Planirano, odgovorno i spoštujuće u planine zimi

Obilazak planina zimi obilježavaju niže temperature, kraći dan, zatvorene planinarske kuće i specifične snježne prilike, na što se moramo odgovarajuće pripremiti i u planine kretati planirano i odgovorno, a pri tome ne smijemo zaboraviti poštovanje prirode. Planinska zveza Slovenije (PZS) i Gorska reševalna zveza Slovenije (GRZS) su na novinarskoj konferenciji 11. prosinca na Krvavcu predstavile međunarodni dan planina 2018., trenutne prilike u planinama, obveznu opremu i njezinu upotrebu, statistiku spašavanja u planinama u 2018., savjete za neočekivano bivakiranje i preporuke za sigurno skijaško ture.



Povodom 11. prosinca, međunarodnog dana planina, i Planinska zveza Slovenije želi upozoriti na važnost planinskog svijeta te nužnost održivog i prirodno prihvatljivog razvoja u planinskim područjima, uvodno je naglasio potpredsednik PZS Martin Šolar: "Razumijevanje kulturnog značaja planina, koje već godinama podržavamo akcijom Brati gore, poštovan odnos prema važnim znamenkama naše bogate planinarske povijesti, kao što je ovogodišnja 240. godišnjica prvog pristupa Triglavu, naglasak na autentično i produbljeno doživljavanje planina uključujući poštivanje načela Varno v gore, te održivost i prirodnost su nužna stalnica i za planinarstvo. Pritisci na naš planinski svijet su izuzetni s rastom posjeta i samo preudarnim usmjeravanjem posjetiteljskih tokova, zajedno s uređenom i okolišski suvremenom infrastrukturom u planinama, možemo postići da sačuvamo planinski svijet i doživljavamo ga kako za sebe tako i za buduće generacije."



O važnosti planinarstva, sve važnijeg dijela slovenske turističke infrastrukture, i njegovim izazovima suvremenog doba, kada je planinsko okruženje izloženo tolikim pritiscima kao nikad u povijesti, govori ovogodišnja poslanica PZS povodom međunarodnog dana planina. "Ako međunarodni dan planina 2018. gledamo kroz prizmu planinskog turizma, onda je na dlanu da planinarstvo i planinarstvo sa svom infrastrukturom (kuće, staze, prirodna penjališta) i aktivnostima postaje njegov sastavni dio. Istina je da se u velikoj mjeri provodi na ramenima volontera, ali zbog toga je još toliko dragocjenije. Vrijeme je da nadležni to shvate i s njim započnu ravnopravan dijalog, čiji rezultat može biti samo pozitivan za obje strane, posebice za ostvarivanje usvojenih strategija turističkog razvoja Slovenije," zapisao je potpredsednik PZS Miro Eržen. Cjelovitu poslanicu možete pročitati na sljedećoj poveznici: Međunarodni dan planina - prilika za razmišljanje gdje smo i kamo idemo s aktivnostima u planinskom svijetu.



Snijeg je prošli vikend još malo pobijelio slovenske planine, i iako je stupanj opasnosti od lavina po petostupanjskoj europskoj ljestvici mali odnosno prve stupnje, to ne znači da opasnosti nema, upozorio je Matjaž Šerkezi, stručni suradnik PZS i alpinistički instruktor: "U planinama ima snijega, koji je dosta nakuhan i posljedično kraste i tvrd. Zbog nakuha snijega na nekim mjestima postoji mogućnost da se pod većim opterećenjem oslobodi ploča. Opreznost vrijedi i tamo gdje nema snijega, ali je podloga zbog niskih temperatura smrznuta ili se pod lišćem krije led koji znači rizik od klizanja. U zadnjih dana u srednjim i visokim planinama prisutan je i jači vjetar i treba opreznost jer nas može na izloženim područjima brzo izbaciti iz ravnoteže, istovremeno intenzivno hladi tijelo, osobito ako se ne krećemo. Uzmimo u obzir i da su kraći dani i da je prilično čest pratitelj planina zimi magla ili loša vidljivost koja zahtijeva iskusnog planinara i bogato znanje orijentacije - mobilne aplikacije nisu rješenje."



Šerkezi za obilazak planina savjetuje potpunu zimsku opremu - lavinski trojček, čekić, dereze i kacigu. Prije svake ture treba provjeriti stanje opreme, snježne prilike na području gdje se upućujemo i otvorenost planinarskih kuća. Osim specijalne opreme za hodanje po planinama zimi trebamo svu opremu kao za planine u ljetnim, suhim prilikama, dodatno još dobre zimske planinarske cipele, štitnike za zaštitu od prodora snijega u cipele, kvalitetnu odjeću koja štiti od vjetra, hladnoće i vlage te ima dobre izolacijske osobine. Potrebna je i zaštita od jakog sunca, ne zaboravimo ni rezervnu odjeću i činjenicu da je većina planinarskih kuća zatvorena pa zbog toga trebamo više tople tekućine i hrane u ruksaku. "U obilju raznovrsne opreme treba se svjesno da oprema nije važna samo imati, nego i znati je koristiti. Često susrećemo planinare koji imaju svu potrebnu opremu, ali je njezina upotreba neodgovarajuća. Hodanje po planinama zimi zahtijeva pojedinca koji ima pored dobre tjelesne spremnosti i veliku mjeru znanja alpinističke tehnike, iskustva i vještina - o lavinama, hodu po različitim vrstama snijega, leda, zaštiti od hladnoće i vjetra, orijentaciji … U suprotnom je bolje odabrati lakše ciljeve, na zahtjevnije se uputiti s vodičem PZS ili gorskim vodičem," još dodaje.



