Planinski vestnik već 130 godina, najava filma

Jeste li znali da su planinari pola stoljeća prije nego što je Prešernov dan postao slovenski kulturni praznik, 8. veljače zapečatili kao svoj praznik? Osmog veljače 1895. godine izašao je prvi broj Planinskog vestnika, koji ove godine slavi časnih 130 godina. Najstariji još izlazeći slovenski časopis ušao je u jubilarnu godinu i kao e-časopis. U čast 130. obljetnice, 30. ožujka u Slovenskom planinskom muzeju u Mojstrani bit će javno suđenje uredniku Vladimirju Habjanu pred porotom, a na jesen će biti na vidiku i dokumentarni film o Planinskom vestniku.

Časopis Planinski vestnik veseli ljubitelje planina već 130 godina, iste godine na Triglavu su postavili i Aljažev stolp. Njegov prvi broj izašao je kao glasilo Slovenskog planinarskog društva u Ljubljani 8. veljače 1895., jubilarni veljačanski broj bit će već 1344. po redu. Časopis je na svom početku na kraju 19. stoljeća zamišljen kao glasilo kroz koje će Slovensko planinarsko društvo informirati članstvo o svom poslanstvu u vrijeme njemačkih pritisaka na Slovence, jer se agresivna germanizacija gradnjom planinskih koliba i staza tada htjela dočepati i naših planina.



U desetljećima izlaženja Planinski vestnik postao je dio nacionalnog bogatstva i kulturne baštine te najpotpuniji arhiv slovenskog planinarstva. "Zbog opsežnog požara koji je 1958. godine spalio zgradu Planinske zveze Slovenije, u poslijeratnim godinama ostali smo bez cijelog arhiva iz vremena početaka organiziranog planinarstva na našim tlima i časopis je time postao praktički jedino zrcalo i najpotpuniji arhiv djelovanja naših predaka, koji su nam omogućili svijest da se Slovenci opravdano ubrajamo među alpske narode. Vjerojatno Vestnik ima veće značenje za naš narod nego što smo toga svjesni. Da je to naš najstariji časopis koji izlazi već 130 godina i preživio dvije ratove - to se nije dogodilo ni s jednim drugim. Moramo biti ponosni na njega!" objašnjava član uredničkog odbora Dušan Škodič i otkriva recept za dugovječnost časopisa: "Recept je jedan i jedini taj da Planinski vestnik nikada nije bio komercijalan. Da je bio, već ga davno ne bi bilo. Ovako je vezan prije svega za svoje vjerne pretplatnike, nije ih malo koji su pretplatnici duga desetljeća ili čak naslijede pripadnost časopisu."

Vladimir Habjan, tek osmi urednik Planinskog vestnika u 130 godina, otkriva kakav je njegov recept za 24 godine uređivanja ovog časopisa: "Recept je pun jakih začina. Priznajem da je za tako dugi period potrebno prilično osobina, sposobnosti ili vrlina. Na primjer upornost, tvrdoglavost i debela koža. U svakom slučaju cilj mora prevladati nad preprekama koje se pojave na putu do tog cilja. To mi je nekako uspijevalo i ni brda ni planine na tom putu nisu me uspjele zaustaviti, prije suprotno, još su me potaknule. Ako pak govorimo o uredničkom odboru, bilo je potrebno mnogo onoga što inače vrijedi za grupe, treba surađivati, poštovati različita mišljenja, u dilemama tražiti najbolja rješenja i još štošta. Mislim da mi je uspjelo da je barem urednik zadužen za upravo onaj dio rada koji mu najviše odgovara. A treba znati pohvaliti i motivirati. Za sada recept djeluje, ali može se dogoditi da se nađe još koji papar unutra ..."

