organizirali i seminar za gospodare planinskih koča s naglaskom na okolišne i energetske poboljšanja planinskih koča."
Visokoplaninske koče u Julijskim Alpama, osim Doma na Komni koji je otvoren cijele godine, sve su zatvorile svoja vrata, planinari mogu računati na hitnu opskrbu kod meteorologa u Triglavskom domu na Kredarici te na mogućnost skloništa u neoskrbljenim zimskim sobama i bivakima. Stalno otvorene i jeseni i zimi ostaju Blejska koča na Lipanci, Erjavčeva koča na Vršiču i Planinski dom Tamar u Julijcima, Domžalski dom na Mali planini u Kamniško-Savinjskim Alpama i Valvasorjev dom pod Stolom u Karavankama te brojne niže koče, dok su ostale prešle na jesensko-zimsko radno vrijeme i otvorene su samo vikendom i praznicima. Aktualni podaci o otvorenosti planinskih koča ažurirani su na web stranici PZS koce.pzs.si.
Kod zatvorenosti koča treba uzeti u obzir i sigurnosni aspekt posjećivanja planina jeseni te još veću pažnju posvetiti planiranju ture. "Mnoge koče u jesenjem i zimskom razdoblju neće nuditi tople obroke, mogućnost dopune zaliha tekućine, sigurnog skloništa... Sve to znači da moramo u ruksaku osim osnovne planinarske opreme imati dodatna topla odijela, zaštitu od vjetra i kiše, alu-foliju koja štiti od hipotermije te više tople bezalkoholne tekućine i hrane. Jeseni su dani kraći i tama nas može zaskočiti već oko 17. ili 18. sat. Čelna svjetiljka je obvezna, pobrinite se i za pune baterije," savjetuje alpinistički instruktor i stručni suradnik PZS Matjaž Šerkezi.
Jeseni je moguć i iznenadni burni pogoršanje vremena koje u planinskom svijetu zbog niskih temperatura znači snježne padavine. "Samo nekoliko centimetara snijega ne samo da potpuno mijenja krajolik, nego zahtijeva i dodatnu tehničku opremu (čegrim, dereze) i znatnu mjeru znanja i iskustva za hodanje u zimskim uvjetima. Zbog povećane vlage planinarske staze su mokre i hodanje po njima može biti otežano i zahtijeva pažnju planinara. Čak i manji korak ili neoprez na stazi može dovesti do klizanja koje se u najgorem slučaju može završiti teškim ozljedama ili u slučaju pada preko stjenovitog skoka smrću," upozorava Šerkezi koji podsjeća i na veću mogućnost magle: "Dosta česta pratiteljica naših planina u jesenjem razdoblju jest magla. U svakom ruksaku neka budu planinski zemljovid i kompasi, savjetujemo i znanje korištenja aplikacije Locus Maps na pametnom telefonu gdje možete pronaći i zemljovide Planinarske zveze Slovenije. Ako se na stazi izgubite ili zbog guste magle ne znate nastaviti put, ostanite smireni. Ne lutajte bezglavo jer možete kliznuti na mokrom obronku zbog slabe vidljivosti. Ako ne vidite rješenje odnosno ste ozlijedeni, nazovite 112."
Sretno i siguran korak!