Planinska zveza Slovenije obilježila 130-godišnji jubilej

Planinska zveza Slovenije (PZS), jedna od najmasovnijih nevladnih i volonterskih organizacija u Sloveniji, u ponedjeljak, 27. veljače 2023., proslavila je već 130 godina. U Kinu Bežigrad održana je priredba u počast častitljivog jubileja. Slavnostni govornici bili su ministar gospodarstva, turizma i sporta Matjaž Han i predsjednik PZS Jože Rovan.

Planinska zveza Slovenije nasljednica je Slovenskog planinskog društva, koje je osnovano 27. veljače 1893. u vrtnoj salonu kod Maliča u Knafljevom prolazu u Ljubljani, gdje je danas trgovina Nama. Prvi predsjednik društva bio je Fran Orožen. Poslanstvo Planinske zveze Slovenije 130 godina kasnije slično je kao na početku: njegovati slovensko planinsko baštinu, obavljati volonterski rad i širiti planinstvo kao način života.

„Planinci se s ponosom sjećamo proteklog puta naše organizacije. Izrasla je iz ljubavi prema planinama i istovremeno kao izraz otpora njihovom ponjemačenju. U silnom zanosu, još u Austro-Ugarskoj monarhiji, planinci su označavali staze, nicale su se prve koće, počeo je izlaziti Planinski vjesnik. Sve do Prvog svjetskog rata, koji je uzeo mnoge živote i ostavio brojne ožiljke i u planinama te nepravedno odrezao velik dio slovenskog nacionalnog područja. Nakon rata Slovensko planinsko društvo uložilo je ogromnu energiju u obnovu koča i izgradnju staza, članstvo je raslo, mladi Skalaši usmjerili su se uglavnom u alpinizam, snimili su i prve slovenske filmove. A zatim ponovno rat, s brojnim žrtvama. Nakon rata, na temelju nasljeđa SPD-a i Skale, nastaje nova planinska organizacija, Planinska zveza Slovenije. Planinstvo postaje jedna od najmasovnijih sportsih aktivnosti, s vrhuncem u alpinizmu i sportskom penjanju, s uspjesima svjetske razine,“ naglasio je u govoru predsjednik PZS Jože Rovan.

Ministar gospodarstva, turizma i sporta Matjaž Han u svom govoru također je istakao izuzetni doprinos planinstva u oblikovanju temelja slovenskog naroda. „Temelje za to da danas imamo vlastitu državu postavili su nam još u 19. stoljeću i prvi planinci i alpinisti. Osobe poput Jakoba Aljaža, dr. Julija Kugya, dr. Henrika Tume i Frana Kocbeka te njihovi suradnici bili su vizionari, njima se također zahvaljujemo što se u grbu zastave naše države Slovenije ponosno uzdiže Triglav. Simbol slobodomislija, poštenja i nezlomljivosti našeg naroda. Iskrena hvala Planinskoj zvezi Slovenije i njezinim prethodnicima za taj važan i neizbrisiv doprinos povijesti slovenskog naroda i Republike Slovenije. Naša povijesna dužnost jest nastaviti podržavati razvoj planinstva, planinskih društava, kuća i planinskih staza.“ Dodao je da će ministarstvo uz podršku obnove planinskih kuća i visokoplaninskih centara uspostaviti i sustavno financiranje održavanja planinskih staza. „Ove i sljedeće godine Planinskoj zvezi Slovenije i njezinim društvima zajedno s markacistima namijeniti ćemo 800 tisuća eura za održavanje i označavanje planinskih staza te za osposobljavanje markacista.“

Planinska zveza Slovenije prema podacima iz 2022. združuje 297 društava s 60.744 članova, što u odnosu na broj stanovnika Republike Slovenije čini 2,8 posto ukupnog stanovništva. Ali u planine hoda najmanje 350.000 naših građana i sve više stranaca, kojima je na raspolaganju mreža više od 2 tisuće planinskih staza ukupne duljine više od 10 tisuća kilometara diljem Slovenije. Za planinske staze diljem Slovenije brinu osposobljeni markacisti, a u 2022. bilo je 907 registriranih markacista PZS-a.

PZS nositelj je i izvođač brojnih programa stručne obuke, kojima osposobljava mentore planinskih skupina, čuvare gorske prirode, vodiče PZS-a za vođenje u kopnenim i snježnim uvjetima, turnokolesarske vodiče, alpiniste, markaciste, sportske penjače, trenere i vaditelje sportskog penjanja te instruktore svih vrsta. U savez su uključene svjetski priznate alpinističke aktivnosti i natjecateljski sportovi poput sportskog penjanja, natjecateljskog ledenog penjanja, natjecateljskog turnog skijanja i planinske orijentacije.


70 godina Slovenske planinske staze


Godine 2023. 70-godišnjicu postojanja slavi i najstarija planinska vezna staza u Sloveniji i jedna od najstarijih takvih staza na svijetu, Slovenska planinska staza. Godine 1953. PZS je na inicijativu mariborskog zaljubljenika u planine Ivana Šumljaka otvorio „Slovensku planinsku transverzalu br. 1“, u počast 60-godišnjice organiziranog planinstva kod nas. O popularnosti staze svjedoči prodaja više od 200 tisuća planinskih dnevnika te činjenica da je stazu dugu 617,4 kilometra u cijelosti prošlo gotovo 11 tisuća planinaca.

Planinska društva upravljaju 179 planinskih koča, skloništa, bivaka i nastavnih centara s gotovo 7400 ležaja i više od 10.000 sjedala. Postaje za umorne planince razasute su po planinama i brežuljcima cijele Slovenije.


Planine su uvijek bile inspiracija pojedinca, kao i planinske organizacije, pa je predsjednik Rovan u svom govoru istakao nužnost poštovanja prirode. „Nekontrolirani ekonomski razvoj doveo nas je kao društvo na rub, pa prepoznajemo nužnost održivog razvoja, sve više se svjesni ekoloških ograničenja. Planinci smo se u prošlosti pokazali kao čuvari prirodnog okoliša i tej obvezi želimo slijediti i nadalje; primjerenim samoomeđivanjem u planinskim aktivnostima, uzornim održavanjem staza, energetskom i ekološkom modernizacijom koča. Kod posljednjeg očekujemo pomoć države, jer se u planinama, unatoč važnom doprinosu volonterskog rada, čisti ekonomski račun jednostavno ne isplati.“

Pod koncept i režiju priredbe povodom 130-godišnjice Planinske zveze Slovenije, koja uz odlomke iz prvog slovenskog dugometražnog filma U kraljevstvu Zlatoroga donosi suvremen, svjež i živ pogled unatrag, potpisale su se Nuša Komplet Peperko i Ajda Tomazin. Slično kao što je predsjednik Rovan istakao nužnost zaštite planinskog svijeta, za kraj priredbe citirane su riječi iz Častnog kodeksa slovenskih planinaca. „Prirodna bogatstva i ljepote izvor su iz kojeg planinstvo crpi svoju snagu i poslanstvo, stoga s poštovanom ljubavi prema svemu što je s tim povezano.“


Poštovan i siguran korak u planinama!