Padajuće kamenje

Padajuće kamenje uzrok je brojnim planinskim nesrećama u Sloveniji i inozemstvu. Budući da su te nesreće sve češće, ponajviše zbog sve većeg broja posjetitelja planina, dajemo nekoliko savjeta kako povećati sigurnost planinara.
Najprije moramo znati koja su područja gdje je veća vjerojatnost padajućeg kamenja. To su stijene, kameni obronci, uske doline, klisure, grape, žljebovi, strmi bočni grebeni i strmi obronci.
Uzroci padajućeg kamenja su sljedeći:
- Najopasniji, koji se ne može predvidjeti, je potres. U tom slučaju dolazi do većih odrona stijena i hodanje tim stazama nije sigurno još nekoliko godina nakon potresa.
- Nevrijeme, koje samo po sebi donosi veliku opasnost, uzrokuje i padajuće kamenje. Pri udaru munje u kameni obronak pokreće se kamenje koje dalje leti u dolinu velikom brzinom.
- Topljenje snijega uzrok je padajućeg kamenja ponajviše u proljetnim i ranim ljetnim danima. Kada se snijeg topi, odlamaju se manji ili veći komadi tvrdog snijega koji padaju prema dolje i pri tome mogu gurnuti veće komade kamenja u dolinu. Najopasnija su područja ispod stijena, jer se iznad nas, obično na grebenu, odlama opast (navijani snijeg na grebenima) koji leti u dolinu.
- Životinje pokreću kamenje na strmim kamenitim obroncima, često iznad planinskih staza i bespuća.
- Planinari koji hodaju po kamenju na stazi i pri tome ne paze da ne pokreću kamenje. Najopasnije su dosta posjećene staze na kojima hodaju manje iskusni planinari ili čak turisti. U Sloveniji imamo prilično takvih staza, najopasnije su Mangart, Mojstrovka po Hanzovoj stazi, Prisank, Prestreljenik i Triglav. To su ponajviše staze koje imaju visoku nadmorsku visinu polazišta.
- Postoje i neki rjeđi uzroci.

Kako se ponašati kada hodamo po obroncima gdje možemo očekivati padajuće kamenje:
- Staviti kacigu,
- Što brže, ali ipak sigurno, prijeći te obronke,
- Paziti da sami ne pokrećemo kamenje,
- Ne zadržavati se.
Ako primijetimo da u našoj blizini leti kamenje, upozorimo ostale planinare jakim glasom “PAZI KAMENJE PADA”, a mi se pokušavamo što brže skloniti na sigurno mjesto. Ako ne nađemo potpuno sigurno mjesto, napravićemo štit od ruksaka. Najvažnije je zaštititi glavu, vrat, zatiljak i kralježnicu.