Planinska infrastruktura - podrška razvoju turizma ili samo njegova pastorka?

Planinska infrastruktura - podrška razvoju turizma ili samo njegova pastorka?



Planinska zveza Slovenije (PZS) u suradnji s Komisijom za koće i staze Udruženja planinskih organizacija alpskog loka (CAA) na međunarodnom savjetovanju Planinska infrastruktura - podrška razvoju turizma ili samo njegova pastorka? 31. siječnja na sajmu Alpe-Adria u Ljubljani upozorila je da unatoč procvatnom turizmu u Sloveniji većina održavanja slovenskih planinskih koća i staza još uvijek počiva na ramenima volontera te da će bez sustavne uredbe podrške doći do postupnog pada standarda uređenosti planinskih staza i koća. Koliko je važan dio turizma i državnog financiranja planinska infrastruktura u Austriji i na Južnom Tirolu te kako planiraju usmjeravanje razvojnog buma planinskog biciklizma na Bavarsku, osvjetlili su predstavnici planinskih zveza Austrije, Južne Tirolske i Njemačke.



Uz sve veći turistički posjet Sloveniji raste i broj posjetitelja u planinama, kako planinara tako i planinskih biciklista, a prema posljednjim podacima slovenske planine godišnje posjećuje 1,7 milijuna posjetitelja. "U planine ide oko 350 tisuća slovenskih planinara, od kojih je samo 60 tisuća članova PZS, dakle samo svaki šesti planinar na našim stazama je i naš član, teret održavanja pa je u potpunosti na našim ramenima. PZS više ne može osigurati dovoljna sredstva za materijalne troškove održavanja, čak ni potrebnom volonterskom radu na stazama jedva možemo stati na kraju. Sve veći posjet planinskim stazama znači veće opterećenje podloge, što znači i mnogo više posla za markaciste, jer je potrebno staze dodatno zaštititi protuerozijskim zaštitama i stubišima," istaknuo je predsjednik Planinske zveze Slovenije Jože Rovan i dodao da visokoplaninske koće zbog kratke sezone i teških visokoplaninskih uvjeta osim troškova ugostiteljskih usluga i noćenja jedva pokrivaju troškove najosnovnijeg održavanja koća: "Za modernizaciju koća, ekološku i energetsku sanaciju hitno nam trebaju dodatni izvori. U budućnosti očekujemo značajnu financijsku pomoć države, lokalnih zajednica i turističke privrede, jer su naše koće i staze važan dio turističke infrastrukture koju besplatno nudimo svima, kako domaćinima tako i sve brojnijim strancima."



U usvojenoj Strategiji održivog rasta slovenskog turizma 2017.–2021. planinstvo, planinarenje i ostale aktivne oblike doživljavanja planina definirane su kao jedne od glavnih aktivnosti u alpskim destinacijama, ali "planinske koće i staze kao temelj za izvođenje održivih aktivnosti u planinama još uvijek ostaju u domeni volonterskog rada brojnih planinskih društava odnosno njihovih članova. U takvom stanju teško možemo tvrditi da nadležne vlasti priznaju planinske koće i staze kao dio turističke infrastrukture koja djeluje i posluje u posebno otežanim uvjetima," naglasio je potpredsjednik PZS Miro Eržen i objasnio: "Danas su očekivanja posjetitelja u obrnutom sorazmjeru s stvarnim mogućnostima kojima mogu pratiti koće, uz to se očekivanja ljudi povećavaju razvojem tehnologije. U medijima se često stvara dojam da se radi o profitabilnoj djelatnosti, ali uzimajući u obzir volonterski rad poslovanje pokriva samo tekuće troškove poslovanja. Nema akumuliranih sredstava za sudjelovanje na natječajima, donatorska i sponzorska sredstva su praktički presušila, financijska pomoć na lokalnoj razini ovisi o osobnom doživljaju gradonačelnika i sjedišta planinskih koća."



