Otvorene su još samo niže planinarske koče...

Otvorene su još samo niže planinarske koče, jeseni pažljivije planirajmo ture.



Ovosezonska planinarska sezona bila je jedna od boljih u posljednjem desetljeću, opće povećanje broja stranih posjetitelja u Sloveniji odražava se i u planinskim kućama. U listopadu su planinarske kuće u visokogorju zatvorile svoja vrata, niže smještene prešle su na jesensko-zimski radni raspored, čemu se mora prilagoditi i jesenska posjeta planinama te veća pažnja posvećena planiranju ture. Aktualni podaci o otvorenosti planinskih kuća ažurirani su na web-stranici PZS koce.pzs.si.







"Poletna sezona u planinskim kućama bila je jedna od boljih u posljednjih deset godina, čemu su doprinijeli tako povoljno vrijeme za obilazak planina kao i rast broja stranih posjetitelja u Sloveniji. Vrijeme je bilo inače u srpnju i rujnu nešto promjenjivo, uglavnom stabilno i prikladno za posjet visokogorju i srednjeg gorja. Opće povećanje broja stranih gostiju u Sloveniji odražava se i u planinskim kućama. Vrlo dobra bila je ovogodišnja ljetna sezona u visokogorju, u središnjem dijelu Julijskih Alpa neke kuće bilježe rekordne posjete. U srednjem gorju i nižim planinskim kućama posjeta je općenito dobar, ponegdje iznadprosječan," ocjenjuje ovosezonu Dušan Prašnikar, stručni suradnik Planinarskog saveza Slovenije (PZS).







Sloveniju prožima mreža više od deset tisuća kilometara planinarskih staza koje vode do 178 planinskih kuća, skloništa i bivaka. Slovenske planine godišnje posjećuje 1,7 milijuna posjetitelja, među njima sve više stranaca, objašnjava Prašnikar: "Posljednjih deset godina bilježimo stalno povećanje udjela stranih gostiju koji prenoće u planinskim kućama. Najviše se to vidi u razdobljima lošeg vremena, kada stranci ipak dolaze do planinskih kuća, njihov udio je izuzetno visok i na početku ljetne sezone, kada su Slovenci obično na moru. Neke kuće u visokogorju bilježe i više od 70 posto stranih gostiju, u prosjeku stranci već čine pola svih noćenja u planinskim kućama u Sloveniji. Porast stranih gostiju primjećujemo i u srednjegorjskim kućama. U nekim prije nekoliko godina gotovo nije bilo stranaca, sada oni istražuju i druge destinacije u Sloveniji. Povećava se i broj stranih gostiju koji idu Slovenskom planinskom stazom." Zbog sve većeg interesa stranaca za najpopularniju veznu stazu u Sloveniji i jednu od najstarijih u Europi i na svijetu, vodič Slovenska planinska pot izašao je ljeti i na engleskom pod naslovom Slovenian Mountain Trail.







Planinski savez trudi se smanjiti utjecaje na okoliš uz povećane posjete planinama, također kroz partnerstvo u europskom projektu Life SustainHuts, koji je usmjeren na smanjenje emisija ugljikovog dioksida u prirodnom okruženju uvodjenjem novih i originalnih energetskih rješenja na temelju obnovljivih izvora. Kao demonstracijski objekti uključene su planinske kuće u Španjolskoj, Italiji i Sloveniji. "U okviru projekta Life SustainHuts opremili smo Pogačnikov dom na Kriških podih novim sustavom opskrbe električnom energijom koji u potpunosti počiva na energiji sunca i vjetra. U prvoj sezoni rada pokazalo se da su obnovljivi izvori energije uspjeli pokriti sve potrebe za električnom energijom i grijanjem, unatoč rekordnoj posjeti kuće. Posjetiteljima je tako bila dostupna sva udobnost koju je kuća nudila i prije, dok su se utjecaji na prirodno okruženje Triglavskog narodnog parka značajno smanjili," opisuje Prašnikar. U okviru projekta Centar za razvoj vodikovih tehnologija u suradnji s Fakultetom strojarstva Sveučilišta u Ljubljani i Planinskim savezom Slovenije 18. studenog 2019. organizira događaj Održive koće u Sloveniji, na kojem će biti predstavljene mogućnosti održivih rješenja samoopskrbe objekata u planinskom svijetu električnom energijom. Kao jedna od alternativa nudi se i vodikova tehnologija.