"Hodanje u planine, penjanje po brdima, planinarstvo ili alpinizam ima od samog početka organiziranog djelovanja - tako drugdje kao i kod nas - višestruko značenje. U današnje vrijeme rekli bismo da su popularizacija i komunikacija neizostavni, za mnoge čak najvažniji graditelji puta k uspjehu. Zato je Planinska zveza Slovenije iznimno ponosna na činjenicu da je Slovensko planinarsko društvo već u drugoj godini nakon osnivanja počelo izdavati - sada to možemo reći - najstariji slovenski časopis, koji neprekidno izlazi već 130 godina, sve od 1895. godine. Planinski vestnik je glasnik svega što razumijemo pod planinarstvom i u najširem smislu pokazuje sliku naše organizacije i svega povezanog s njom. Pisati, opisivati, slikati i fotografirati planine, planinarska doživljaja ili našu djelatnost je bilježenje događanja i također prostor kulturnog djelovanja, koji je bio i još uvijek je dio planinarske misije. Jednostavno veseli nas što možemo uzeti u ruke Planinski vestnik odnosno pogledati ga u digitalnom formatu. Zanimljiv je i dragocjen," značenje časopisa ocrtava potpredsjednik Planinske zveze Slovenije Martin Šolar.

Ove godine jubilarni je i prilika da šire osvijetlimo planinarsku štampu. Po Škodičevom mišljenju možemo Planinski vestnik staviti uz bok najstarijem planinarskom časopisu na svijetu: "Alpine Journal je prva publikacija o planinama koju je počeo izdavati londonski planinarski klub The Alpine Club već 1863. godine. Englezi imaju najstariji planinarski klub na svijetu i da smo mi Slovensko planinarsko društvo osnovali tada kao Nijemci, s našim časopisom zaostajali bismo za Alpine Journalom samo za neko desetljeće. Planinski vestnik je potvrđeno najstariji časopis kod nas koji još uvijek izlazi, baš kao i engleski i naš časopis je nekomercijalan, po broju izdanja smo Engleze već davno prestigli, jer smo mjesečnik, a Alpine Journal izlazi samo jednom godišnje.

"Najveći korak je to što još uvijek izlazimo, da nas nije pregazio vrijeme kao brojne druge časopise. Najvidljivija promjena je povećanje formata 2010. godine, čime smo dobili veću mogućnost boljeg oblikovanja časopisa. Iz glasila koje je uglavnom objavljivalo nenaručene članke, postali smo časopis koji planira svoje sadržaje i time sami stvaramo uredničku politiku. Sadržaj je dovoljno raznovrstan i aktualan da još imamo vjernu bazu pretplatnika. Ove godine najveći izazov je e-časopis, s kojim se nadamo da ćemo pridobiti prije svega mlađe čitatelje, kojih sada jedva ima," postignuća i izazove predstavlja odgovorni urednik Habjan i najavljuje događanja u jubilarnom godini: "Pripremamo temu mjeseca za veljačanski broj, inače će biti više radno. Čeka me i suđenje. Optužen sam da Planinski vestnik objavljuje previše i premalo članaka o alpinizmu, markacistima, biciklistima, turnom skijanju, domaćim brdima, stranim brdima, književnosti, povijesti ... Može se dogoditi da se ova dugogodišnja bajka uskoro završi."

Narod protiv Vladimira Habjana ili Haubija ne damo! U nedjelju, 30. ožujka 2025., u 18 sati bit će u Slovenskom planinskom muzeju u Mojstrani u čast 130-godišnjice Planinskog vestnika održano javno suđenje pred porotom, sastavljenom od uglednih i važnih imena iz svijeta planinarstva. Odgovornom uredniku možete pomoći dokazati nevinost posjetom suđenju i/ili cjelogodišnjom pretplatom na Planinski vestnik. Priredba će biti tumačena na slovenski znakovni jezik.