U Sloveniji ima 161 opskrbljene planinske koće, od čega 31 prve, 49 druge i 81 treće kategorije, te 17 bivaka, ukupno u ovih 178 objekata na raspolaganju je 7400 ležajeva i više od 10 tisuća sjedećih mjesta. Dvanaest planinskih koća opskrbljuje helikopterom, 14 teretnom žičarom, samo trećina je opremljena malom čistilnom postrojenjem a samo dvije su priključene na javnu komunalnu mrežu, što ostaje velik izazov za budućnost. Sloveniju prepreduje više od 10 tisuća kilometara planinskih staza, za održavanje kojih brine nešto više od 770 markacista, što znači da jedan markacist brine za 13 kilometara planinskih staza, za što godišnje ukupno ulažu više od 30.000 volonterskih sati. Planinska zveza Slovenije je 2018. iz Fonda za sport (FŠO) za uređenje planinskih staza primila 12.500 eura, što znači dobar eur po kilometru staze, što je kap u moru. PZS je iz vlastitih sredstava za održavanje vrlo zahtjevnih planinskih staza dodala 16.000 eura te u godinama 2017. i 2018. iz vlastitih izvora podijelila skrbnicima planinskih staza 20.000 eura za pokriće materijalnih troškova. Za planinske koće PZS ne dobiva izravno nikakva državna sredstva, ali je FŠO prošle godine Vojkovo koći na Nanosu namijenio 15 tisuća sredstava za izgradnju čistilnog postrojenja. PZS ima sklopljen dogovor sa Slovenskom vojskom i policijom za besplatne helikopterske prijevoze opreme za energetsku i ekološku sanaciju planinskih koća te održavanje i obnovu planinskih staza; prošle godine vojska je obavila 35 sati leta a policija dva sata, za ovu godinu važi dogovor za 30 sati s vojskom i 10 s policijom. Dodatni eur u članarini 2019. za sve članove planinskih društava i klubova, osim predškolskih i osnovnoškolskih djece, PZS će namijeniti izgradnji nove koće na Korošici, koju je 2017. uništio požar.



I u Austriji nad održavanjem planinske infrastrukture bdije krovna planinska zveza, pod kojom u devet pokrajina djeluje dvanaest planinskih zveza, koje imaju ukupno 545 tisuća članova te brinu za 50 tisuća kilometara planinskih staza i 475 planinskih koća s gotovo 25 tisuća ležajeva. Financijska je uredba na državnoj, pokrajinskoj i općinskoj razini te preko europskih sredstava, dio i iz doprinosa članova, objasnio je Peter Angermann iz Planinske zveze Austrije (ÖAV), koji je predstavio financiranje na primjeru pokrajinske zveze ÖAV Koruška te odjeknutu peticiju Za koće i staze: "Tom peticijom smo 2013. uspjeli podići doprinos države za održavanje i obnovu planinske infrastrukture s 1,5 milijuna eura na 3,6 milijuna eura godišnje. Da bismo napravili usporedbu sa Slovenijom, prema tom ključu Slovenija bi od države morala dobiti dva milijuna eura godišnje. Očuvanje planinske infrastrukture potiče i pokrajinska vlada Koruške, koja je 2018. šest koruških planinskih zveza ukupno obdarila 150 tisuća eura. Austrija je svjesna da su planinska društva važan dio turizma i da turizam i planinstvo idu ruku pod ruku."



