Planinski vjesnik među čitateljima već 125 godina

Planinski vjesnik među čitateljima već 125 godina - dio nacionalnog bogatstva i kulturne baštine.



Planinski vjesnik, najstariji još uvijek izlazeći slovenski časopis, ljubitelje planina razveseljuje već 125 godina, od vremena Jakoba Aljaža. Njegov prvi broj kao glasilo Slovenskog planinarskog društva u Ljubljani izašao je 8. veljače 1895., jubilejni veljački broj bit će već 1289. Planinski vjesnik dio je nacionalnog bogatstva i kulturne baštine te najpotpuniji arhiv slovenskog planinarstva. Urednički odbor časopisa sa suradnicima na 125. godišnjicu poziva na gledanje komedije Urednici idu u nebesa, koja će biti u subotu, 15. veljače 2020., u 18 sati u Slovenskom planinarskom muzeju u Mojstrani.







Planinski vjesnik smatra se najstarijim slovenskim časopisom koji još uvijek izlazi, njegov prvi broj došao je do čitatelja 8. veljače 1895. Mlada Slovenska planinarska društva (SPD) u godinama ispitivanja nacionalne svijesti trebala je povezujuću, obrazovnu i informativnu misiju, koju je Vjesnik namjerno promicalo među članstvom. Tako se usađivao u srca svih koji su u tom dugom razdoblju pomagali širiti planinarsku svijest. Planinski vjesnik danas predstavlja najpotpuniji povijesni arhiv slovenskog planinarstva i njegove krovne organizacije, Planinarskog saveza Slovenije (PZS). U svim razdobljima svog izlaska bio je ogledalo rada planinarske organizacije, planinarske kulture, odraz općih uvjeta i doživljaja planina Slovenaca, danas pa predstavlja najpotpuniji planinarski povijesni arhiv i unatoč časnoj starosti zadržava mladenačku energiju.







"Planinski vjesnik je u 125 godina prešao dugi put. Počeo je u vremenima nacionalne borbe za slovenske planine i naš jezik. Bivši urednici danas bi se vjerojatno čudili što se suočavamo s toliko konkurenata tiskane riječi. Mislim na televiziju, web, društvene mreže itd., koji otimaju čitatelje tiskanim medijima unatoč problemima čitanja, jer to mlade više ne privlači kao nekad," opisuje trenutne izazove Vladimir Habjan, urednik Planinskog vjesnika od 2001., opravdano ponosan na najstariji slovenski časopis koji još izlazi: "U tom dugom vremenskom razdoblju ja sam tek osmi odgovorni urednik zaredom. Moje uredništvo traje punih 18 godina i u njemu se zbog trendova i tehnologije dogodilo mnogo promjena. Sadržajima, privlačnim temama mjeseca, fotografijom i središtem, gdje svaki mjesec nudimo opise izleta, još uvijek uspijevamo privlačiti čitatelje. Korak naprijed bilo je povećanje formata časopisa prije deset godina, što nam poboljšava mogućnosti oblikovanja. Časopis imamo i digitaliziran i dostupan na webu od prvog broja do zadnjeg godišta. Vjerujemo da će tako i dalje biti, što znači da Planinski vjesnik ostaje naš najstariji časopis koji još izlazi. Planinski vjesnik dio je nacionalnog bogatstva i kulturne baštine, na što smo ponosni."







Najstariji slovenski redoviti mjesečnik pratitelj je planinara još od vremena Jakoba Aljaža. Zajedno s prvim rijetkim čitateljima prisustvovao je postavljanju Aljaževog tornja na vrh Triglava, s njima se radovao prvoj koći na Kredarici, izvještavao o otvaranju naših prvih putova u visokogorje ... i kasnije doživljavao hrabrost prvih penjača kod kuće, kad je došlo vrijeme, pa i na najvišim vrhovima svijeta. Planinski vjesnik radovao se postavljanju važnih povijesnih mejstora i iskreno tugovao zbog tragedija, neizbježnog dijela svih uspješnih priča. U zadnjem razdoblju izašlo je nekoliko tematskih brojeva, koji su obilježili 40. godišnjicu uspona na Everest i škole za nepalske gorske vodiče u Manangu te se poklonili sjećanju na Pavla Kozjeka, Frančka Kneza, Dava Karničara ... "Trudimo se izdavati časopis na razini usporedljivih planinarskih časopisa koji izlaze u inozemstvu, pa uvodimo potrebne promjene. Trudi se za raznolikost sadržaja i naglašavamo dobre fotografije. Planinski vjesnik i u budućnosti će zadržati značajke stručno-informativnog časopisa, koji u svom bistvu ostaje časopis izdavača, Planinarskog saveza Slovenije. Čitatelje pokušavamo stručno-obrazovnim člancima obrazovati, literarnim temama i odličnom fotografijom kulturno obrazovati i osvještavati u duhu zaštite okoliša. Svjesni smo i važnosti poznavanja povijesti slovenskog planinarstva i njegove uloge u burnoj prošlosti. Zato je bitno da se u časopisu nađe nešto za svakoga, jer su ukusi različiti," svjestan je Habjan.