"Ako promašimo put ili stazu zbog magle, tame, snježenja, a lutanje sem i tamo troši energiju, odlučujemo se za neplanirano bivakiranje, što inače možemo spriječiti pravilnim planiranjem ture, pravovremeno prekidanje uspona i povratak u dolinu te znanjem korištenja GPS-a. Bivakiranje znači preživjeti noć na otvorenom u nadi da će se sutra ujutro prilike poboljšati. Prostor za bivak biramo na sigurnom mjestu, izbjegavamo nagibe i grebene. Najvažnije je da smo u bivaku zaštićeni od vjetra, zbog kojeg se iznimno brzo hladi," objasnio je Jani Bele, predsjednik Komisije za informiranje i analize Gorske reševalne zveze Slovenije. U šumi je za bivak prikladna rupa oko debla smreke, u rušju si napravimo zaklon od polomljenih grana. U takvim slučajevima vidimo što znače rezervna odjeća i nekoliko pomagala koja bismo trebali uvijek nositi sa sobom: aluminijska folija ili crna plastična vreća, svijeća, šibice. Ako imamo čekić i lavinski trojček, iskopamo rupu u snijeg, lavinskom sondom ili skijaškom štapom tražimo najdeblji snježni pokrivač - najčešće neki nanos - i počinjemo kopati lopatom ili čekićem. Pazimo da se ne oznojimo. Kad smo zaštićeni od vjetra, možemo još malo proširiti prostor unutra. Upaljena svijeća podigne temperaturu za nekoliko stupnjeva i olakša čekanje, možemo i malo zadrijemati, savjetuje gorsko spašavatelj.



Gorski spasitelji godinu za godinom posreduju češće. "U 2018. premašili smo broj spašavanja prošle godine. Do 10. prosinca 2018. obavljeno je 519 akcija, dok je prošle godine cijele godine 510. U dolinu smo nažalost donijeli 31 mrtvih (prošle 28), od toga 14 onih koji su se bavili nekom od planinarskih aktivnosti," dao je kratku analizu Bele i nabrojao istaknute nesreće: "Na početku glavne planinarske sezone bilo je dosta spašavanja jer su planinare na stazama koje idu sjevernim stranama planina, neopremljene iznenadila snježna polja. No, o iznenađenju mogli bismo govoriti da ih tamo u to doba nije bilo. Također je bilo tada puno iscrpljenih planinara koji vjerojatno zimi nisu išli u planine i zadali su si prezahtjevne ciljeve. Zabilježili smo i veći broj teških nesreća u penjačkim smjerovima." Unatoč obilnim snježnim oborinama prošle zime na srijenu zbog lavina nije bilo smrtnih slučajeva, zabilježeno je samo pet intervencija zbog lavina, iako ih je bilo znatno više. Mnogi događaji u lavinama srećno su se završili uglavnom zahvaljujući korištenju lavinskog trojčeka i poštivanju savjeta koje se dobije na osposobljavanju.



Da bi bilo manje nesreća u planinama, vrijedi slijediti preporuke Udruženja planinarskih organizacija alpskog luka (CAA) za sigurno skijaško ture, kojima se i PZS želi aktivno odazvati na rizike prisutne u planinama zimi. Stručnjaci preporučuju da se u planine uputite zdravi i tjelesno spremni, turu precizno planirate, pravilno koristite svu potrebnu opremu, upoznate se sa snježnim prilikama i procijenite rizik od lavina, na turi budite pažljivi na orijentaciju i pauze, održavate razmak između članova grupe, izbjegavate padove, skijajte u malim grupama i ne sami, a istovremeno i poštujte prirodu. Generalni sekretar PZS i instruktor planinarske vzgoje Matej Planko naglasio je: "Osim skija, štapova i koža nepogrešiva oprema su i lavinska žolna, lopata i sonda, uz to još komplet prve pomoći, bivak vreća i mobitel. Kad se uputimo na zahtjevniji teren, obvezni su dereze, čekić, srenači i kaciga. Svju opremu treba već kod kuće provjeriti i po potrebi podesiti. Lavinski ruksak povećava šanse preživljavanja ako nas odnese lavina, nismo s njim sigurniji niti njegova upotreba ne znači da možemo ići na turu pri većoj izloženosti lavinama i više riskirati. Budući da mnogi skijaši na turu idu u inozemstvo, važno je zbog mogućeg spašavanja u slučaju nesreće urediti odgovarajuće osiguranje. Članstvom u jednom od 289 planinarskih društava osigurano je i nezgoda osiguranje te osiguranje za troškove spašavanja i liječenja u inozemstvu s 24-satnom asistentom."



Kod zimskih aktivnosti u planinama treba biti svjestan i njihovih posljedica na divlje životinje, pa Triglavski narodni park (TNP) obavještava posjetitelje planina digitalnim kampanjama Pirotehnika - NE! i Bodi del gora!, o kojima je Sašo Hrovat, voditelj naravovarstvene nadzorne službe u TNP, rekao: "Zimi budimo obzirni posjetitelji prirode jer smo u planinama samo gosti. Životinje se moraju prilagoditi teškim uvjetima života da prežive zimu. Za poticanje odgovornog obilaska planina u osjetljivim prema prirodi područjima Javni zavod Triglavski narodni park sudjeluje u kampanji osviješćivanja mreže zaštićenih područja u Alpama Alparc kratkim videom. U predbožićnim danima na mjestu je i upozorenje da uporaba pirotehničkih sredstava u narodni park i u prirodu nasploh ne pristaje. Na području Triglavskog narodnog parka uporabu pirotehničkih sredstava regulira osim zakona o eksplozivima i pirotehničkim proizvodima još i zakon o TNP koji zabranjuje njihovu upotrebu u prirodnom okruženju."