Visokogorske kuće u Julijskim Alpama, osim opskrbljene Doma na Komni koji je otvoren cijele godine, sve su zatvorile svoja vrata, planinari mogu računati na sklonište i prenoćište još kod meteorologa u Triglavskom domu na Kredarici te na mogućnost skloništa u neopskrbljenim zimskim sobama i bivacima. Stalno otvoreni i jeseni i zimi ostaju Planinski dom Tamar u Julijcima, Domžalski dom na Mali planini u Kamniško-Savinjskim Alpama i Valvasorjev dom pod Stolom u Karavankama te brojne niže smještene kuće po Sloveniji, dok su ostale prešle na jesensko-zimski radni raspored i planinare otvorenih vrata dočekuju samo vikendom i praznicima. Zbog obnovitvenih radova u studenom će biti zatvorene Blejska koča na Lipanci i Erjavčeva koča na Vršiču, koje će inače biti otvorene i tijekom tjedna tijekom zime. Aktualni podaci o otvorenosti planinskih kuća ažurirani su na web-stranici PZS koce.pzs.si.







Kod zatvorenosti kuća treba uzeti u obzir i sigurnosni aspekt obilaska planina jeseni te još veću pažnju posvetiti planiranju ture. "Mnoge kuće nam u jesenskom i zimskom razdoblju neće nuditi vrućih obroka, mogućnost dopune zalihe tekućine, sigurne krova nad glavom ... Sve to znači da moramo u ruksaku, uz osnovnu planinarsku opremu, imati dodatnu toplu odjeću, zaštitu od vjetra i kiše, alu-foliju ili veliku crnu vreću koja nas štiti od hipotermije, te više tople bezalkoholne tekućine i hrane. Jeseni su kraći i dani, tama će nas sustići već oko peti i šesti sat popodne. Čelna svjetiljka je obvezna, pobrinite se i za pune baterije," savjetuje gorsko-rešetar i stručni suradnik PZS Matjaž Šerkezi.







Jeseni nas ne smije iznenaditi iznenadno burno pogoršanje vremena koje u planinskom svijetu zbog niskih temperatura znači snježne padavine. "Nekoliko centimetara snijega ne samo da potpuno mijenja krajolik, nego zahtijeva i dodatnu tehničku opremu - cepin i dereze - te znatnu mjeru znanja i iskustva za hodanje u zimskim uvjetima. Zbog povećane vlage planinarske staze su mokre, a hodanje po takvoj stazi može biti otežano i zahtijeva veću pažnju. Čak i manji korak ili neoprez na stazi može dovesti do klizanja koje se u najgorem slučaju može završiti teškim ozljedama ili u slučaju pada preko stjenovite skokice smrću," upozorava Šerkezi, koji podsjeća i na veću mogućnost magle: "Dosta česta pratiteljica naših planina u jesenskom razdoblju je magla. U svakom ruksaku neka budu planinarski zemljovid i kompasi, savjetujemo i znanje korištenja aplikacije Locus Maps na pametnom telefonu gdje možete pronaći i zemljovide Planinarskog saveza Slovenije. Ako se na stazi izgubite ili zbog guste magle ne znate nastaviti, ostanite smireni i pokušajte sigurno se vratiti do zadnje poznate točke, npr. oznake, markacije ili poznatog dijela staze. Ne lutajte bezglavo jer možete zbog slabe vidljivosti kliznuti na mokrom obronku. Ako ne vidite rješenje odnosno ste ozlijedeni, nazovite broj 112."