Što je ono što časopis Planinski vestnik, najstariji časopis na Slovenskom koji još izlazi, drži na životu već 130 godina? Tko su ljudi koji velik dio slobodnog vremena posvećuju radu za vodeću planinarsku publikaciju u našem prostoru? Zašto ustraju, neki već više desetljeća? Najava dokumentarnog filma, koji nastaje povodom visokog jubilarnog izlaženja časopisa, odgovara na neka pitanja, postavlja ih još više. Živopisan časopis, bogat fotografijama, doživljajima, korisnim informacijama, pun priča i zanimljivih ljudi, nastaje upravo sada i nastajat će dalje ... dok ga budemo čitali. Tako najavljuju Mojca Volkar Trobevšek i Andrej Podbevšek, autori dokumentarnog filma, čiju produkciju drži u rukama #Najs produkcija.

Urednički odbor Planinskog vestnika čine Vladimir Habjan, Emil Pevec, Mateja Pate, Irena Mušič Habjan, Dušan Škodič, Marta Krejan Čokl, Zdenka Mihelič, Mire Steinbuch i Tina Leskošek. "Planinski vestnik je časopis koji je na Slovenskom ostavio odnosno još ostavlja vrlo važan trag. Slovenci smo planinarski narod i možemo se s njim identificirati. Je zaista važan stup slovenstva," u najavi filma između ostalog ističe dugogodišnji tehnički urednik Emil Pevec, članica uredničkog odbora Marta Krejan Čokl dodaje: "Vestnik je kroničar planinarstva, alpinizma kod nas, nije samo brdski, već i stručni i odgojno-obrazovni časopis, istovremeno brinemo za lijep jezik.

Nekoliko zanimljivosti o Planinskom vestniku
U 130 godina izašlo je 125 godišnjaka časopisa.
Prvi broj časopisa izašao je 8. veljače, što je naš najveći kulturni praznik. To je bilo samo slučajnost, jer je prvi broj trebao izaći već u siječnju. Razlog je bio stoljetni rekord u debljini snježnog pokrivača, koji je u Ljubljani mjerio čak 149 cm.
Glavnih urednika bilo je u cijelom tom vremenu samo osam. Prosječno uređivanje trajalo je 16 godina. Najviše godišnjaka uredio je Tine Orel (30), najmanje Milan Cilenšek (1). Sadašnji urednik Vladimir Habjan uredio je 24 godišnjaka. Više godišnjaka osim Orla uredio je samo još Josip Tominšek (26).
U vrijeme Prvog svjetskog rata časopis nije izlazio, tik nakon njega izašao je prijelazni broj 1915-1919.
U vrijeme Drugog svjetskog rata Planinski vestnik izlazio je okrnjeno, ali sve godine rata.
Svi Planinski vestnici, složeni u hrpu, mjere u visinu već gotovo četiri i pol metra. Ta hrpa časopisa teži 145 kilograma.
Planinski vestnik, koji će izaći u veljači, ima redni broj 1344. Trenutno svake godine izađe jedanaest brojeva, nekad nije bilo tako. Bile su godine kad je bilo dvanaest brojeva, u poslijeratnim godinama događalo se da je zbog financijskih ili tehničkih teškoća izašlo nekoliko brojeva godišnje, ponekad dvostruki ili čak trostruki izdanja.
Svi časopisi zajedno obuhvaćaju oko 63.000 stranica.
Planinski vestnik je danas naš najpotpuniji planinarski arhiv, jer od početaka Slovenskog planinarskog društva nije ostalo praktički ništa. Kad su 1958. izgorjeli prostori Planinske zveze Slovenije na Likozarjevoj ulici, s njima je izgorjelo i više od 60 godina starog arhiva.
Čak i ako nemate sve fizičke primjerke časopisa, nećete biti uskraćeni. Časopis je digitaliziran. Bez težine i visine lako je dostupan na web stranici planinskivestnik.com, od ove godine izlazi i kao e-časopis.
* Podatke su prikupili članovi uredničkog odbora Dušan Škodič i Emil Pevec.