"Održavanje koća i staza opsežno je i povezano s visokim troškovima, također zbog udaljene lokacije i opskrbe teretnom žičarom i nekoliko koća helikopterom, ali planinska infrastruktura kod nas se doživljava kao presupost procvatnog turizma, stoga uživa veliku podršku lokalne zajednice. Zajedno sa svjetski poznatim alpinistima i penjačima koji dolaze s Južnog Tirola i za gorsku aktivnost inspiriraju mlađe, kao neka vrsta vizitke naše pokrajine," dodao je Martin Niedrist iz Planinske zveze Južne Tirolske (AVS), koja ima 70 tisuća članova, za održavanje i obnovu 12 planinskih koća i 14 bivaka i skloništa može godišnje potrošiti 250 tisuća eura. Osim toga, pokrajina Južni Tirol ima u vlasništvu 25 planinskih koća, za modernizaciju kojih će namijeniti 15 milijuna eura. Za mrežu 16 tisuća kilometara planinskih staza svi su sudionici godišnje raspolažu 900 tisuća eura. Za razliku od Slovenije, gdje vrlo zahtjevne planinske staze održavaju volonteri, u inozemstvu ih uglavnom održavaju profesionalci.



U Švicarskoj djeluje model kakav je u Sloveniji djelomično bio uvezen već u prošlosti, kada su se u poseban fond prikupljala sredstva na temelju prodane hrane, pića i noćenja u planinskim koćama. U švicarski fond ulazi određeni postotak od u koćama prodane hrane, pića i noćenja, u njega plaćaju društva koja nemaju svoje planinske koće, dodaju se i donacije članova. Osim toga za održavanje planinske infrastrukture doprinose i država i kantoni te turistička organizacija, još je objasnio Eržen, voditelj Komisije za koće i staze CAA i potpredsjednik PZS.



Savjetovanju se sudjelovala i državna sekretarica u Ministarstvu za gospodarski razvoj i tehnologiju Eva Štravs Podlogar, koja je istaknula da aktivnosti u prirodi spadaju među najvažnije proizvode slovenskog turizma i da rješenja traže u integriranom smislu, jer je problematika planinske infrastrukture vezana uz više različitih resora.



U susjednim alpskim zemljama suočavaju se i s velikim rastom udjela planinskih i drugih biciklista, što se može očekivati i u Sloveniji, preopterećene biciklističke staze i staze u prirodi predstavljaju izazove na području infrastrukture. Kao što je osvjetlio Nicolas Gareis iz Planinske zveze Njemačke (DAV), razvoj opreme donio je velike promjene - uz pomoć e-bicikala kojih u Njemačkoj već ima pet milijuna ljudi, mogu voziti i oni koji inače fizički to ne bi bili sposobni, zbog svjetiljki na kacigu produljuje se vrijeme kada možemo voziti, aktivnost olakšava i promijenjeni pogon. Sve više biciklista znači i sve veći pritisak na prirodno okoliš, jer je priroda zanimljiva za različite interesne skupine, mogu nastati sukobi. Da planinske bicikliste više ne bi ocjenjivali kao one koji upadaju u prirodni prostor, na Bavarskoj su pokrenuli projekt vrijedan 250 tisuća eura Planinsko bicikliranje - održivo u budućnost: "U prvom planu je održivi razvoj, važna su pitanja odgovornosti u slučaju nesreće, jedinstveno označavanje i prenosivost modela na druge zemlje, te suradnja sa školama, jer su djeca naša budućnost. Izdali smo i letak sa smjernicama za planinsko bicikliranje, čiji je cilj osviještavanje i uspostavljanje odgovornosti među pojedinačnim sudionicima. Ne želimo da ljudi zbog tehničkih mogućnosti provedu noć u planinama, nego želimo osloviti one koji se ne snađu i spriječiti negativne učinke na prirodu."



I Komisija za turno biciklizam PZS izdala je Preporuke za turno biciklizam i objavila stav CAA o električnim biciklima te već više od desetljeća obučava turnobiciklističke vodiče i osvještava o suživotu pri sportu u prirodi. Važan korak naprijed je Slovenska turnobiciklistička staza, otvorena u lipnju 2016., koja se obraća širokom krugu biciklista te je izražen primjer doprinosa održivoj mobilnosti, jedan od većih projekata na području biciklizma u Sloveniji i najduža takva staza u Europi, istovremeno plete široku mrežu povezivanja između planinskih društava, lokalnih zajednica te ostalih organizacija na području planinstva, turizma i ugostiteljstva.