"Na tako visoku godišnjicu ne možemo a da se ne osvrnemo oko sebe i usporedimo ga s najstarijim časopisom na svijetu iste tematike. Planinarski časopis Alpine Journal započeo je kao prvu publikaciju o planinama londonski planinarski klub The Alpine Club 1863. Vremenska razlika u izlasku između časopisa gotovo je kristovih godina, ali Planinskom vjesniku kod usporedbe starosti časopisa iz viktorijanskog doba svakako ne treba rumenet. Vjesnik je namreč mjesečnik, Alpine Journal od 1969. izlazi samo jednom godišnje - prije toga su izlazile po dvije brojeve godišnje. Unatoč tome postoji puno zanimljivih sličnosti između oba časopisa, koji su tijekom svog dugog postojanja vidjeli, pratili i pokopali mnogo generacija poznatih osoba - one su stvarale povijest organiziranog obilaska i osvajanja planina. Takav časopis u svom bistvu ne može biti samo arhiv. Niti Planinski vjesnik nije, iako se smatra našim najpotpunijim planinarskim arhivom. To je svojevrsni dnevnik koji je tijekom godina svog postojanja napisalo slovensko planinarstvo," naglašava član uredničkog odbora Dušan Škodič.



Neke zanimljivosti o Planinskom vjesniku







• U 125 godina izašlo je 120 godišta časopisa.

• Prvi broj časopisa izašao je 8. veljače, što je naš najveći kulturni praznik. To je bila samo slučajnost, jer je prvi broj trebao izaći već u siječnju.

• Glavnih urednika bilo je tijekom svega toga samo osam. Prosječno uredništvo trajalo je 15,6 godina. Najviše godišta uredio je Tine Orel (30), najmanje Milan Cilenšek (1). Trenutni urednik Vladimir Habjan uredio je 18 godišta. Više godišta od Orla uredio je samo Josip Tominšek (26).

• Tijekom Prvog svjetskog rata časopis nije izlazio, ubrzo nakon njega izašao je prijelazni broj 1915.-1919.

• Tijekom Drugog svjetskog rata Planinski vjesnik izlazio je okrnjeno, ali sva godina rata.

• Svi Planinski vjesnici složeni u hrpu dosežu više od četiri metra visine. Ova hrpa časopisa teži 135 kilograma.

• Planinski vjesnik koji će izaći u veljači ima redni broj 1289. Trenutno svake godine izlazi jedanaest brojeva, nekad nije bilo tako. Bilo je godina s dvanaest brojeva, u prošlosti se događalo da je zbog financijskih ili tehničkih problema izašlo samo nekoliko brojeva godišnje. Točnu statistiku omogućila nam je tek nova urednička aplikacija časopisa.

• Svi časopisi zajedno obuhvaćaju gotovo 60.000 stranica.

• Oko 11.000 autora tijekom svih godina pridonijelo je više od 40.000 članaka (bez kratkih vijesti).

• Osim časopisa izašlo je i 43 priloga.

• Planinski vjesnik danas je naš najpotpuniji planinarski arhiv, jer od početaka Slovenskog planinarskog društva nije ostalo praktički ničega. Kad su 1958. izgorjeli prostori Planinarskog saveza Slovenije na Likozarjevoj ulici, s njima je izgorjelo i više od 60 godina starog arhiva.

• Čak i ako nemate sve fizičke primjerke časopisa, nećete biti oštećeni. Časopis je digitaliziran. Bez težine i visine lako je dostupan na web-stranici www.planinskivjesnik.com.



* Podatke su prikupili članovi uredničkog odbora Dušan Škodič i Emil Pevec.